Gornji Striževac

Koordinate: 43° 07′ 04″ S; 22° 23′ 14″ I / 43.117666° S; 22.387333° I / 43.117666; 22.387333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Gornji Striževac
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPirotski
OpštinaBabušnica
Stanovništvo
 — 2011.154
Geografske karakteristike
Koordinate43° 07′ 04″ S; 22° 23′ 14″ I / 43.117666° S; 22.387333° I / 43.117666; 22.387333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina593 m
Gornji Striževac na karti Srbije
Gornji Striževac
Gornji Striževac
Gornji Striževac na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj010
Registarska oznakaPI

Gornji Striževac je naselje u Srbiji u opštini Babušnica u Pirotskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 154 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 228 stanovnika).

Ovde se nalazi Crkva Svetog Nikolaja u Gornjem Striževcu.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Gornji Striževac živi 149 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 61,7 godina (58,6 kod muškaraca i 65,0 kod žena). U naselju ima 84 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 1,83.

Ovo selo je naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u svim posleratnim popisima je izražen pad u broju stanovnika. Depopulacija je izražena, a stanovništvo je staro.

Skretanje sa puta Bela Palanka - Babušnica ka Gornjem Striževcu
Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 960
1953. 960
1961. 787
1971. 601
1981. 399
1991. 228 228
2002. 154 154
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
153 99,35%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja


Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

U selu su meštani živeli po mahalama a porodice (familije) su bile poznate po nadimcima za pojedine „familije“ koje u stvari čine rodoslov. Nadimci za familije su dobijani po nekom „istaknutom pretku“, zanimanju, mestu odakle su došli ili slično a za neke reči je teško naći izvor. Neke od poznatih „familija“ su: "Velikovci","Danešinci", "Tošinci", "Čaušovci", "Džoganovci", "Vrapčanji", "Popovci", "Ćirinci", "Daživkovci", "Daspasinci", "Čuljinci", "Maninci","Pidžonjinci", "Bančanji", "Čoleinci", "Boškovići", "Karčini", "Glavšinci", "Kluvčarevci", "Zaplanci", "Marinkovići", "Jeftići", "Đorđevići", "Pejčići... I danas se pojedine porodice poznaju po svojim "starim korenima“ ili rodoslovu.


Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Todorović Negovan. Gornja Lužnica. godina. 2012. ISBN 978-86-83663-14-9. . Izdavač Narodna biblioteka Babušnica


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]