Zoja Karbonopsina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zoja Karbonopsina
Zoja Karbonopsina i njen sin Konstantin
Lični podaci
Datum rođenja9. vek
Mesto rođenjaKonstantinopolj,
Datum smrti10. vek
Mesto smrtiKonstantinopolj,
Porodica
SupružnikLav VI Mudri
PotomstvoKonstantin VII Porfirogenit
DinastijaMakedonska dinastija
Vizantijska carica
Period906-912
PrethodnikEvdokija Bajana
NaslednikJelena Lakapina

Zoja Karbonopsina (umrla nakon 919. godine) bila je četvrta supruga vizantijskog cara Lava VΙ Mudrog i majka cara Konstantina VΙΙ.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Zoja Karbonopsina je bila u srodstvu sa znamenitim istoričarom Teofanom Ι Ispovednikom i nećaka admirala Himerija. Postala je Lavova ljubavnica, a krajem 905. mu je rodila sina Konstantina. Kada ju je Lav početkom sledeće godine, nastojeći tako sebi obezbediti muškog naslednika, oženio došao je u sukob sa Crkvom, odnosno carigradskim patrijarhom Nikolom Mistikom, koji je smatrao da četvrti brak predstavlja povredu kanonskog prava. Lav je pronašao sveštenika voljnog da ga venča, ali je sukob okončan tek kada je 907. dao svrgnuti Nikolu i zameniti ga Eutimijem.

Kada je godine 912. godine Lav umro, njegov brat Aleksandar je Nikolu vratio na mesto patrijarha. Nikola je smesta dao Zoju proterati iz carske palate. Nakon Aleksandrove smrti 913. se vratila u palatu, ali se Nikola uspeo nametnuti kao regent maloletnom caru i zatvorio ju je u manastir. Međutim, već 914. godine su Nikolini nepopularni ustupci Bugarima oslabili njegov autoritet; iste je godine bio prisiljen pustiti Zoju iz manastira i priznati je kao regenta, dok je zauzvrat zadržao mesto patrijarha.

Zojina vladavinu su označili pokušaji suprotstavljanja Bugarima. U tu je svrhu nakon uspešnog pohoda na Jermeniju 915. godine sklopila mir sa Abasidskim kalifatom kako bi obezbedila svoje severne granice. Ambiciozni plan da se sa Bugarima i njihovim carem Simeonom obračuna uz pomoć Pečeneza je doživeo katastrofalan neuspeh; Pečenezi nisu napali Bugare sa leđa, a vizantijska vojska je katastrofalno potučena kod Anhijala 917. godine. Zojini pokušaji sklapanja saveza sa Srbima i Mađarima takođe nisu dali rezultata, a ponižavajući mirovni sporazum sa Arapima na Siciliji joj je dodatno potkopao popularnost.

Konačno je 919. izveden puč koji je vodio admiral Roman Lakapin. On je svoju ćerku Helenu udao za Konstantina, sebe postavio za regenta, a Zoju, ovaj put trajno, zatvorio u manastir.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • The Oxford Dictionary of Byzantium, Oxford University Press, 1991.