Lids

Koordinate: 53° 47′ 59″ S; 1° 32′ 57″ Z / 53.799722° S; 1.549167° Z / 53.799722; -1.549167
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lids
engl. Leeds
Gradska kuća
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Ujedinjeno Kraljevstvo
Konstitutivna zemlja Engleska
Osnovan1626.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2007.460.459 (procena)
Geografske karakteristike
Koordinate53° 47′ 59″ S; 1° 32′ 57″ Z / 53.799722° S; 1.549167° Z / 53.799722; -1.549167
Aps. visina10-340 m
Površina551,72 km2
Lids na karti Ujedinjenog Kraljevstva
Lids
Lids
Lids na karti Ujedinjenog Kraljevstva
Ostali podaci
GradonačelnikDžudit Eliot
Pozivni broj0113 (urban core)
Veb-sajt
leeds.gov.uk

Lids (engl. Leeds) je grad u Ujedinjenom Kraljevstvu u Engleskoj u grofoviji Zapadni Jorkšir. Nalazi se na na reci Er. Prema proceni iz 2007. u gradu je živelo 460.459 stanovnika.

Lids se nalazi između poljoprivrednog područja na severu i istoku i industrijskog regiona na jugu i zapadu i predstavlja trgovačko i industrijsko središte. Odlične pruge, putevi i kanali čine ga važnom distribucijskom tačkom. Grad je takođe i glavni centar industrije i veleprodaje odeće. Drugi proizvodi su električna oprema, proizvodi od papira i metala. U gradu se nalaze gradski teatar, Gradska galerija umetnosti (1888) i Gradski muzej (1820). Istorijske znamenitosti su Tudor-Stjuartova kuća (danas je muzej) i ruševine iz XII veka. Lids je sedište Univerziteta Lids (1904), Metropolitanskog Univerziteta Lids (1992, bivši politehnički koledž) i škole gramatike (1552). Tokom srednjeg veka Lids je bio poljoprivredni trgovački grad. U XIV veku ovde je predstavljena proizvodnja vune od strane Flamanskih doseljenika. Otvaranje kanala u Lidsu i Liverpulu (1816) i osnivanje prve železnice (1848) je pripomoglo industrijskom razvoju i modernizaciji grada.

Danas je Lids postao najveće pravno i finansijsko središte van Londona[1] sa industrijom finansijskih i osiguravajućih usluga u vrednosti od 13 milijardi funti. Sektor finansija i poslovnih usluga čini 38% ukupne proizvodnje[1][2][3] sa više od 30 domaćih i međunarodnih banaka koje se nalaze u gradu, uključujući kancelariju Banke Engleske. Lids je takođe treći po veličini proizvodni centar u Velikoj Britaniji, sa oko 1800 firmi i 39.000 zaposlenih. Firme u proizvodnji čine 8,8% ukupnog broja zaposlenih u gradu i lokalnoj ekonomiji vredi preko 7 milijardi funti.[2] Najveći podsektori su inženjering, štampa i izdavaštvo, hrana i piće, hemikalije i medicinska tehnologija.[4] Ostali ključni sektori uključuju trgovinu na malo, razonodu , građevinarstvo, kreativnu i digitalnu industriju. U gradu je snimljen najstariji sačuvani film Roundhay Garden Scene (1888), i pronađena je sode vode 1767. godine.[5][6]

Mreže javnog prevoza, železnice i putne komunikacije u regionu fokusirane su na Lids. Druga faza brze pruge Haj Spid2 povezivaće Lids sa Londonom preko Istočnog Midlands Huba i Šefild Medouhola. Lids trenutno ima treću najprometniju železničku stanicu[7] i deseti najprometniji aerodrom izvan Londona.[8]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Toponimija[uredi | uredi izvor]

Naziv potiče od stare britonske reči Ladenses što znači "ljudi brzo tekuće reke", što se odnosi na reku Er koja teče kroz grad.[9] Ovaj naziv se izvorno odnosio na šumovito područje koje je pokrivalo većinu Britoniskog kraljevstva Elmet, a postojalo je tokom 5. veka i do početka 7. veka.[10]

Beda Poštovani navodi u četrnaestom poglavlju svoje Crkvena istorija engleskog naroda, u raspravi o oltaru koji je preživeo iz crkve koju je podigao Edvin iz Nortumbrije, da se nalazi u regione quae vocatur Loidis (na latinskom, "region koji se zove Loidis" ). Stanovnik Lidsa lokalno je poznat kao Loiner, reč nepoznatog porekla.[11] Takođe se koristi i termin Leodensian, od latinskog naziva grada.

