Anri III Valoa
Anri III Valoa | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Anri III |
Datum rođenja | 19. septembar 1551. |
Mesto rođenja | dvorac Fontenblo, Francuska |
Datum smrti | 2. avgust 1589.37 god.) ( |
Mesto smrti | dvorac Sen Klu, Francuska |
Porodica | |
Supružnik | Lujza od Lorene |
Roditelji | Anri II Valoa Katarina Mediči |
Dinastija | Valoa |
Kralj Francuske | |
Period | 1574 — 1589 |
Prethodnik | Šarl IX Valoa |
Naslednik | Anri IV |
Kralj Poljske | |
Prethodnik | Sigismund II Avgust |
Naslednik | Ana Jagelonska |
Anri III od Francuske (franc. Henri III de France; 1551 — 1589) [1]bio je četvrti sin francuskog kralja Anrija II i Katarine Mediči. Bio je kratko vreme izborni kralj Poljske, a od 1574. kralj Francuske.
U mladosti je učestvovao u ratovima protiv protestanata i bio jedan od potstrekača masakra u Vartolomejskoj noći.
Dana 11. maja 1573. izabran je za kralja Poljske (polonizovano ime: Henryk Walezy). Da bi postao kralj, morao se obavezati na versku tolernaciju prema protestantima. Vladao je Poljskom od 24. januara do 18. juna 1574. Njegov brat, Šarl IX, umro je 30. maja 1574, tako da se Anri potajno vratio iz Poljske preko Beča i Italije da bi zauzeo francuski presto.[1] Krunisan je u katedrali u Remsu 13. februara 1575. Sutradan se oženio Lujzom od Lorene sa kojom nije imao dece. Anegdote govore da je Anri od detinjstva uživao u nakitu i raskošnom oblačenju, tako da ga je pratila reputacija transvestita.[2]
Stupajući na francuski presto, Anri je preuzeo nejedinstvenu kraljevinu u kojoj nije uspeo da nametne svoj autoritet, a svu vlast je u stvari držala njegova majka. Za vreme njegove vladavine izbila su četiri verska rata, a mnogi politički i ekonomski problemi su ostali nerešeni, a Anr je morao da čini ustupke svojim neprijateljima. Stoga najodlučniji katolici reše da sami vode borbu s hugenotima i osnuju među sobom ligu, kojoj posta vođa Anri Giz. Sva je moć ove lige bila u severnim gradovima francuskim i u pariskom stanovništvu, a dobivala je pomoć i od španskog kralja Filipa II. Nezadovoljan ovako nezavisnim radom katoličke lige, Anri se morade spasavati bekstvom. Ne našav niodkud pomoći, on se reši da ubije Anrija Giza i pozove ga k sebi pod izgovorom da se izmire, ali smrt Gizova još više raspali strasti. Zatucani članovi katoličke lige počnu javno govoriti i pisati da kralja, koji se ne želi sasvim potčiniti crkvi, očekuje smrt.[3]
To je izazvalo pobunu u Parizu. Kada se 1. avgusta 1589. spremao da sa vojskom napadne pobunjeni grad, fanatični dominikanski fratar [1]Žak Klemen ga je ranio nožem. Kralj je preminuo sutradan.
Anri III je bio poslednji kralj iz dinastije Valoa. Nasledio ga je prvi kralj dinastije Burbona, vojvoda Anri III Navarski, krunisan kao Anri IV.
Porodično stablo[uredi | uredi izvor]
16. Žan od Orleana, grof od Angulema | ||||||||||||||||
8. Šarl od Orleana, grof od Angulema | ||||||||||||||||
17. Marguerite de Rohan | ||||||||||||||||
4. Fransoa I Valoa | ||||||||||||||||
18. Filip II, vojvoda Savoje | ||||||||||||||||
9. Lujza od Savoje | ||||||||||||||||
19. Margareta od Burbona | ||||||||||||||||
2. Anri II Valoa | ||||||||||||||||
20. Šarl od Orleana | ||||||||||||||||
10. Luj XII | ||||||||||||||||
21. Marija Klevska | ||||||||||||||||
5. Klod od Francuske | ||||||||||||||||
22. Fransoa II, vojvoda od Bretanje | ||||||||||||||||
11. Ana od Bretanje | ||||||||||||||||
23. Margarita od Foa | ||||||||||||||||
1. Anri III Valoa | ||||||||||||||||
24. Lorenco de Mediči | ||||||||||||||||
12. Pjero di Lorenco de Mediči | ||||||||||||||||
25. Klarisa Orsini | ||||||||||||||||
6. Lorenzo II de' Medici, Duke of Urbino | ||||||||||||||||
26. Roberto Orsini, grof od Taljijakoca | ||||||||||||||||
13. Alfonsina Orsini | ||||||||||||||||
27. Katarina Sanseverino | ||||||||||||||||
3. Katarina Mediči | ||||||||||||||||
28. Bertran VI od Overnje | ||||||||||||||||
14. Žan III od Overnje | ||||||||||||||||
29. Louise de la Tremoille | ||||||||||||||||
7. Madeleine de la Tour d'Auvergne | ||||||||||||||||
30. Žan VIII, grof Vendoma | ||||||||||||||||
15. Jeanne de Bourbon-Vendôme | ||||||||||||||||
31. Isabelle de Beauveau | ||||||||||||||||
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 53. ISBN 86-331-2075-5.
- ^ „Henri III. Le roi intellectuel”. https://www.cairn.info/. Pristupljeno 18. 1. 2023. Spoljašnja veza u
|website=
(pomoć) - ^ „Henri III, roi de France (1574-1589)”. www.histoire-pour-tous.fr (na jeziku: francuski). Pristupljeno 18. 1. 2023.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Luka, Zrnić (1927). Istorija novoga veka. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]