Dječji hor Vrapčići

Vrapčići i Valerij Gajić u Sarajevu

Dječji hor Vrapčići je osnovan 1982. godine u Sarajevu, SFRJ. Osnivači Vrapčića su bili Valerij Vanja Gajić i Suad Arnautović-Medo.

U periodu od 1982. do 2008. godine hor je izdao sedam zvaničnih albuma sa blizu 60 pjesama. Osim zvaničnih izdanja (audio-kasete, kompakt-diskovi) pjesme hora Vrapčići su se javnosti prezentovale u pjesmaricama, video-kasetama, multimedijalni CD, DVD sa spotovima i snimcima koncerata, udžbenicima muzičkog obrazovanja u Republici Srpskoj kao i na nepoznatom broju kompilacija te internetu. Vrapčići su održali veliki broj koncerata u Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Grčkoj. Pored ostalog, Vrapčići su održali i veliki broj humanitarnih koncerata. Takođe su učestvovali i na nekoliko festivala dječje muzike gdje su osvojili i nekoliko nagrada. Osim osnivača hora Valerija Vanje Gajića i Suada Arnautovića, u radu sa horom učestvovao je veći broj saradnika.

Osnivanje hora Vrapčići

Na ideju o osnivanju dječjeg hora Vrapčići došli su 1982. godine Valerij Vanja Gajić i Suad Arnautović Medo, prilikom susreta na platou Doma mladih Skenderija u Sarajevu. Valerij Vanja Gajić bio je tada već afirmisani kompozitor dječje muzike koji je učestvovao na festivalima muzike za djecu, a Suad Arnautović Medo, takođe kompozitor, i osnivač ženskog hora „Aprilke“, koji je djelovao u istoimenom društvu.

Hor Vrapčići u Sarajevu

Nakon dogovora o osnivanju hora ubrzo je u „Večernjim novinama“ objavljen članak o predstojećoj audiciji za hor kome su dali ime „Vrapčići“. Informaciju o audiciji takođe je objavila i RTV Sarajevo. Na audiciju se prijavilo više od stotinu sarajevskih mališana uzrasta od 4-12 godina. Tako su „Vrapčići“ počeli pjevati pjesme Valerija Gajića, „Ko ću biti ja“, „Dobio mi tata keca“, „Mali pecko“, koje su već bile izvođene na festivalu „Mali šlager“, kao i pjesmu Suada Arnautovića “Ja sam vrapčić“. U rad sa horom se uključio i dr. Besim Spahić.

Vrapčići su pored ostalih nastupa učestvovali na otvaranju i zatvaranju zimske olimpijade u Sarajevu na platou ispred „Narodnog pozorišta“. Nakon toga, u maju 1984, „Vrapčići“ nastupaju na dječjem festivalu „Majski cvijet „ u Tuzli, gdje osvajaju prvo mjesto sa pjesmom „Mali bombaš“ za koju je tekst pisao Šime Ešić, a muziku Valerij Vanja Gajić, dok je aranžman uradio Vinko Krajtmajer. „Vrapčići“ su još dva puta učestvovali na dječjem festivalu „Majski cvijet“, te osvajali nagrade sa pjesmama „Pionirski zavjet Titu“ i „Mali pecko“.

Koncert hora Vrapčići u dvorani Zetra

Hor „Vrapčići“ 1986. godine gostuje na koncertu „Trešnjevačkih mališana“ u dvorani „Lisinski“, a 1988. u emisiji kod Duška Trifunovića „Ćiju, ćiju“. Vrapčići su u emisiji bili domaćini velikim zvijezdama kao što su Zdravko Čolić, Vajta, Indeksi, Bijelo Dugme, Neda Ukraden.... Na RTV Sarajevo je u to vrijeme snimljen prvi spot „Vrapčića“ za pjesmu „Mali pecko“. U to vrijeme „Vrapčići“ nastupaju na festivalu „Mali šlager“ u Zetri sa pjesmom „Marina“, autora Valerija Gajića i aranžera Laleta Stefanovića. Pjesma „Marina“ osvaja prvu nagradu „Malog šlagera“. Prije početka rata u Bosni i Hercegovini „Vrapčići“ su održali koncert u dvorani „Zetra“.

• Početak rata u Bosni i Hercegovini je bio uzrok prekida rada i postojanja hora „Vrapčići“ u Sarajevu.

