Ugljena kiselina
Из Википедије, слободне енциклопедије
| Ugljena kiselina | |
|---|---|
| IUPAC ime |
|
| Drugi nazivi | Rastvor ugljen dioksida; Dihidrogen karbonat; vazdušna kiselina |
| Identifikacija | |
| CAS registarski broj | 463-79-6 |
| HemPauk | 747 |
| KEGG | |
| ChEBI | 28976 |
| SMILES |
|
| InChI |
|
| Svojstva | |
| Molekulska formula | H2CO3 |
| Molarna masa | 62.03 g/mol |
| Gustina | 1.0 g/cm3 (rastvor) |
| Tačka topljenja |
n/a |
| Rastvorljivost u vodi | postoji samo ur rastvoru |
| pKa | 6.352 (pKa1) |
|
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala |
|
| Infobox references | |
Ugljena kiselina je neorgansko jedinjenje sa formulom H2CO3 (ili OC(OH)2).[1] Ovo ime se isto tako koristi za rastvore ugljen dioksida u vodi, zato što takvi rastvori sadrže male količine H2CO3, i reakcije teku kao da je glavni molekul H2CO3. Ugljena kiselina formira dve vrste soli: karbonate i bikarbonate. Ona je slaba kiselina.
Садржај |
Hemijska ravnoteža [уреди]
Kad se ugljen dioksid rastvori u vodi uspostavi se hemijski ekvilibrijum sa ugljenom kiselinom:
- CO2 + H2O
H2CO3
Literatura [уреди]
- ^ Parkes, G.D. & Phil, D. (1973). Melorova moderna neorganska hemija. Beograd: Naučna knjiga.
Dodatna literatura [уреди]
- Welch M. J., Lipton J. F., Seck J. A. (1969). „Tracer studies with radioactive oxygen-15. Exchange between carbon dioxide and water“. J. Phys. Chem. 73 (335): 3351. DOI:10.1021/j100844a033.
- Jolly, W. L. (1991). Modern Inorganic Chemistry (2nd Edn.). New York: McGraw-Hill. ISBN 0-07-112651-1.
- Moore M. H., Khanna R. (1991). „Infrared and Mass Spectral Studies of Proton Irradiated H2O+Co2 Ice: Evidence for Carbonic Acid Ice: Evidence for Carbonic Acid“. Spectrochimica Acta 47A: 255–262. DOI:10.1016/0584-8539(91)80097-3.
- W. Hage K. R. Liedl, Mayer E. (1998). „Carbonic Acid in the Gas Phase and Its Astrophysical Relevance“. Science 279 (5355): 1332–1335. DOI:10.1126/science.279.5355.1332. PMID 9478889.
- Hage W., Hallbrucker A., Mayer E. (1993). „Carbonic Acid: Synthesis by Protonation of Bicarbonate and Ftir Spectroscopic Characterization Via a New Cryogenic Technique“. J. Am. Chem. Soc. 115: 8427–8431. DOI:10.1021/ja00071a061.
- Hage W., Hallbrucker A., Mayer E. (1995). „A Polymorph of Carbonic Acid and Its Possible Astrophysical Relevance“. J. Chem. Soc. Farad. Trans. 91: 2823–2826. DOI:10.1039/ft9959102823.
Spoljašnje veze [уреди]
- Razlaganje ugljene kiseline
- Zašto je postojanje ugljene kiseline bilo neopravdano osporavano tako dugo?
|
|||||