Saobraćaj u Češkoj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Glavna železnička stanica u Pragu

Češka Republika je unutarkopnena zemlja srednje Evrope, koja ne izlazi na velike evropske reke. Sa druge strane, zemlja predstavlja razdelnicu između više evropskih oblasti (Podunavlje, oblasti reka Odre, Labe, oblast Alpa, oblast Tatri), što pogoduje razvoju prometnog saobraćaja i velikom prometnom značaju zemlje.

Češka ima razvijen drumski, železnički, vazdušni i vodni saobraćaj. Glavni saobraćajni čvor u zemlji je glavni grad, Prag.

Železnički saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Tramvaj u Pragu
Lokomotiva iz vremena Čehoslovačke

Pogledati: Češke Železnice

Ukupna dužina železničke mreže u Češkoj je 9.496 km, od čega je 3.041 km elektrifikovano. Dužina pruga sa dva ili više koloseka je 1851 km. Postoji i 94 km železnice uskog koloseka. Najveći železnički čvorovi su: Prag, Brno, Plzenj, Češke Budjejovice, Pšerov.

Jedini grad u državi sa metro sistemom je Prag. On se sastoji od 3 metro linije (pogledati: Praški metro). Tramvajski prevoz pristupan je u svim većim gradovima: Prag, Brno, Ostrava, Plzenj, Olomouc, Liberec, Most.

Glavni železnički pravci kreću iz Praga i to idu ka:

Železnička veza sa susednim zemljama:


Drumski saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Karta auto-puteva u Češkoj (2012)
Auto-put D1
Auto-put D8

Ukupna dužina puteva u Češkoj je 127.693 km, svi sa čvrstom podlogom (1998. godine). Dužina auto-puteva je tada iznosila 1007 km, ali se u narednim godinama izgradnja novih deonica intenzivirala. Većina auto-puteva počinje u Pragu i ide u svim stranama ka obodu zemlje i velikim gradovima u susednim zemljama. Auto-putevi nose dvojnu oznaku „D+broj“, a magistralni putevi „R+broj“.


Auto-putevi u Češkoj su:


Važniji magistralni putevi u Češkoj su:

  • magistralni put R1, kružni put („prsten“) oko Praga, ukupna dužina 78 km, savremeni put izgrađen u dužini od 22km.
  • magistralni put R4, Prag - Pšibram - Strakonjice, ukupna dužina 90 km, savremeni put izgrađen u dužini od 45 km na deonici Prag - Pšibram.
  • magistralni put R6, Prag - Karlove Vari - Heb - granica sa Nemačkom, ukupna dužina 167 km, savremeni put izgrađen u dužini od 57 km na prvoj deonici od Praga.
  • magistralni put R7, Prag - Homutov - granica sa Nemačkom, ukupna dužina 96 km, savremeni put izgrađen u dužini od 56 km na prvoj deonici od Praga.
  • magistralni put R10, Prag - Mlada Boleslav - Turnov, ukupna dužina 73 km, savremeni put celom dužinom.
  • magistralni put R35, Olomouc - Hradec Kralove - Turnov - Liberec, ukupna dužina 256 km, savremeni put u dužini od 78 km na dve deonice oko Turnova i Olomouca.

Vodeni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Reka Laba kod češkog grada Dečin

Češka je unutarkopnena zemlja i stoga nema pomorskih luka. Najvažnija inostrana pomorska luka Hamburg u Nemačkoj, čiji je deo iznajmljen u ime Češke do 2028. godine.

Rečni plovni putevi su dugi 677 km, ali nisu najpovoljniji pošto su kroz državu uglavnom teku omanje reke (poput Vltave) ili gornji delovi većih reka (poput Vlabe). Glavni plovni put je reka Laba, na kojo se nalaze manje luke, poput Dečina i Usti nad Labom.


Gasovodi i naftovodi[uredi | uredi izvor]

Gasovod: Dužina tokova je 53.000 km (1998. godine).


Vazdušni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Pogled iz vazduha na praški aerodrom Ružinje
Avion Čeh erlajnsa

U Češkoj je sedište nekoliko avio-kompanija, od kojih je najpoznatija Čeh erlajns. U državi postoji 121 zvanično upisan aerodrom, od toga 45 sa tvrdom podlogom (2006. godine). 6 aerodroma je uvršteno na listu aerodroma sa IATA kodom:

Najveći i najvažniji aerodrom u zemlji je praški Međunarodni aerodrom „Ruzinje“, udaljen nekoliko km zapadno od središta grada. Većina drugih aerodroma služi za niskotarifne letove i u svom prometu se oslanja na turizam.

U Češkoj postoje i 2 zvanično upisana heliodroma (2006. godine).

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]