Vrapčići u Košicama

Nakon što je, zbog ratnih dešavanja na prostoru Bosne i Hercegovine, bio prinuđen da sa porodicom napusti Sarajevo, osnivač hora Vrapčići, Valerij Vanja Gajić se nakon privremenog boravka u Grčkoj i Novom Sadu privremeno nastanio u gradu Košice u Slovačkoj. Uz veliku pomoć prijatelja Libora i Tanje Markov, Valerij Gajić je uspio uspostaviti kontakt sa dr. Ivanom Kimakom, direktorom Doma za djecu i omladinu u Košicama, te obaviti s njim razgovor o ideji da se u Domu osnuje dječji hor. Naravno, hor je dobio ime „Vrapčići“.

Sa Valerijem Gajićem su u radu sarađivali Gabrijel Glovatski, slovački pjesnik, i Ljuba Galebova, profesorka muzike. Nedugo nakon osnivanja „Vrapčića“ u Košicama hor je već imao repertoar pjesama čiji su autori bili Valerij Gajić i Gabrijel Glovatski pa su u junu 1993. godine održali i prvi promotivni koncert u velikoj sali „Doma za djecu i omladinu“. Koncert košitskih „Vrapčića“ snimala je i „TV Košice“, a uz „Vrapčiće“ su nastupili i baletna i manekenska sekcija. Hor „Vrapčići“ je nakon uspješnog koncerta nastavio da radi i priprema materijal za prvi album. Nažalost, uspješan početak rada „Vrapčića“ iz Košica su prekinuli događaji koji su slijedili.

Dolazak u Banjaluku

Nakon saznanja da je sin Valerija Gajića, Petar Gajić, prekomandovan u Banjaluku u junu 1993. godine, Gajić se uputio u Republiku Srpsku da bi ga pronašao te je bio primoran da prekine rad sa horom „Vrapčići“ u Košicama. Po dolasku u Banjaluku, sredinom avgusta 1993. godine, u ratnoj atmosferi, u gradu prepunom izbjeglica, uz pomoć prijatelja Gajićevog oca, Vladimira Popovića, uspio je da pronađe privremeni smještaj i zaposli se u osnovnoj školi u Krupi na Vrbasu i Bočcu. Sina Petra pronašao je nekoliko dana po dolasku u Banjaluku. Nedugo zatim u Banjaluku stižu i ostali članovi porodice iz Košica, te u Banjaluci započinju novi život. U ratnom okruženju, u gradu u kome vlada nestašica struje, sumorna jesen, uz svjetlo svijeća i uljanih lampi, djeca Valerija Gajića ga nagovaraju da ponovo osnuje hor „Vrapčiće“.

Osnivanje „Banjalučkih Vrapčića“

Nakon što je odlučio da ponovo osnuje dječji hor, Valerij Gajić se dao u potragu za novim saradnicima. Prvo se obratio profesoru muzike, Nemanji Saviću, koji je tada vodio hor „Jedinstvo“, ali je Savić odbio ponudu za saradnjom tvrdeći da osnivanje hora „Vrapčići“ nije ideja koja mu izgleda realno i ne vjeruje da će Gajić uspjeti da je ostvari. Na autobuskoj stanici na kojoj se čekao autobus kojim je putovao na posao u školu „Vojislav Ilić“ u Krupi na Vrbasu, Valerij Gajić je upoznao Silvu Bojić, nastavnicu muzičkog vaspitanja, koja je radila u školi u Novoseliji, te joj je ponudio saradnju i ispričao o ideju o osnivanju hora. Silva Bojić je pristala te se Gajić da u potragu za prostorom gdje bi hor mogao da počne sa radom. Put ga je odveo u „Sokolski dom“ u Banjaluci gdje mu je Nenad Stevandić, direktor, izašao u susret i dozvolio da koristi hol „Sokolskog doma“, u kome se nalazio i klavir za probe hora. Uz pomoć novinarke Gordane Stanarević, novinarke lista Glas Srpske, Gajić objavljuje novinski članak u kome se nalazio i poziv na audiciju novog hora. U susret Gajiću izlazi i Nikola Deretić sa televizije Republike Srpske te se i na ovoj televiziji pojavio oglas za audiciju hora „Vrapčići“ u Sokolskom domu. U srijedu 1. decembra 1993. godine, u 15 časova je održana audicija za prijem članova hora „Vrapčići“ u Banjaluci. Na audiciju se prijavio veliki broj djece .