Ime je takođe objašnjeno kao derivat velške reči lloed, što znači jednostavno "mesto".[12]

Ekonomski razvoj[uredi | uredi izvor]

Kanal Lids Liverpul i pristanište Granari
Kukuruzna berza otvorena 1864. godine

Lids se razvio kao trgovački grad u srednjem veku kao deo lokalne poljoprivredne ekonomije.

Pre industrijske revolucije, postao je koordinacioni centar za proizvodnju vunene tkanine, a belim suknom se trgovalo u Dvorani belog platna.[13]

Lids je proizvodio šestinu engleske izvozne trgovine 1770. godine[14] Rast, u početku u tekstilu, ubrzan je izgradnjom plovidbe rekama Er i Kalder 1699. i kanalom Lids i Liverul 1816 godine .[15] U kasnoj džordžijanskoj eri Vilijam Lupton bio je jedan od brojnih lidskih vlasnika zemljišta sa titulom mesne lord, koji su poput njega, bili proizvođači tekstila. U vreme svoje smrti 1828. godine, Luptonovo imanje u Lidsu je zauzimalo ograđena polja, mlin, veštačko jezero, ogromnu kuću i pomoćne zgrade.[16][17]

Železnička mreža izgrađena oko Lidsa, počevši je od železničke pruge u Lidsu i Selbiju 1834. godine, pružala je poboljšanu komunikaciju sa nacionalnim tržištima i, značajno za razvoj grada, povezanost istok-zapad sa Mančesterom i lukama Liverpula i Kingston na Halu, omogućavajući bolji pristup međunarodnim tržištima .[18] Uporedo sa tehnološkim napretkom i industrijskom ekspanzijom, Lids je zadržao interesovanje za trgovinu poljoprivrednim proizvodima, sa otvaranjem Kukuruzne berze 1864. godine.

Lids sa livada, Džosep Rods. 1825.

Maršalov mlin bila je jedna od mnogih fabrika izgrađenih u Lidsu od oko 1790. godine, kada su najznačajnije bile fabrike vunene dorade i mlinovi lana .[19] Proizvodnja je preinačena do 1914. godine na štamparstvo, inženjering, proizvodnju hemijskih proizvoda i odeće.[20] Pad proizvodnje tokom 1930-ih privremeno je preokrenut prelaskom na proizvodnju vojnih uniformi i municije tokom Drugog svetskog rata. Međutim, do 1970-ih industrija odeće bila je u nepovratnom padu, suočena sa jeftinom stranom konkurencijom.[21] Savremena ekonomija oblikovana je vizijom Gradskog odbora u Lidsu da gradi „24-časovni evropski grad“ i „prestonicu severa“.[22] Grad se od propadanja postindustrijske ere razvio u centar telefonskog bankarstva, povezan sa elektronskom infrastrukturom moderne globalne ekonomije.[22] Došlo je do rasta korporativnog i pravnog sektora,[23] a veća lokalna dobrobit je dovela do širenja sektora maloprodaje, uključujući tržište luksuzne robe.[24]

Poduzetnička zona gradske regije Lidsa pokrenuta je u aprilu 2012. godine kako bi podstakla razvoj na četiri lokacije duž puta A63 sa istočne strane grada.[25]

Lokalna samouprava[uredi | uredi izvor]

Leeds (parish) population
1881 160,109
1891 177,523
1901 177,920
1911 259,394
1921 269,665
1931 482,809
1941 war*
1951 505,219
1961 510,676
*no census was held due to war
source: UK census[26]

