Hronologija SFRJ septembar 1990.
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku septembra meseca 1990. godine.
← avgust | Hronologija SFRJ tokom 1990. | oktobar → | |||||||||||||||||||||||||||
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Događaji[uredi | uredi izvor]
1. septembar[uredi | uredi izvor]
- Narodna banka Jugoslavije, u skladu sa saveznim ekonomskim reformama, izdala novu novčanicu apoena od 10 dinara, sa likom devojčice, koja je bila denominacija novčanice od 100.000 dinara iz 1989. (novčanica je bila u opticaju, uz manje izmene, do 1992).
- U Širokom Brijegu u organizaciji lista Slobodni tjednik organizovana Hrvatska domoljubna organizacija. Osnivači organizacije bili su novinar Marinko Božić i politički disident Ivan Zvonimir Čičak. Prilikom formiranja organizacije izvršena je smotra 25 mladića u crnim uniformama, što je izazvalo negodovanje u javnosti zbog „sličnosti“ sa zloglasnom ustaškom Crnom legijom.
3. septembar[uredi | uredi izvor]
- U SAP Kosovo otpočeo generalni štrajk Albanaca. Istog dana, u Zagrebu je u organizaciji Demokratskog saveza Albanaca u Hrvatskoj održan skup solidarnosti sa Albancima na Kosovu.
7. septembar[uredi | uredi izvor]
- U Kačaniku, održan tajni sastanak grupe albanskih delegata raspuštene Skupštine SAP Kosovo koji su doneli tzv. „Ustav Republike Kosovo”, koja je proglašena 5. jula.
- U Zagrebu ministar unutrašnjih poslova Republike Hrvatske Josip Boljkovac izdao ultimatum Srbima u Kninskoj krajini „da prestanu sa protivustavnim akcijama“ i da predaju oružje policiji do podneva 12. septembra.
9. septembar[uredi | uredi izvor]
- U Novom Pazaru održan miting Srpskog pokreta obnove (SPO), na kome je lider te stranke Vuk Drašković verbalno pretio pripadnicima muslimanske nacionalnosti. Posle završetka mitinga, došlo je do sukoba između simpatizera SPO-a i simpatizera SDA Sandžaka, zbog čega je intervenisala milicija.
11. septembar[uredi | uredi izvor]
- U Foči, uprkos zabrani Predsedništva SR Bosne i Hercegovine, održan skup pod nazivom „Generalni štrajk“ na kom se okupilo oko 2.000 meštana srpske nacionalnosti. Povod za održavanje štrajka bio je dobijanje otkaza 101 zaposlenog radnika srpske nacionalnosti u preduzeću „Foča trans“, koji već duže vreme nisu dolazili na posao. Milicija je intervenisala i uhapsila oko 50 ljudi, a bio je uveden i policijski čas.
12. septembar[uredi | uredi izvor]
- U Zagrebu umro Marijan Cvetković (1920—1990), društveno-politički radnik i nosilac Ordena junaka socijalističkog rada i Ordena narodnog heroja.
16. septembar[uredi | uredi izvor]
- U Velikoj Kladuši održan veliki predizborni skup Stranke demokratske akcije (SDA), na kom je prisustvovalo oko 300.000 ljudi. Pored predsednika stranke Alije Izetbegovića, skupu je prisustvovao i Fikret Abdić, koji je dan ranije pristupio SDA.
- U Gradini, koja se nalazi u sastavu spomen područja „Jasenovac“ održan „Svesrpski sabor“. Put prema Gradini presreli su specijalci MUP-a Hrvatske koji su blokirali pojedine punktove na auto-putu, kod Novske i sve prilaze mestu Jasenovac, uključujući i most preko Une i Save, pa veliki broj građana iz Banije i Slavonije, nije mogao da dođe.
20. septembar[uredi | uredi izvor]
- Sobranje Socijalističke Republike Makedonije usvojilo 25 amandmana na Ustav SR Makedonije, kojima je uveden višepartijski sistem u ovoj republici.
