Pređi na sadržaj

Vlkovija

Koordinate: 43° 05′ 07″ S; 22° 55′ 00″ I / 43.085333° S; 22.916666° I / 43.085333; 22.916666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vlkovija
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPirotski
OpštinaDimitrovgrad
Stanovništvo
 — 2022.Pad 5
Geografske karakteristike
Koordinate43° 05′ 07″ S; 22° 55′ 00″ I / 43.085333° S; 22.916666° I / 43.085333; 22.916666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina974 m
Vlkovija na karti Srbije
Vlkovija
Vlkovija
Vlkovija na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj010
Registarska oznakaPI

Vlkovija (bug. Вълковия) je naselje u Srbiji u opštini Dimitrovgrad u Pirotskom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 5 stanovnika.

Vlkovija je selo zbijenog tipa. Nalazi se na 22 km daleko od Dimitrovgrada, samo pola kilometra udaljena od srpsko-bugarske granice. Nalazi se ispod venca Vidliča na rubu gornjovisočke kotline.

Pominje se u turskim izvorima iz 15. veka kao Vlkovija a iz 16. veka kao Vukovija. O nastanku sela legendi nema. Jedna legenda kaže da je bila nešto niže prema reci Visočici pa se zbog vlage pomerila na sadašnje selište: Vlkovija je bila kude je sa Prtelev kladenac. Pobegli od vlagu otud ta po-nagor - kazivanja Gerče Najdenova. Dve legende govore o nastanku imena sela. Po prvo je ime dobila po vucima kojih svuda oko nje i danas ima mnogo a po drugoj legendi se kazuje da ime sela nema veze sa vukovima.

Po legendi je Turčin podelio imovinu na jedanaest vlkovijskih porodica a sebi ostavio najbolju trećinu atara za čitluk prema Gradištu i Dobrogledu u Bugarskoj.

Postavljanjem granice 1920. godine je selo izgubilo pola svog atara koje su pretežno oranice i prostor na kome su bile pojate što je uticalo na osiromašenje sela. Dati su im za kompenzaciju suvati sela Brlje.

Demografija

[uredi | uredi izvor]

U naselju Vlkovija živi 19 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 70,9 godina (69,0 kod muškaraca i 73,1 kod žena). U naselju je 2002. godine bilo 10 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu bio je 1,70.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Bugarima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 409
1953. 351
1961. 249
1971. 149
1981. 89
1991. 53 53
2002. 17 17
2011. 19
2022. 5
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Bugari
  
15 88,23%
Srbi
  
1 5,88%
Jugosloveni
  
1 5,88%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Dragoljub Zlatković, Mikrotoponimija Stare planine - Gornji Visok od Braćevaca do Vlkovije i Šugrin, Pirotski zbornik, 2002, br.27-28 UDK 801.311

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]