Tor Hejerdal

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tor Hejerdal
Tor Hejerdal
Datum rođenja(1914-10-06)6. oktobar 1914.
Mesto rođenjaLarvikNorveška
Datum smrti18. april 2002.(2002-04-18) (87 god.)
Mesto smrtiKola MičeriItalija
SupružnikLiv Rockefeller, Jacqueline Beer, Yvonne Dedekam-Simonsen
RoditeljiThor Heyerdahl
Alison Martine Lyng

Tor Hejerdal (engl. Thor Heyerdahl; Larvik, 6. oktobar 1914Kola Mičeri, 18. april 2002) je bio norveški naučnik, putnik i pisac.

Najčuveniji splav na svetu - „Koni Tiki“[uredi | uredi izvor]

Bavio se proučavanjem porekla stanovništva Polinezije. Izneo je pretpostavku da oni potiču iz Južne Amerike. Tor Hejerdal je, splavom napravljenim od drveta nazvanim Kon Tiki 1947. godine, za 101 dan sa pet putnika preplovio Tihi okean. Pošao je iz Perua u Južnoj Americi i prešao 8.000 km. Isti takav splav koristili su Indijanci vekovima ranije. Torova posada nije imala ni karte ni instrumente. Orijentisali su se uz pomoć zvezda. Hranili su se onim što su usput lovili:ribama, delfinima, ajkulama. Zalihe vode obnavljali su kišnicom. Splav je prešao kroz dve strašne oluje. Konačno sto prvog dana, nasukao se na jednom ostrvu u Polineziji. Posle nedelju dana lutanja uz obalu, posada je srela urođenike koji su živeli na ostrvu. Splav je spasen i poslan u Norvešku. Dokumentarni film o ovoj ekspediciji osvojio je dve nagrade Oskar. Knjiga pod nazivom „Ekspedicija Kon Tiki“ prevedena je na sedamdeset jezika uključujući i srpski.

Putovanje splavom „Ra“[uredi | uredi izvor]

Hejerdal je voleo splavove. Osim „Kon Tikija“, napravio je i splav kakav su koristili stari Egipćani. Nazvao ga je „Ra“, prema njihovom bogu sunca. Hteo je da dokaže da su Egipćani mogli da plove preko Atlantskog okeana do Južne Amerike, jer je verovao da su Egipćani gradili piramide u Meksiku. Međutim splav nije izdržao. Morali su da ga napuste kod ostrva Barbadosa. Na čitavom putovanju posada je primećivala velike mrlje nafte u okeanu. Hejerdal je o tome podneo izveštaj Organizaciji ujedinjenih nacija, nakon čega su ga zamolili da na sledećem putovanju istraži zagađenje okeana.

Putovanje splavom „Ra 2“ preko okeana[uredi | uredi izvor]

Posle godinu dana, Hejerdal je napravio još jedan splav i nazvao ga je „Ra-2“. Njime se otisnuo na isto putovanje kao splavom „Ra“. Ovog puta, za 57 dana, uspeo je da preplovi okean. Posada se sastojala od osam članova iz različitih zemalja, a splav je nosio zastavu Ujedinjenih nacija. Tor Hejerdal je o svojim zapažanjima o zagađenju okeana obavestio državnike dvadeset zemalja sveta. Uspeo je da izdejstvuje donošenje zabrane o bacanju otpadne nafte u okeane. Danas postoji nagrada „Tor Hejerdala“, koja se dodeljuje borcima protiv zagađivanja okeana.

Putovanje splavom „Tigar“ niz reku Tigar[uredi | uredi izvor]

Putovanjem na još jednom splavu, Hejerdal je hteo da dokaže da su postojali kontakti između drevnih civilizacija u Egiptu, Indiji, Mesopotamiji. Ovaj splav je bio napravljen od trske, u Iraku. Bio je dug 18 metara. Posada je imala 11 ljudi. Splav je nazvan po reci Tigar, u kojoj je prvi put zaplovio. Put je bio dug skoro 7000 km. Preko Indijskog okeana stigli su do Pakistana, a zatim su krenuli za Afriku. Kada su plovili pored obale države Džibuti, izbio je građanski rat. U znak protesta protiv rata, Hejerdal je zapalio brod. Na svim svojim putovanjima Hejerdal je samo želeo da pokaže da okeani oduvek povezuju ljude.


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]