Lids je bio vlastelinstvo i naselje u velikoj drevnoj župi Lids St. Peter, u Zapadnom Rajding u Jorkširu.[27] Gradić Lids nastao je 1207. godine, kada je vlastelin Mauris Pejnel odobrio zakup na mali deo svog vlastelinstva, u blizini rečnog prelaza, što je sada centar grada. Četiri veka kasnije, stanovnici su podneli molbu Čarlsu I za inkorporaciju zakupa, koja je dodeljena 1626.godine. Nova povelja je obuhvatila celu župu, uključujući i svih jedanaest gradova, kao Lidsku županija i povukla raniju povelju. Poverenici za poboljšanje postavljeni su 1755. godine za popločavanje puteva, osvetljenje i čišćenje glavnih ulica, uključujući ulicu Brigat a dodatna ovlašćenja, dodata su 1790. godine za poboljšanje vodosnabdevanja.[28]

Ispred gradske kuće u Lidsu tokom opštih izbora 1880. godine.

Korporacija opština reformisana je prema odredbama Zakona o opštinskim korporacijama iz 1835. godine. Policija okruga Lidsa formirana je 1836, a zgrada Gradske skupšine Lidsa je dovršena od strane korporacije 1858. godine. U 1866. godini, Lids i svaki od ostalih gradova u okrugu postali su civilni župe. Naselje je postal okrug 1889. godine, što mu je dalo nezavisnost od novoformiranog saveta okruga Zapadni Rajding, a status grada je stekao 1893. godine. U dvadesetom veku, okrug je pokrenuo niz značajnih teritorijalnih ekspanzija, narastajući sa 21 593 hektara (87,38 km²) 1911. na 40 612 hektara (164,35 km²) 1961. godine.[29] Godine 1912. županija Lids obuhvata i ruralni okrug Lidsa, koji se sastojao od župa Raundhej i Sikroft i Šadvel, koji je bio deo ruralnog okruga Veterbi. Od 1. aprila 1925. župa Lids proširena je tako da pokriva čitav grad.[27]

Županijski okrug je ukinut 1. aprila 1974. godine, a njegovo prethodno područje je kombinovano sa opštinskim oblastima Morli i Pudsi, gradskim četvrtima Erborou, Horsfort, Otli, Garfort i Rotvel, i delove ruralnih okruga Tadkaster, Veterbi i Varfedal.[30] To je područje formiralo grofoviju Zapadni Jorkšir. Stekao je status grada i grada i poznat je kao Grad Lids. U početku su usluge lokalne uprave pružale Gradsko odbor Lidsa i Savet okruga Zapadni Jorkšir. Kada je okružni savet 1986. godine ukinut, gradsko odbor je preuzelo svoje funkcije, a neka ovlašćenja prešle su na organizacije kao što je Uprava za putnički saobraćaj u Zapadnom Jorkširu. Od 1988. godine dva zapuštena područja u blizini centra grada određena su za regeneraciju i postala je odgovornost Lids Development korporacije, izvan nadležnosti gradskog odbora za planiranje.[31] Ovlaštenja za planiranje vraćena su lokalnim vlastima 1995. godine kada je razvojna korporacija ukinuta.

Prigradski razvoj[uredi | uredi izvor]

This map shows central Leeds and (clockwise from top left) the developing suburbs of Hyde Park, Woodhouse, Sheepscar, New Leeds, Cross Green, Hunslet, Holbeck, Wortley, Armley and Burley.
Mapa Lidsa iz 1866. godine
Ulica Brigat u 19. veku

U 1801. godini, 42% stanovništva Lidsa živelo je van grada, u širem okrugu. Izbijanja kolere 1832. i 1849. godine prouzrokovale su da vlasti reše probleme kanalizacije, sanitarne zaštite i vodosnabdevanja. Voda je crpljena iz reke Vorf ali do 1860. godine reka je bila previše zagađena da bi bila upotrebljiva. Prema Zakonu o vodovodu u Lidsu iz 1867. godine sagrađena su tri rezervoara u Lindli Vudu, Svinstiju i Fjustonu u dolini Vašburn, severno od Leedsa.[32]

Rast stanovništva dogodio se u Holbeku i Hansletu od 1801. do 1851. godine, ali, kako su ta naselja postala industrijalizirana, nova područja su bila povoljnija za stanovanje srednje klase.[33] Zemljište južno od reke razvijeno je pre svega za industriju i drugo za radničke kuće spojene „jedna uz druga“. Zakon o poboljšanju Lidsa iz 1866. godine želeo je da unapredi kvalitet stanovanja radničke klase ograničavajući broj domova koje mogu da budu izgrađene na jednoj spojenoj terasi.[34]

