Jošan

Koordinate: 44° 34′ 35″ S; 15° 45′ 05″ I / 44.57633478239579° S; 15.751400825223926° I / 44.57633478239579; 15.751400825223926
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jošan
Srpska pravoslavna crkva Sv. Save
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaLičko-senjska
OpštinaUdbina
OblastLika
Stanovništvo
 — 2011.Pad 66
Geografske karakteristike
Koordinate44° 34′ 35″ S; 15° 45′ 05″ I / 44.57633478239579° S; 15.751400825223926° I / 44.57633478239579; 15.751400825223926
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina687 m
Jošan na karti Hrvatske
Jošan
Jošan
Jošan na karti Hrvatske
Jošan na karti Ličko-senjske županije
Jošan
Jošan
Jošan na karti Ličko-senjske županije
Ostali podaci
Poštanski broj53234 Udbina
Pozivni broj+385 53

Jošan (Jošani) je naseljeno mjesto u Lici. Pripada opštini Udbina, u Ličko-senjska županiji, Republika Hrvatska.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Jošan na jugu graniči sa Udbinom, na sjeveru sa Pećanima, zapadno se nalazi Donji Mekinjar. Kroz Jošan prolazi Lička magistrala, koja spaja Zagreb i Split. Jošan je udaljen od Udbine oko 7 km sjeverno.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U mjestu "Jošani" bilo je 1847. godine popisano 2000 Srba pravoslavaca. Dvije decenije potom, 1867. godine ima ih (ne zna se zašto) 235 duša manje. Izbrojano je tada njih 1765.[1]

Đukin djed (Đuka — majka naučnika Nikole Tesle), a Nikolin pradjed bio je Tomo Budisavljević. I on kao i većina u porodici, opredijelio se za svještenički poziv. Školovao se u čuvenoj Viličkoj školi, i rano je primio parohiju u Krbavskom selu Jošanu, do 1805, da bi 1814. godine do smrti 1827. godine, zauzimao položaj protoprezvitera ličkog. Uživao je veliki ugled kod parohijana i u prezviteratu. Postoji predanje da je Toma prije podne obavljao službu u crkvi, a kasnije predvodio četu Krajišnika u četovanju protiv Turaka. Francuzi su ga odlikovali ordenom Legije časti. Još dva odlikovanja Toma je primio od austrijskog cara.[2]

Jošan se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazio u Republici Srpskoj Krajini. Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj naselje se nalazilo u sastavu bivše velike opštine Korenica.

Kultura[uredi | uredi izvor]

U Jošanu je sjedište istoimene parohije Srpske pravoslavne crkve. Parohija Jošani pripada Arhijerejskom namjesništvu ličkom u sastavu Eparhije Gornjokarlovačke.[3] U Jošanima se nalazi hram Srpske pravoslavne crkve Sveti Sava sagrađen 1881. godine, a spaljen u Drugom svjetskom ratu i filijalni hram Srpske pravoslavne crkve Rođenja Svetog Jovana Preteče sagrađen 1701. godine, demoliran u Drugom svjetskom ratu.[3]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 1991. godine, naselje Jošan je imalo 227 stanovnika, među kojima je bilo 223 Srba i 2 Hrvata. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Jošan je imao 67 stanovnika.[4] Jošan je prema popisu iz 2011. godine imao 66 stanovnika.[5]

Nacionalnost[6] 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 223 254 417 615
Hrvati 2 1 37
Albanci 31
Jugosloveni 27 8 6
Muslimani 4 4 5
Crnogorci 1
Slovenci 1
ostali i nepoznato 2 3 6
Ukupno 227 289 504 627
Demografija[6]
Godina Stanovnika
1961. 627
1971. 504
1981. 289
1991. 227
2001. 67
2011. 66

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Jošan je imalo 227 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Srbi
  
223 98,23%
Hrvati
  
2 0,88%
neopredeljeni
  
2 0,88%
ukupno: 227

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Glasnik društva srpske slovesnosti", Beograd 1872. godine
  2. ^ Budisavljević, Borislav (2018). Atlas 37 grana rodoslova Budisavljevića, pp. 182. Prometej. 
  3. ^ a b „Arhijerejsko namjesništvo ličko: Parohija Jošani”. Srpska pravoslavna crkva: Eparhija gornjokarlovačka. Pristupljeno 27. 8. 2012. 
  4. ^ Popis stanovništva 2001. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. februar 2011), Pristupljeno 15. 4. 2013.
  5. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Arhivirano iz originala 15. 11. 2013. g. Pristupljeno 15. 4. 2013. 
  6. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]