Gornja Srbica

Koordinate: 42° 16′ 47″ S; 20° 43′ 19″ I / 42.279658° S; 20.721931° I / 42.279658; 20.721931
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Gornja Srbica
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaKosovo i Metohija
Upravni okrugPrizrenski
OpštinaPrizren
Stanovništvo
 — 2011.179[1]
Geografske karakteristike
Koordinate42° 16′ 47″ S; 20° 43′ 19″ I / 42.279658° S; 20.721931° I / 42.279658; 20.721931
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina338 m
Gornja Srbica na karti Srbije
Gornja Srbica
Gornja Srbica
Gornja Srbica na karti Srbije

Gornja Srbica (alb. Sërbicë e Epërme) je naseljeno mesto u opštini Prizren, na Kosovu i Metohiji. Prema popisu stanovništva iz 2011. u naselju je živelo 179 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U Svetoarhanđelovskoj hrisovulji cara Dušana iz 1348. pominje se kao selo Srbice sa đevđelijama (voćnjacima) i "putem koji ide iz sela Koriše u Srbice". Jastrebov kaže: "Između puta i sela Gornje i Donje Srbice na brežuljku je obeljena (okrečena) crkva saborište hrišćana". Srpski konzul u Prištini izvesto je svoju vladu sa su Arbanasi, 11. februara 1899. godine, paroha srbičkog Jovana Kostića pretukli kundacimai ostavili na putu misleći da je mrtav. Njegovi seljani i brat su ga preneli u Prizren kod lekara gde je posle četiri dana preminuo. Na južnom bregu iznad sela, na ostacima stare crkve, među osam stoletnih dubova, Srbi meštani, uz pomoć prizrenskih trgovaca i zanatlija, podigli su 1863. godine novu crkvu Sv. Vasilija Iscelitelja, kako je to stajalo do 1999. urezano na ktitorskoj ploči iznad ulaza u hram. Crkva je imala ikonostas i zbirku ikona koje su u crkvu donošene iz Prizrena i susednih sela. Tako se u crkvi nalazila knjiga Službenik iz 1777, koju je manastiru Sv. Trojice Rusinice darovao "pop Uroš ot sela Bitinje Donje", pa je iz Rusinice darovano ovoj crkvi. Selo i crkvu Albanci su juna meseca 1999. godine spalili i srušili, a Srbe proterali. [2]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U selu je 1940. bilo 14 domaćinstava pravoslavnih Srba, 4 katoličkik Albanaca i 1 muslimanskih Roma, svega 19. [3]

Srbi

  • Filipović (1 dom.) crkvenjak, rodom iz Prizrena.
  • Mihajlovići (2 dom. Aranđelovdan). Starci su došli davno iz Smaća (po drugima iz Donje Srbice) gde ih još ima jedna porodica a ima ih i u Prizrenu.
  • Sekulići (1 dom.) su iz Donje Srbice. Njihovo kumstvo sa Mihailovićima je još od Kosova.
  • Vuca (3 dom. Sv. Petka) su starinom iz Špinadije.
  • Andrejini (6 dom., Sv. Vrači u leto i u zimu). Smatraju se da su „Gaš“.
  • Kostići (2 dom., Sv. Varvara). Otac im je bio iz Koriše.

Albanci - katolici

  • Bitiči (2 dom. Nikoljdan i Spasovdan). Preci su im prošli kroz mnoga sela: iz matice krenuli zbog krvi, a posle se premeštali kao čifčije. U Srbicu su došli iz Janoša u Đakovičkoj nahiji. U Srbicu je došao ded Mihaila Pjetra.
  • Kušnin (1 dom.) su Mirditi, a ovamo su došli iz Vogova u Đakovičkom srezu.
  • Tsač (1 dom., Sv. Atanasije).

Romi

  • Sefovići (1 dom.) su došli iz Landovice još za turskog vremena, pre 1912.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 2011. godine, Gornja Srbica ima sledeći etnički sastav stanovništva:

Nacionalnost[1] 2011.[a]
Albanci 179 (100,0%)
Ukupno 179


Demografija[1][4]
Godina Stanovnika
1948. 177
1953. 191
1961. 244
1971. 308
1981. 342
1991. 383
2011. 179

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Popis iz 2011. na ovom području sproveli su organi jednostrano proglašene i delimično priznate Republike Kosovo. Budući da ga je popriličan broj kosovskih Srba bojkotovao, stvarni udeo Srba veći je od iskazanog u zvaničnim rezultatima popisa.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Etnički sastav stanovništva na Kosovu i Metohiji iz 2011. godine (jezik: engleski)
  2. ^ Ivanović, Milan (2013). Metohija:spomenici i razaranja. Novi Sad: Novi Sad:Prometej. str. 417.  COBISS.SR 278213639
  3. ^ Različita etnološka građa s Kosova i Metohije – Milenko S. Filipović
  4. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]