Holbek i Lids su do 1858. godine su bili u neprekidnoj izgradnji, s tim da ih je Hanslet zamalo sustigao.[35] U drugoj polovini devetnaestog veka, porast broja stanovnika Hanslet, Armlija i Vortlija nadmašio je rast u Lidsu. Kada je zagađenje postalo problem, bogatiji stanovnici napustili su industrijsku zonu kako bi živeli u Hedingliju, Poternjnjutonu i Čapel Alertonu što je dovelo do povećanja stanovništva od Hedinglija i Burleija za 50% od 1851. do 1861. godine. Beg srednjeg sloja iz industrijskih područja dovela je do razvoja izvan okruga Raundhej i Adel.[35] Uvođenje električne tramvajske pruge dovelo je do intenziviranja razvoja u Hedingliju i Poternjutonu i do širenja izvan okruga u Raundheju.[36]

Dve privatne kompanije za snabdevanje gasom, preuzela je 1870. godine korporacija, a opštinsko snabdevanje obezbedilo je uličnu rasvetu i jeftiniji gas. Od ranih 1880-ih, preduzeće za proizvodnju električne energije od kuće do kuće u Jorkširu isporučivalo je struju Lidsu dok ga nije kupila kompanija Lids Korporacija i postala opštinsko snabdevanje.[37]

Čišćenje i obnova sirotinjskih kvartova počela je u Lidsu tokom međuratnog perioda, kada je Odbor izgradio preko 18.000 kuća na 24 imanja u Kross Gejtsu, Midltonu, Giptonu, Bele Ajlu i Halton Muru. Sirotinjski kvart Kveri Hil zamienili su inovativni stanovi Kveri Hil, koji su srušeni 1975.godine. Još 36.000 kuća izgradili su graditelji iz privatnog sektora, kreirajući predgrađa u Gledhou, Murtaunu, Alvudliju, Raundheju, Koltonu, Vitkirku, Oakvudu, Vitvudu i Adelu. Nakon 1949. godine, savet je srušilo još 30.000 nestandardnih kuća i zamenilo ih sa 151 blokova srednje i visoke gradnje u naseljima Sikroft, Armli Hajts, Tinšil i Brakenvud.[38]

Lids je imao velike izdatke za obnavljanje grada, privlačenje investicija i vodećih projekata,[39] kakvi se nalaze u centru grada Lidsa. Mnogi projekti koji se hvale luksuznim pentaus apartmanima izgrađeni su u blizini centra grada.

Geografija[uredi | uredi izvor]

This map shows the locations of Leeds (coloured pink) and the other four metropolitan boroughs of West Yorkshire (clockwise from Leeds: Wakefield, Kirklees, Calderdale and Bradford). County and borough boundaries are black, urban areas grey, motorways blue with white stripe, rivers and bodies of water light blue. An inset shows a map of Great Britain with the location of West Yorkshire highlighted.
Mapa Lidsa u Zapadnom Jorkširu
The canalised River Aire flows from the Dark Arches under Leeds's main railway station towards the bottom of the picture. To the left of the river is the lock which links the river with the Leeds and Liverpool Canal. To the right is a riverside walk beneath modern buildings, and in the distance, beyond the railway viaduct and station, are more high-rise modern buildings located on the west side of the city centre.
Reka Er

Lids se nalazi na 272 km severozapadno od Londona,[40] u dolini reke Er u istočnom podnožju Peninskih planina. Centar grada nalazi se u uskom delu doline Er na oko 206 metara nadmorske visine, dok se okrug kreće od 340 m na krajnjem zapadu padina Ilkli Mura do oko 10 m gde reke Er i Vorf prelaze istočnu granicu. Takođe su značajne razlike u nadmorskoj visini unutar samog grada. Na primer, zemlja se uzdiže na 198 m u Kukridžu, na samo 9,7 km od centra grada. Centar Lidsa je deo područja koje se neprekidno gradi proteže se do Pudsija, Bramlija, Horsforta, Alvudlija, Sikrofta, Midlton i Morlija.[41]

Lids je drugi po broju stanovništva od bilo kojeg okruga u Velikoj Britaniji (posle Birmingema), i drugo najveće područje bilo koje engleske metropole (posle Donkastera), koje se prostire na 24 km od istoka ka zapadu i 21 km od severa do juga. Severna granica prati reku Vorf nekoliko kilometara, ali prelazi reku da bi obuhvatala deo Otlija koji leži severno od reke.

