Vlkovija
Vlkovija | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Pirotski |
Opština | Dimitrovgrad |
Stanovništvo | |
— 2011. | 19 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 05′ 07″ S; 22° 55′ 00″ I / 43.085333° S; 22.916666° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 974 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 010 |
Registarska oznaka | PI |
Vlkovija (bug. Вълковия) je naselje u Srbiji u opštini Dimitrovgrad u Pirotskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 19 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 17 stanovnika).
Vlkovija je selo zbijenog tipa sa stanovništvom isključivo bugarske nacionalnosti. Nalazi se na 22 km daleko od Dimitrovgrada, samo pola kilometra udaljena od srpsko-bugarske granice. Nalazi se ispod venca Vidliča na rubu gornjovisočke kotline.
Pominje se u turskim izvorima iz 15. veka kao Vlkovija a iz 16. veka kao Vukovija. O nastanku sela legendi nema. Jedna legenda kaže da je bila nešto niže prema reci Visočici pa se zbog vlage pomerila na sadašnje selište: Vlkovija je bila kude je sa Prtelev kladenac. Pobegli od vlagu otud ta po-nagor - kazivanja Gerče Najdenova. Dve legende govore o nastanku imena sela. Po prvo je ime dobila po vucima kojih svuda oko nje i danas ima mnogo a po drugoj legendi se kazuje da ime sela nema veze sa vukovima.
Po legendi je Turčin podelio imovinu na jedanaest vlkovijskih porodica a sebi ostavio najbolju trećinu atara za čitluk prema Gradištu i Dobrogledu u Bugarskoj.
Postavljanjem granice 1920. godine je selo izgubilo pola svog atara koje su pretežno oranice i prostor na kome su bile pojate što je uticalo na osiromašenje sela. Dati su im za kompenzaciju suvati sela Brlje.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Vlkovija živi 19 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 70,9 godina (69,0 kod muškaraca i 73,1 kod žena). U naselju je 2002. godine bilo 10 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu bio je 1,70.
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Bugarima (prema popisu iz 2002. godine).
|
|
m | ž |
|||
? | 0 | 0 | ||
80+ | 1 | 0 | ||
75—79 | 3 | 4 | ||
70—74 | 2 | 2 | ||
65—69 | 0 | 0 | ||
60—64 | 0 | 1 | ||
55—59 | 2 | 0 | ||
50—54 | 0 | 0 | ||
45—49 | 1 | 0 | ||
40—44 | 1 | 0 | ||
35—39 | 0 | 0 | ||
30—34 | 0 | 0 | ||
25—29 | 0 | 0 | ||
20—24 | 0 | 0 | ||
15—19 | 0 | 0 | ||
10—14 | 0 | 0 | ||
5—9 | 0 | 0 | ||
0—4 | 0 | 0 | ||
Prosek : | 67,0 | 73,6 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 10 | 0 | 8 | 1 | 1 | 0 |
Ženski | 7 | 0 | 6 | 1 | 0 | 0 |
UKUPNO | 17 | 0 | 14 | 2 | 1 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 8 | 7 | 0 | 0 | 0 |
Ženski | 6 | 6 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 14 | 13 | 0 | 0 | 0 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 0 | 1 | 0 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 1 | 0 | 0 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 0 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Magazin za nacionalnu geografiju, kulturu i tradiciju - Srbija plus
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Dragoljub Zlatković, Mikrotoponimija Stare planine - Gornji Visok od Braćevaca do Vlkovije i Šugrin, Pirotski zbornik, 2002, br.27-28 UDK 801.311