- U Beogradu umro Slobodan Zrnić (1906—1990), mašinski inženjer i jugoslovenski konstruktor aviona.
25. septembar[uredi | uredi izvor]
- U Vašingtonu američki predsednik Džordž Buš primio predsednika Republike Hrvatske Franju Tuđmana, koji se od 20. septembra do 1. oktobra nalazio u privatnoj poseti Sjedinjenim Američkim Državama.
26. septembar[uredi | uredi izvor]
- U Splitu na stadionu „Poljud“, prekinuta fudbalska utakmica između beogradskog „Partizana“ i splitskog „Hajduka“. Utakmica je prekinuta zbog izlaska na teren navijača „Hajduka“, u nameri da napadnu fudbalere „Partizana“. Oni su potom zapalili jugoslovensku zastavu koja se vijorila na jarbolu stadiona. Pošto utakmici nisu prisustvovali navijači „Partizana“, izbegnuti su veći incidenti, kao na utakmici „Crvena zvezda“—„Dinamo“, 13. maja u Zagrebu. U trenutku prekida utakmice „Partizan“ je vodio sa 2:0.
27. septembar[uredi | uredi izvor]
- Zbog pokušaja premeštanja oružja iz milicijskih stanica i skladišta Teritorijalne odbrane (TO) u opštinama sa većinskim srpskim stanovništvom na Baniji, od 27. do 30. septembra došlo do masovnijeg okupljanja Srba u Glini, Dvoru na Uni, Kostajnici i Petrinji. Nemiri su poprimili najdramatičnije oblike u Petrinji, koja je bila blokirana od strane lokalnog stanovništva, a prilikom njihovog pokušaja upada u skladište milicijske stanice intervenisale su specijalne snage MUP Hrvatske i uhapsile oko 360 ljudi. Deo srpskog stanovništva tada je potražio zaštitu u kasarni Jugoslovenske narodne armije.
28. septembar[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu, u dvorani „Sava centra“ održana svečana sednica Skupštine Socijalističke Republike Srbije na kojoj je usvojen novi Ustav Republike Srbije. Ovim Ustavom je iz naziva republike i pokrajina izbrisana reč „socijalistička“, a Autonomnoj Pokrajini Kosovo vraćen je naziv Kosovo i Metohija. Takođe, Ustavom su definitivno oduzeti svi elementi državnosti pokrajinama u sastavu Srbije, čime je potvrđena odluka Skupštine od 28. marta 1989. godine. Srbija je bila prva od republika SFRJ koja je donela novi Ustav i on je ostao na snazi sve do 2006. godine.
- U Ljubljani Skupština Republike Slovenije izglasala amandmane na Ustav Slovenije, kojim je pokušala da uspostavi komandu nad jedinicama Teritorijalne odbrane u Sloveniji.
29. septembar[uredi | uredi izvor]
- U Kosovu Polju održan miting Srpskog pokreta obnove (SPO), na kome je došlo do sukoba pristalica ove partije sa pristalicama Socijalističke partije Srbije (SPS), zbog čega je intervenisala milicija.
30. septembar[uredi | uredi izvor]
- U okolini Knina, lokalni Srbi blokirali drumski i železnički saobraćaj, čime je bio prekinut saobraćaj prema Zadru i Splitu, a povod za blokadu, bili su sukobi na Baniji, između Srba i policije MUP-a Hrvatske.
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Hronologija 1990—1995. Banja Luka: Dokumentacioni centar Republike Srpske. 2002. COBISS.SR 71272457
- Moderna srpska država 1804—2004 hronologija. Beograd: Istorijski arhiv Beograda. 2004. COBISS.SR 119075084
- Bilić, Ivan (2005). „Kronologija raspada SFRJ i stvaranje Republike Hrvatske do 15. siječnja 1992.”. National security and the future. Zagreb: St. George Association / Udruga sv. Jurja. VI: 73—184.