Pređi na sadržaj

Vrbanjci

Koordinate: 44° 35′ 15″ S; 17° 25′ 30″ I / 44.5874292° S; 17.4248711° I / 44.5874292; 17.4248711
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vrbanjci
Džamija u Vrbanjcima
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpštinaKotor Varoš
Stanovništvo
 — 2013.Pad 2.066
Geografske karakteristike
Koordinate44° 35′ 15″ S; 17° 25′ 30″ I / 44.5874292° S; 17.4248711° I / 44.5874292; 17.4248711
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina310 m
Vrbanjci na karti Bosne i Hercegovine
Vrbanjci
Vrbanjci
Vrbanjci na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj78225
Pozivni broj051

Vrbanjci su naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini, u opštini Kotor Varoš, entitet Republika Srpska. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, u naselju je živjelo 2.066 stanovnika.[1]

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Vrbanjci leže na rijeci Vrbanji po kojoj su dobili ime i na još dvije manje rječice, Bosanki i Cvrckoj. Sjeverno od Vrbanjca se nalazi selo Serdari. Zaseoci u Vrbanjcima su: Gornji Dabovci, Dabovci, Peličići, Rujevica, Sakani, Smajlovići, Hanifići, Čirkino Brdo i Šipure.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Pripadnici vojnih formacija Teritorijalne odbrane BiH su 17. septembra 1992. izvršili napad na selo Serdare.[2] Tom prilikom su ubili 16 Srba od ukupno 19 koji su se zatekli u Serdarima.[3][4]

Nakon 1995. godine, roditelji bošnjačke djece u lokalnoj Osmogodišnjoj školi "Sveti Sava" vode dugu sudsku parnicu kako bi ostvarili svoje ustavno pravo na nastavu na svom maternjem, bošnjačkom jeziku . Nakon višedecenijskog odbijanja tužbe Opštinskog suda u Kotor Varošu i Okružnog suda u Banjaluci, u decembru 2019., Ustavni sud Republike Srpske, donio je konačnu presudu u njihovu korist. Obaveza tuženog je i da nadoknadi sve troškove suđenja.[5][6][7]

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Nacionalnost[8] 2013. 1991. 1981. 1971.
Muslimani [a] 1.039 (50,29%) 1.468 (49,34%) 487 (29,89%) 514 (31,07%)
Srbi 813 (39,35%) 658 (22,11%) 373 (22,89%) 473 (28,59%)
Hrvati 199 (9,63%) 799 (26,85%) 689 (42,29%) 651 (39,35%)
Jugosloveni 41 (1,37%) 79 (4,84%) 13 (0,78%)
ostali i nepoznato 15 (0,73%) 9 (0,30%) 1 (0,06%) 3 (0,18%)
Ukupno 2.066 2.975 1.629 1.654
Demografija[8]
Godina Stanovnika
1948. 4.125
1953. 4.919
1961. 1.217
1971. 1.654
1981. 1.629
1991. 2.973
2013. 2.066

Stanovništvo po opštinama Sreza Kotor Varoš, 1953.

[uredi | uredi izvor]
Popisno područje Ukupno Srbi Hrvati Slovenci Makedonci Crnogorci Jugosloveni
neopredijeljeni
Česi Poljaci Rusini
Ukrajinci
Ostali Sloveni Ostali nesloveni
SREZ KOTOR VAROŠ 37898 25008 6485 4 4 10 6375 2 2 8
Kotor Varoš 4715 805 2640 2 3 6 1253 1 1 4
Maslovare 4574 3966 8 600
Previle 4576 3537 696 342 1
Skender Vakuf 7100 6566 16 518
Šiprage 7746 6036 24 1 1 1682 2
Vrbanjci 4919 1678 1728 1 4 1505 1 1 1
Zabrđe 4268 2420 1373 475

[9]

Napomene

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Za sadašnji status Muslimana vidi članak Bošnjaci

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i polu, po naseljenim mjestima
  2. ^ „Djeca žrtve rata i mira” (PDF). Vlada Republike Srpske: Centar za istraživanje ratnih zločina Republike Srpske. oktobar 2001. Pristupljeno 18. 9. 2011. [mrtva veza]
  3. ^ „Uhapšena tri lica optužena za ratne zločine”. Radio-televizija Republike Srpske. 27. 5. 2011. Pristupljeno 18. 9. 2011. 
  4. ^ „Devetnaesta godišnjice stradanja Srba u mjestu Serdari u opštini Kotor Varoš”. Opština Kotor Varoš. 16. 9. 2011. Pristupljeno 18. 9. 2011. 
  5. ^ M. N. (2019): Presuđeno u korist bošnjačkih učenika – bosanski jezik se mora uvesti u školu u Vrbanjcima. Klix [1]] Pristupljeno 5. decembra 2019.
  6. ^ Oslobođenje - (FOTO) Čekanje se isplatilo: Djeca iz Vrbanjaca se izborila za bosanski jezik!
  7. ^ Roditelji zadovoljni presudom Vrhovnog suda RS | N1 BA
  8. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  9. ^ http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1953/pdf/G19534001.pdf.

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]