Centar grada udaljen je manje od 32 km od Nacionalnog parka Jorkšir Dejls,[42] koji ima neke od najspektakularnijih pejzaža i sela u Velikoj Britaniji.[43] Unutrašnji i južni deo Lidsa leži na sloju peščara koji sadrži ugalj i koji formira Jorkširski ugljani basen. Na severu su delovi izgrađeni na starijim peščarima i šljunku, a na istoku se prostire na pojasu bogatom magnezijumom i krečnjakom.[19][44][45] Upotreba zemljišta u centralnim područjima Lidsa je pretežno urbana.[41]

Pokušaji da se definiše tačno geografsko značenje Lidsa dovode do različitih koncepata njegovog obima, koji se razlikuju po kontekstu, obuhvataju područje centra grada, urbano širenje, administrativne granice i funkcionalnu regiju .[46]

Lids je naziv za mesto koje označava jedan opšti pojam pod navodnicima, to je grad, ali to su istovremeno i prigradska naselja kao i region.

— Istorija modernog Lidsa[46]

Centar grada Lidsa nalazi se u Lidsovoj unutrašnjoj obilaznici, formiranoj od delova autoputeva A58, A61, A64, A643 i autoputa M621. Brigat je glavna pešačka šoping ulica koja se prostire u pravcu sever-jug, a Ulica kraljice Viktorije, deo Viktorijanske četvrti, zatvorena je pod staklenim krovom. Trg Milenijum je značajno gradsko žarište. Područje poštanskog broja Lidsa pokriva većinu grada Lidsa[47] i gotovo u potpunosti ga čini brojevi pošta u Lidsu.[48] Otli, Veterbi, Tadkaster, Pudsi i Ilkli su mesta sa posebnim poštanskim brojevima.[48] Pored izgrađenog područja samog Lidsa, u okrugu postoji i niz predgrađa i prigradskih naselja.

Klima[uredi | uredi izvor]

Sunčan dan početkom juna 2006. na Trgu Park

Lids ima okeanska klimu (Kepen), na koju utiču Peninske planine. Leta su obično blaga, sa umerenom kišom, dok su zime hladne, oblačne sa povremenim snegom i mrazom. Najbliža zvanična meteorološka stanica je u Bingliju, udaljenom dvadesetak kilometara i na većoj nadmorskoj visini.[49]

Jul je najtopliji mesec, sa srednjom temperaturom od 16 °C , dok je najhladniji mesec januar, sa srednjom temperaturom od 3 °C. Temperature iznad 30 °C i ispod -10 °C nisu baš česte, ali se mogu povremeno desiti. Temperature na aerodromu Lids Bradford pale su na -12,6 °C u decembru 2010. godine[50] i dostigle su 31,8 °C u centru grada Lids u avgustu 2003. godine.[51] Rekordna temperatura za Lids iznosi 34,4 °C i izmerena je tokom toplotnog talasa početkom avgusta 1990. godine. Moguće je da je ovo prekoračeno tokom vrućina iz jula 2019. godine, gde su mnoga druga područja oborila svoje rekorde svih vremena. Međutim, meteorološki centar Lids zatvoren je 2000-ih.

Kao što je tipično za mnoge gradove koji se šire u oblastima različite topografije, temperature se mogu menjati u zavisnosti od lokacije. Prosečne dnevne vrednosti u julu i avgustu prelaze 22 °C (vrednost uporediva sa jugoistočnom Engleskom) u malom prostoru tik jugoistočno od centra grada,[52][53] gde se nadmorska visina smanjuje na ispod 20 metara. Ovo je 2 °C niže od tipične letnje temperature na meteorološkoj stanici na aerodromu Lids Bradford (prikazano na donjem grafikonu), na nadmorskoj visini od 208 metara.