Vrapčići i Krajiško dječje pozorište

Ubrzo nakon održavanja audicije i prijema velikog broja djece u hor Vrapčići, Valerij Gajić i Silva Bojić su se suočili sa prvim problemima u radu sa horom. Uslovi za rad u prostorijama „Sokolskog doma“ su bili teški pa su se dali u potragu za novim, boljim rješenjem. Osnivač hora, Valerij Gajić, se obratio Predragu Bjeloševiću, direktoru Krajiškog dječjeg pozorišta, i ponudio saradnju između hora i dječjeg pozorišta. Bjelošević je rado prihvatio ponudu, te su „Vrapčići“ nastavili rad u prostorijama ovog pozorišta. U toku rada sa horom „Vrapčići“, u Krajiškom dječjem pozorištu, Valerij Gajić je napisao za hor pjesme „Srpski borac“,“ Ovde je naše sve“,“Pismo“i „Jelena“. U rad sa horom se uključio i novi saradnik Zdravko Ćosić, nastavnik muzike. „Vrapčići“ su u sali „Krajiškog dječjeg pozorišta“ održali koncert pred velikim brojem gledalaca. Takođe su „Vrapčići“ pored ostalih nastupili i na „Svetosavskoj akademiji“ 1994. godine uz SDP Jedinstvo, te glumce Krajiškog narodnog pozorišta, Radenku Ševu, Nebojšu Zubovića, Dobricu Agatonovića i Boška Đurđevića. Za vrijeme jednog višednevnog odsustva Valerija Gajića, Predrag Bjelošević, direktor Krajiškog dječjeg pozorišta, bez konsultacija sa osnivačem hora, mijenja ime hora „Vrapčići“ u Hor Krajiškog dječjeg pozorišta. To je bio uzrok prekida saradnje Valerija Gajića sa Bjeloševićem i Krajiškim dječjim pozorištem.

• 
• 
• 
• 

Koncert Vrapčića u Krajiškom dječjem pozorištu 1994. godine

Ponovo na početku

Nakon prekida saradnje sa Predragom Bjeloševićem i Krajiškim dječjim pozorištem, Valerij Gajić nije odustajao od namjere da i dalje radi sa horom i komponuje pjesme za djecu. S obzirom na to da je hor ostao bez prostorije za rad, dao se u potragu za novim, te je izbor pao na prostorije Banskog dvora u Banjaluci. Tom prilikom se obratio Vidosavi Grandić, direktoru Banskog dvora, koja mu je izašla u susret te dozvolila da rad sa „Vrapčićima“ nastavi u novom prostoru. Ponovo su Gajiću pomogli novinarka Gordana Stanarević i Nikola Deretić te su objavili novi oglas za audiciju u Glasu Srpske i na Televiziji Republike Srpske. Na audiciju se prijavilo oko 200 mališana.

Tada se u rad sa horom uključila i Biljana Mavija, nastavnica muzičkog obrazovanja. Jedno vrijeme je na probama hora pomagao i Braco Skopljak, profesor klavira, koji se 1994. godine iselio u Ameriku. Rad „Vrapčića“ je počela da prati i „SIMIĆ“ televizija iz Banjaluke, koja je dobila ekskluzivno pravo da snima koncerte hora. U prostorijama Banskog dvora gdje su „Vrapčići“ održavali probe, Valerij Gajić je upoznao krajem 1994. godine profesora muzike Branislava Đakovića, koji je, zajedno sa Aleksandrom Ostojić vodio hor Banjalučanke. Đaković je pomagao Vrapčićima na probama i koncertima kao svirač klavira. U međuvremenu su većina djece iz hora Krajiškog dječjeg pozorišta prešla u hor „Vrapčiće“.

