Vanredno stanje u Republici Srbiji

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vanredno stanje se na teritoriji Republike Srbije od 1999. uvodilo 3 puta. Prvog puta razlog je bilo NATO bombardovanje SRJ, zatim ubistvo premijera Zorana Đinđića, a nakon toga pandemija korona virusa.[1]

Pregled uvođenja i ukidanja vanrednog stanja u Srbiji[uredi | uredi izvor]

  • 10. juna 1999. bombardovanje je obustavljeno, čime je i ratno stanje ukinuto. Tokom bombardovanja, stradalo je 249 vojnika, 22 policajca i oko 2.500 civila. Osim toga, državi je naneta materijalna šteta od 100 milijardi američkih dolara.[3]
  • 22. aprila 2003. godine, Nataša Mićić ukinula je vanredno stanje. U svom obraćanju rekla je da su mere koje je preduzela urodile plodom, te da je država odbranjena i da su ubice premijera uhapšene. Dodala je da je time zadat odlučujući udarac organizovanom kriminalu u Srbiji.[5]
  • 6. maja 2020. godine, ukinuto je vanredno stanje u Srbiji koje je proglašeno 15. marta zbog pandemije virusa korona, nakon pada broja zaraženih.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Miladinović, Aleksandar (16. 03. 2020). „Vanredno stanje u Srbiji: Sve naše martovske posebne mere”. Bi-Bi-Si na srpskom. Pristupljeno 27. 06. 2020. 
  2. ^ „Ratno stanje zbog bombardovanja”. Недељник „Време”. 27. mart 1999. Pristupljeno 16. mart 2020. 
  3. ^ Politika: Devet godina od bombardovanja, pristupljeno 29. januar 2012, Pristupljeno 16. mart 2020.
  4. ^ „Nataša Mićić proglasila vanredno stanje zbog ubistva Zorana Đinđića, početak akcije Sablja”. Влада Републике Србије. 12. mart 2003. Pristupljeno 16. novembar 2019. 
  5. ^ „Nataša Mićić ukinula vanredno stanje, akcija Sablja uspešno završena”. Б92. 22. april 2003. Pristupljeno 16. novembar 2019. 
  6. ^ „Vanredno stanje u Srbiji zbog korona virusa”. Blic. 15. mart 2020. Pristupljeno 16. mart 2020.