Dušan Vignjević
dušan vignjević | ||||
---|---|---|---|---|
Lični podaci | ||||
Datum rođenja | 7. januar 1900. | |||
Mesto rođenja | Pisarovina, Austrougarska | |||
Datum smrti | 8. april 1966.66 god.) ( | |||
Mesto smrti | Beograd, SR Srbija, SFR Jugoslavija | |||
Profesija | vojno lice | |||
Porodica | ||||
Supružnik | Mara Vignjević | |||
Delovanje | ||||
Učešće u ratovima | Prvi svetski rat Aprilski rat | |||
Služba | Austrougarska vojska Srpska kraljevska vojska Jugoslovenska vojska Jugoslovenska narodna armija — 1918. 1918 — 1941. 1945 — 1958. | |||
Čin | general-major JNA | |||
Načelnik Vojne akademije | ||||
Period | 1950 — 1952. | |||
Prethodnik | Ratko Martinović | |||
Naslednik | Milorad Janković | |||
Odlikovanja |
|
Dušan Vignjević (Pisarovina, 7. januar 1900 — Beograd, 8. april 1966), učesnik Prvog svetskog rata i Aprilskog rata i general-major JNA. U periodu od 1950. do 1952. godine obavljao je dužnost načelnika Vojne akademije.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 7. januara 1900. godine u Pisarovini. Osnovnu školu je završio u Zagrebu, dok je nižu gimnaziju završio u Petrinji. Učesnik je Prvog svetskog rata, gde kao pripadnik Austrougarske vojske, 1918. godine prelazi na stranu saveznika na italijanskom frontu i bori se u redovima Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Nakon rata, ostaje u profesionalnoj vojnoj službi Jugoslovenske vojske novoformirane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Završio je Višu školu Vojne akademije i imao čin pešadijskog pukovnika.[1]
Nakon kapitulacije Jugoslovenske vojske i okupacije Kraljevine Jugoslavije, aprila 1941. godine, odveden je u nemačko zarobljeništvo, gde je ostao do kraja rata.[1]
Posle rata i oslobođenja Jugoslavije, oktobra 1945. stupa u profesionalnu vojnu službu Jugoslovenske armije (JA), obavljajući brojne dužnosti. Bio je nastavnik u Pešadijskoj oficirskoj školi JA, od novembra 1945. do decembra 1946, kada postaje načelnik Nastavnog odeljenja Pete armije. Na mestu načelnika Pešadijskog vojnog učilišta (danas Vojna akademija) nalazio se od 1950. do 1952. godine, nakon čega je bio pomoćnik načelnika za nastavu Uprave pešadijskih oficirskih škola, do jula 1956. godine. Sledećih godinu dana, do jula 1957. bio je načelnik Katedre i predavač na Višoj vojnoj akademiji JNA.[2]
Čin pukovnika Jugoslovenske armije (JA) dobija 28. decembra 1945, a general-majora 22. aprila 1947, u kom je i penzionisan u aprilu 1958. godine.[2]
Preminuo je 8. aprila 1966. godine u Beogradu. Kremiran je 11. aprila i sahranjen na Novom groblju u Beogradu.[3]
Nosilac je više jugoslovenskih odlikovanja, među kojima su — Orden jugoslovenske zvezde s lentom, Orden zasluga za narod drugog reda, Orden narodne armije drugog reda i dr.[3]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Popović & Marčesku 2000, str. 79.
- ^ a b Popović & Marčesku 2000, str. 79–80.
- ^ a b Popović & Marčesku 2000, str. 80.