Neugodna iznenađenja

U isto vrijeme kada je hor Krajiškog dječjeg pozorišta prestao sa radom, i „Vrapčićima“ je uskraćeno pravo da koriste prostorije Banskog dvora za probe. Nakon toga „Vrapčići“ su jedno vrijeme održavali probe u školi "Aleksa Šantić", a poslije i u školi "Branko Ćopić", ali to su bila privremena rješenja. Početkom 1995. godine u Banjaluci se osniva "Srpsko društvo Korijen", čiji je predsjednik bio Momčilo Bulajić, na čiji su poziv pod okrilje novog udruženja pristupili osim Vrapčića i hor Banjalučanke, rok grupa Viteški ples, plesni klub Alegro, te hor Jedinstvo i glumci Narodnog pozorišta. Nakon pristupanja Srpskom društvu Korijen, Vrapčićima je vraćeno pravo da održavaju probe u prostorijama Banskog dvora. Vrapčići vrijedno rade te su prisutni na svim značajnim manifestacijama u gradu Banjaluci i njihov rad prate lokalne televizije. Krajem 1995. godine ponovo dolazi do pokušaja da se horu Vrapčići, bez saglasnosti osnivača, promijeni ime, ovaj put od strane Momčila Bulajića. Valerij Gajić ni ovaj put nije popustio pod pritiscima da promijeni ime hora te je, zajedno sa Vrapčićima, horom Banjalučanke i ostalim sekcijama napustio "Srpsko Društvo Korijen". Kao rezultat, hor Vrapčići je ponovo izgubio pravo da koristi prostorije Banskog dvora za probe.

Kulturno prosvjetno udruženje Korona

Nakon potrage za novim prostorom za rad hora Valerij Gajić je napravio dogovor sa načelnikom Doma vojske u Banjaluci te su Vrapčići počeli održavati u probi u velikoj sali Doma vojske koja se pokazala kao odlična zamjena za salu Banskog dvora. Negdje 1996. godine dolazi do osnivanja udruženja građana KPU Korona čiji su osnivači bili Branislav Đaković i Valerij Babajić, a u čiji sastav su ušli, osim hora Vrapčići, rok grupa Viteški ples, hor Banjalučanke, plesni klubovi Alegro i Rojal. Osnovan je „Savjet roditelja“ koji je zajedno sa rukovodiocima udruženja donosio odluke vezane za rad udruženja i hora Vrapčići, a za predsjednika „Savjeta roditelja“ izabran je Vladimir Desančić, a za blagajnika Marija Grubor .

Prva pjesmarica „Najljepše pjesme Vrapčića"

Hor Vrapčići - Naslovna strana pjesmarice „Najljepše pjesme Vrapčića

Sredinom 1997. godine Valerij Gajić počinje raditi na izdavanju prve pjesmarice svojih pjesama koje izvodi hor Vrapčići. Posao na ispisivanju nota za pjesme je uradio Miroslav Vukelić čiji je sin Filip bio član Vrapčića. Branislav Đaković je ponudio da pronađe štampariju koja je štampala pjesmaricu. Autor muzike i teksta bio je Valerij Gajić. Zoran Egić iz R. P. Zavoda Banjaluka je bio zadužen za idejno grafičko rješenje omota i stranica pjesmarice. Recenzenti su bili Ratko Radujković, protojerej SPC Sveta Trojica, Banjaluka, Mr. Duško Vejnović i Ilijana Vidaković, prof. R. P. Zavod, Banjaluka. Glavni i odgovorni urednik je bio Krneta Dragoljub. Izdavač pjesmarice je bila KPU Korona, a korektor Aleksandra Perečla. Za izdavača Branislav Đaković.

• 
  Voditelj promocije, Marina Gajić
• 
  Valerij Vanja Gajić i Vrapčići na promociji pjesmarice
• 
  Solisti hora Vrapčići
• 
  Hor Banjalučanke i Vrapčići na promociji pjesmarice

Prvi album „Najljepše pjesme Vrapčića 1"

Krajem 1997. godine Vrapčići su počeli sa snimanjem pjesama za svoj prvi album „Najljepše pjesme Vrapčića 1." Prve pjesme, koje su Vrapčići snimili u studiju „Zibor“ u Čelincu, su bile „Banjalučki Vrapčići“, „Peti B“ i „Kad bi deci“. Autori aranžmana i producenti su bili Boris Džombić i Zoran Šugić. Ostalih pet pjesama sa prvog albuma hora Vrapčići su snimljene u muzičkom studiju BEL televizije u Banjaluci u martu 1998. godine. To su pjesme „Uspavanka“, „Tike, tike, tačke“, Prva Ljubav“, „Dobio mi tata keca“ i „Žabac i roda“. Autor aranžmana i producent ovih pet pjesama je bio Goran Đenić, koji je i svirao sve instrumente na snimcima. Izdavač prvog albuma Vrapčića je bila KPU Korona, a dizajn i štampu omota je uradio ART-print, Banjaluka“.

