Vlkovija

Koordinate: 43° 05′ 07″ S; 22° 55′ 00″ I / 43.085333° S; 22.916666° I / 43.085333; 22.916666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vlkovija
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPirotski
OpštinaDimitrovgrad
Stanovništvo
 — 2011.Rast 19
Geografske karakteristike
Koordinate43° 05′ 07″ S; 22° 55′ 00″ I / 43.085333° S; 22.916666° I / 43.085333; 22.916666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina974 m
Vlkovija na karti Srbije
Vlkovija
Vlkovija
Vlkovija na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj010
Registarska oznakaPI

Vlkovija (bug. Вълковия) je naselje u Srbiji u opštini Dimitrovgrad u Pirotskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 19 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 17 stanovnika).

Vlkovija je selo zbijenog tipa sa stanovništvom isključivo bugarske nacionalnosti. Nalazi se na 22 km daleko od Dimitrovgrada, samo pola kilometra udaljena od srpsko-bugarske granice. Nalazi se ispod venca Vidliča na rubu gornjovisočke kotline.

Pominje se u turskim izvorima iz 15. veka kao Vlkovija a iz 16. veka kao Vukovija. O nastanku sela legendi nema. Jedna legenda kaže da je bila nešto niže prema reci Visočici pa se zbog vlage pomerila na sadašnje selište: Vlkovija je bila kude je sa Prtelev kladenac. Pobegli od vlagu otud ta po-nagor - kazivanja Gerče Najdenova. Dve legende govore o nastanku imena sela. Po prvo je ime dobila po vucima kojih svuda oko nje i danas ima mnogo a po drugoj legendi se kazuje da ime sela nema veze sa vukovima.

Po legendi je Turčin podelio imovinu na jedanaest vlkovijskih porodica a sebi ostavio najbolju trećinu atara za čitluk prema Gradištu i Dobrogledu u Bugarskoj.

Postavljanjem granice 1920. godine je selo izgubilo pola svog atara koje su pretežno oranice i prostor na kome su bile pojate što je uticalo na osiromašenje sela. Dati su im za kompenzaciju suvati sela Brlje.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Vlkovija živi 19 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 70,9 godina (69,0 kod muškaraca i 73,1 kod žena). U naselju je 2002. godine bilo 10 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu bio je 1,70.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Bugarima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 409
1953. 351
1961. 249
1971. 149
1981. 89
1991. 53 53
2002. 17 17
2011. 19
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Bugari
  
15 88,23%
Srbi
  
1 5,88%
Jugosloveni
  
1 5,88%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dragoljub Zlatković, Mikrotoponimija Stare planine - Gornji Visok od Braćevaca do Vlkovije i Šugrin, Pirotski zbornik, 2002, br.27-28 UDK 801.311