Turcizam

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Turcizmi su reči preuzete iz turskog jezika. Posebno su karakteristični za jezike naroda koji su bili pod vlašću Osmanskog carstva (grčki, bošnjački, bugarski, makedonski, srpski, jermenski).

Neke od reči iz arapskog (‏فَاصُولِيَا [fasúliya] — „pasulj”) i persijskog (div/dēw — „div”) su preko turskog (fasulye, dev) dospele na Balkan, pa se smatraju turcizmima.

Neki turcizmi: avlija, alat, ala, ada, almanah , at, ajvar, bakar, barjak, baraka, bajat, boja, bubreg, burek, burazer, budala, bunar, bardak, bašta, batal, vala, veđa, čak, čaršav, čarapa, čičak, čelik, česma, čorba, čobanin, ćuskija, ćup, ćufte, ćevap, ćuprija, đulić, ćelav, ćilim, ćorav, dućan, duvar, div, dugme, duvan, delija, dernek, ekser, džep, džem, džin, fitilj, jastuk, jogurt, jorgovan, jok, jendek, kapija, kapak, kat, katanac , kavga, kajmak, kašika, kijamet, kuršum, komšija, kula, kutija, kutak, kut, kazan, lakrdija, lampa, majmun, merak, memla, muštikla, mušterija, muštuluk, merdevine, minder, oluk, odaja, ortak, pamuk, papuča, pare, pazar, patlidžan, pekmez, pendžer , pita, rakija, ršum, sanduk, sevap, serdar, sat, ujdurma, šal, šećer, tavan, taban, taze, torba, top, zanat, zejtin, hisar, hajduk, has...[1]

Neke reči se danas u turskom jeziku upotrebljavaju u drugačijem smislu u odnosu na upotrebu u slovenskim jezicima. Osnove turskih reči prilagođene su slovenskom izgovoru te dobijaju i slovenske nastavke. Prisutna je i obratna pojava: da se na slovensku reč dodaje turski nastavak, na primer u rečima bezobraz-luk, seljak-luk, lopov-luk...

Turcizmi su, u okviru slovenskih jezika, najčešći na Balkanu, kod južnoslovenskih naroda. U okviru dijalekata različitih južnoslovenskih jezika, date a i mnoge druge reči koriste se češće ili ređe. U određenim krajevima, neki turcizmi su arhaizmi, negde su u svakodnevnoj upotrebi i nemaju zamenu u vidu slovenske reči, ili je imaju, ali je ona neprirodna, negde su istorizmi, a negde su sasvim nestali.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Abdulah Škaljić - Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]