Hor Vrapčići - Vrapčići ispred Doma vojske Republike Srpske 1997.

Nedugo nakon izdavanja prvog albuma „Najljepše pjesme 1" Vrapčići su održali prvi promotivni koncert u Dvorani Borik u Banjaluci. To je bio prvi u nizu uspješnih nastupa hora Vrapčići u Dvorani Borik. Zapravo je teško nabrojati koliko su puta Vrapčići napunili ovu dvoranu. Kao gosti na prvom koncertu Vrapčića su nastupili hor Banjalučanke i plesni klubovi Rojal i Alegro.

• 
  Koncert Vrapčića u prepunoj dvorani Borik u Banjaluci
• 
  Valerij Gajić na Pres-konferenciji povodom promocije jednog albuma Vrapčića
• 
  Vrapčići gosti na koncertu Gertrude Munitić u Banjaluci
• 
  Vrapčići i gradonačelnik Banjaluke, Dragoljub Davidović

Pjesme Vrapčića u školskim udžbenicima

Odlukom "Republičkog pedagoškog zavoda" u Banjaluci broj:6-01-2558/98, od 03.09.1998. godine, kaseta i pjesmarica „Najljepše pjesme Vrapčića“ su uvrštene u nastavu muzičke kulture u nižim razredima osnovne škole i predškolskim ustanovama u Republici Srpskoj. Osim toga, Ministarstvo prosvjete Republike Srpske je u „Mišljenju“ broj:6-07-774/2000, od 04.04.2000. godine, oslobodilo knjigu, CD i kasetu „Najljepše pjesme Vrapčića“, plaćanja poreza na promet, jer se radi o udžbenicima za osnovno obrazovanje.

U udžbenicima muzičkog obrazovanja za 4. i 5. razred osnovnog obrazovanja, na stranicama 67 i 68, štampane su se pjesme Vrapčića, „Kad bi deci“ i „Ko ću biti ja“, a u udžbeniku 6. i 7. razreda muzičkog obrazovanja, na stranici 79. štampana je pjesma „Dobio mi tata keca“.

Festivali

Vrapčići su učestvovali više puta na nekoliko različitih festivala. Osim već spomenutih nastupa na festivalima Majski cvijet u Tuzli i Malom šlageru u Sarajevu, učestvovali su nekoliko puta i na Đurđevdanskom festivalu, sredinom devedesetih godina, sa pjesmama „Peti B“, „Pismo“ i „Srpski borac“ te osvojili i neke nagrade. Nakon toga su tri puta nastupili i na dječjem festivalu Majska pesma 1997, 1998. i 1999. godine. U prvom natupu su Vrapčiće predstavljale Bojana Plavšić, Marina Šakić, Marija Dulić i Tina Kostić, osvojivši prvu nagradu za interpretaciju sa pjesmom „Banjalučki vrapčići“. Sledeće godine hor je nastupio sa pjesmom „Prva ljubav“ osvojivši prvu nagradu žirija i publike za najbolju kompoziciju. U trećem nastupu, 1999. godine, Vrapčići su pjevali dvije kompozicije „Neka ljubav pobijedi“ i „Najljepša pjesma na svijetu“. Sa drugom pjesmom, autora Miroslava Janjanina, su osvojili prvo mjesto za najbolju kompoziciju, a Goran Đenić je dobio prvu nagradu za aranžman iste kompozicije.

• Osim kroz nastupe Vrapčića na festivalima dječje muzike, Valerij Gajić je kao autor učestvovao i na festivalu dječje muzike Zlatna nota u Mostaru sa pjesmama „Zemljotres“ i „Glavobolja“ gde je osvojio prvu nagradu publike i treće mjesto žirija.

• 
  Snimanje spota „Prva Ljubav
• 
  Vrapčići na BEL televiziji
• 
  Vrapčići ispred kina Palas u Banjaluci
• 
  Vrapčići na promociji albuma

Zvanični studijski albumi

1. Najljepše pjesme 1. - 1998.
2. Najljepše pjesme 2. - 1998.
3. Najljepše pjesme 3. - 1999.
4. Najljepše pjesme 4. - 2001.
5. Klinci vole rok - 2003.
6. Ispod duge caruje drugarstvo - 2004.
7. Marina - 2006.