Arsenatna kiselina

С Википедије, слободне енциклопедије
Arsenatna kiselina
Structural formula
Ball-and-stick model
Nazivi
IUPAC naziv
Arsenatna kiselina
Drugi nazivi
Ortoarsenatna kiselina
Desikant L-10
Zotoks
Identifikacija
3D model (Jmol)
ChEBI
ChemSpider
ECHA InfoCard 100.029.001
KEGG[1]
RTECS CG0700000
UNII
  • O=[As](O)(O)O
Svojstva
H3AsO4
Molarna masa 141,94 g/mol
Agregatno stanje Beli providni kristali,
higroskopni.
Gustina 2,5 g/cm3
Tačka topljenja 355 °C (671 °F; 628 K)
Tačka ključanja razlaže se ≥ 100 °C
16.7 g/100 mL
Rastvorljivost rastvorna u alkoholu
Kiselost (pKa) 2.19, 6.94, 11.5
Struktura
Oblik molekula (orbitale i hibridizacija) Tetraedralna
Opasnosti
Toksična (T)
Opasna po životnu sredinu (N)
R-oznake R23/25, R45, R50/53
S-oznake S53, S45, S60, S61
NFPA 704
NFPA 704 four-colored diamondКод запаљивости 0: Неће горети (нпр. вода)Health code 3: Short exposure could cause serious temporary or residual injury. E.g., chlorine gasКод реактивности 0: Нормално стабилан, чак и под стањем изложености ватри; није реактиван с водом (нпр. течни азот)Special hazards (white): no code
0
3
0
Tačka paljenja Nije zapaljiva
Srodna jedinjenja
Drugi anjoni
Fosforna kiselina
Drugi katjoni
Natrijum arsenat
Srodna jedinjenja
Arsenitna kiselina
Arsenik pentoksid
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa).
ДаY verifikuj (šta je ДаYНеН ?)
Reference infokutije

Arsenatna kiselina je hemijsko jedinjenje sa formulom H3AsO4, ili AsO(OH)3. Ova bezbojna kiselina je arsenični analog fosforne kiseline. Arsenatne i fosfatne soli se slično ponašaju. Samostalna arsenatna kiselina nije izolovana. Ona se može naći u rastvoru, gde je u znatnoj meri jonizovana. Njena hemihidratna forma (H3AsO4·½H2O) formira stabilne kristale. Kristali se mogu dehidrisati kondenzacijom na 100 °C.[2]

Osobine[уреди | уреди извор]

Kristali arsenatne kiseline imaju tetraedralnu simetriju C3v sa dužinom As-O veza u rasponu od 1.66 do 1.71 Å.[3]

Ona je triprotonska kiselina, te se njena kiselost opisuje sa tri ravnoteže:

H3AsO4 ⇌ H2AsO4 + H+ (K1 = 10−2.19)
H2AsO4 ⇌ HAsO2−4 + H+ (K2 = 10−6.94)
HAsO2−4 ⇌ AsO3−4 + H+ (K3 = 10−11.5)

Ove Ka vrednosti su blizo vrednosti fosforne kiseline. Visoko bazni arsenatni jon (AsO3−4) je proizvod treće jonizacije. Za razliku od fosforne kiseline, arsenatna kiselina je oksidujuća. To se može ilustrovati njenom sposobnošću da konvertuje jodid u jod.

Upotreba[уреди | уреди извор]

Arsenatna kiselina se koristi za zaštitu drveta, kao premaz stakla i metala, i u proizvodnji organskih arsenovih jedinjenja.

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ Joanne Wixon; Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast. 17 (1): 48—55. doi:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H. 
  2. ^ Holleman A. F.; Wiberg E. (2001). Inorganic Chemistry (1st изд.). San Diego: Academic Press. ISBN 0-12-352651-5. 
  3. ^ Lee, C.; Harrison, W. T. A. (2007). „Tetraethylammonium dihydrogenarsenate bis(arsenic acid) and 1,4-diazoniabicyclo[2.2.2]octane bis(dihydrogenarsenate) arsenic acid: hydrogen-bonded networks containing dihydrogenarsenate anions and neutral arsenic acid molecules”. Acta Crystallographica. C63 (Pt 7): m308—m311. PMID 17609552. doi:10.1107/S0108270107023967. 

Literatura[уреди | уреди извор]

Vidi još[уреди | уреди извор]

Spoljašnje veze[уреди | уреди извор]