Atletski klub Crvena zvezda

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Atletski klub Crvena zvezda je atletski klub iz Beograda, Srbija.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Atletski klub je osnovan 4. marta 1945. kao sekcija u sastavu Sportskog društva Crvena zvezda, a 4. septembar 1949. je datum zvaničnog osnivanja atletskog kluba.[1] Jedan je od najuspešnijih klubova u Sportskom društvu i najtrofejniji je atletski klub u Srbiji.

Prvih osam godina stvarani su uslovi da klub bude vodeći ne samo u Srbiji, već i u Jugoslaviji, koja je u Crvenoj zvezdi imala glavni oslonac reprezentacije.

Na prvom ekipnom prvenstvu Jugoslavije 1947. muška sekcija je bila četvrtoplasirana, bez ijedne pojedinačne pobede, naredne godine treća, a od 1950. do 1952. druga. Prvu pojedinačnu titulu prvaka za Zvezdu osvojio je Dragan Petrović u trci na 800 m, 1948. godine. Prvi članovi reprezentacije Jugoslavije bili su Gavra Popov (4 x 100 m), Ljubiša Janković (4 x 400 m) i Radoslav Jevtović (kugla). Prvi državni rekord oborio je Milovan Jovančić 1949. na 200 metara (22,1). Prvu svetsku titulu osvojio je Milan Milakov postavši 1953. godine studentski prvak sveta. Branko Dangubić je na Olimpijskim igrama u Helsinkiju hicem od 70,55 metara osvojio peto mesto, što je drugi najbolji plasman crveno-belih na olimpijskim igrama svih vremena. Još jedan od lidera Zvezdinog tima u to vreme bio je skakač udalj i troskokaš Rade Radovanović.

U konkurenciji seniorki Zvezda učestvuje u ekipnom prvenstvu od 1948, kada je bila peta, a najveći posleratni uspeh ostvarila je 1949. osvojivši drugo mesto. Te godine prvakinje su bile Marija Radosavljević (kugla i koplje), Spomenka Koledin (skok udalj), Julija Matej (disk), a rekorderke Koledin i Radosavljević.

Dugim prugama suvereno je vladao Dane Korica, osvajajući iz godine u godinu po dve titule na 5.000 i 10.000 metara na domaćim i balkanskim šampionatima, uz mnoge pobede na krosevima, uličnim trkama i mitinzima širom sveta, uz dva četvrta mesta na Evropskom prvenstvu 1971. i državne rekorde na 5.000 i 10.000 metara.

Nenad Stekić je jedini jugoslovenski i srpski atletičar koji je nosio titulu evropskog seniorskog rekordera. Zaslužio ju je skokom od 8,45 metara postignutim u Montrealu, 25. jula 1975. godine i nosio je punih pet godina. Stekićev rezultat je i dalje jedan od najboljih evropskih rezultata svih vremena. Na prvenstvima Evrope osvojio je tri srebrne medalje.

Najveći uspeh kluba i jugoslovenske atletike je ostvarila muška seniorska ekipa AK „Crvena zvezda“ u Beogradu, 3. i 4. juna 1989. kada je osvojila KEŠ.

Dragutin Topić je jedini jugoslovenski i srpski atletičar koji se diči titulom svetskog rekordera. Skokom od 2,37 metara u Plovdivu, 12. avgusta 1990. postao je svetski juniorski rekorder u skoku uvis nadmašivši u ovoj kategoriji i danas važećeg svetskog rekordera u konkurenciji seniora, Kubanca Havijera Sotomajora.

Tatjana Jelača je na Evropskom prvenstvu 2014. u Cirihu osvojila srebrnu medalju u bacanju koplja i postavila novi državni rekord (64,21 m).

Trofeji[uredi | uredi izvor]

Muškarci[uredi | uredi izvor]

  • Nacionalno prvenstvo
    • Prvaci (40): 1953, 1954, 1955, 1967, 1968, 1969, 1970, 1971, 1972, 1973, 1974, 1975, 1976, 1977, 1978, 1979, 1980, 1981, 1982, 1983, 1985, 1986, 1987, 1988, 1989, 1990, 1992, 1993, 1994, 1995, 2002, 2008, 2009, 2010, 2011, 2017, 2018, 2019, 2020, 2021.
    • Drugo mesto (7): 1950, 1951, 1952, 1956, 1957, 1958, 1959.
    • Treće mesto (1): 1948.
  • Kros
    • Prvaci (19): 1948, 1953, 1954, 1959, 1960, 1971, 1972, 1973, 1977, 1979, 1980, 1985, 1986, 1992, 1993, 1994, 2006, 2020, 2022.
  • Nacionalni kup
    • Osvajači (44): 1966, 1967, 1968, 1969, 1970, 1971, 1972, 1973, 1974, 1975, 1976, 1977, 1978, 1979, 1980, 1981, 1982, 1983, 1984, 1985, 1986, 1987, 1988, 1989, 1990, 1992, 1993, 1994, 1995, 2002, 2003, 2004, 2005, 2006, 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012, 2015, 2016, 2019, 2023.
    • Drugo mesto (1): 1965.
  • Evropsko prvenstvo
    • Prvaci (1): 1989.
    • Drugo mesto (1): 1981.
    • Treće mesto (1): 1976.

Žene[uredi | uredi izvor]

  • Nacionalno prvenstvo
    • Prvaci (24): 1986, 1987, 1988, 1989, 1992, 1993, 1994, 1995, 2002, 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012, 2013, 2014, 2015, 2017, 2018, 2019, 2020, 2021, 2023.
    • Drugo mesto (1): 1949.
  • Kros
    • Prvaci (6): 1982, 1993, 2002, 2017, 2018, 2019.
  • Nacionalni kup
    • Osvajači (22): 1986, 1987, 1988, 1989, 1992, 1993, 1994, 2002, 2003, 2004, 2005, 2006, 2008, 2009, 2010, 2011, 2013, 2014, 2015, 2016, 2019, 2023.
  • Evropsko prvenstvo
    • Drugo mesto (1): 1989.
    • Treće mesto (1): 1988.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Godišnjica AK „Crvene zvezde“, www.atletskisavez.rs”. Arhivirano iz originala 27. 04. 2016. g. Pristupljeno 01. 05. 2011. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]