Smešten na istočnoj strani Peninskih planina, Lids je među najsušnijim gradovima u Velikoj Britaniji, sa godišnjim padavinama od 660 mm.

Iako je ekstremno vreme u Lidsu relativno retko, oluje sa grmljavinama, mećave, vetrove i čak tornada pogađala su grad. Poslednji prijavljeni tornado dogodio se 14. septembra 2006, što je prouzrokovalo pucanje drveća i kvarove na železničkoj signalizaciji stanice Lids Siti.[54]

Klima Leeds Bradford
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Maksimum, °C (°F) 5,8
(42,4)
5,9
(42,6)
8,7
(47,7)
11,3
(52,3)
15
(59)
18,2
(64,8)
19,9
(67,8)
19,9
(67,8)
17,3
(63,1)
13,4
(56,1)
8,8
(47,8)
6,7
(44,1)
12,58
(54,63)
Minimum, °C (°F) 0,3
(32,5)
0,2
(32,4)
1,6
(34,9)
3,1
(37,6)
5,5
(41,9)
8,5
(47,3)
10,4
(50,7)
10,5
(50,9)
8,7
(47,7)
6,3
(43,3)
2,9
(37,2)
1,2
(34,2)
4,93
(40,88)
Količina padavina, mm (in) 61
(2,4)
45
(1,77)
52
(2,05)
48
(1,89)
54
(2,13)
54
(2,13)
51
(2,01)
65
(2,56)
57
(2,24)
55
(2,17)
57
(2,24)
61
(2,4)
660
(25,99)
Dani sa padavinama 17,5 14,2 14,8 13,5 13,7 12,2 11,7 13,2 12,9 15,1 16,5 17,0 172,3
Izvor: [55][56]

Zeleni pojas[uredi | uredi izvor]

Lids je unutar zelenog pojasa koji se proteže u šire okolne županije i uloga mu je da smanji širenje urbanih područja, spreči naselja u zapadnoj jorkširskoj konurbaciji od daljeg približavanja, zaštiti identitet okolnih zajednica, podstakne ponovnu upotrebu braonfilda i očuva okolna sela. To se postiže ograničavanjem neprimerenog razvoja unutar određenih područja i nametanjem strožih uslova za dozvoljenu gradnju.[57]

Preko 60% okruga Lids je zeleni pojas koji okružuje naselje, i sprečava dalje širenje ka obližnjim zajednicama. Veći udaljeni gradovi i sela oslobođeni su područja zelenog pojasa. Međutim, manja sela, zaseoci i ruralna područja su preplavljeni su oznakom. Zeleni pojas je prvi put usvojen 1960. godine,[57] a veličina naselja u 2017. godini iznosila je oko 33.970 hektara.[58]

Dodatni cilj zelenog pojasa je podsticanje interesa za rekreaciju i zabavu,[57] sa seoskim pejzažima, zelenim poljima i sadržajima, među kojima su Templ Njusam Park i Kuća sa golf terenima, Rotvel kountri park, Midleton park, ruševine opatije Kirkstol i okolni park, Rekreativni tereni Bedkilt, jezero Vaterlu, dvorac i park Raundhej, kao i dvorane Morvik, Kobl i Elmet.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Urbana podela[uredi | uredi izvor]

Lids — poređenje
A map of West Yorkshire showing the Leeds urban subdivision of the West Yorkshire Urban Area (which is made up of five councils) coloured green and the rest of the Urban area coloured blue-grey
area
Lids u okviru Zapadnog Jorkšira
Popis Ujedinjenog Kraljevstva 2001 Lids Lids—distrikt Zapadni Jorkšir Engleska(2011)
Populacija 443,247 715,402 1,499,465 53,012,456
Belci 88.4% 91.9% 85.5% 85.4%
Azijci 6.4% 4.5% 11.2% 7.8%
Crnci 2.2% 1.4% 1.3% 3.5%
Source: Office for National Statistics[59][60]

U vreme popisa Ujedinjenog Kraljevstva 2001, urbana distrikt Lidsa zauzimao je površinu od 109 km² i imao je 443.247 stanovnika, što ga čini četvrtom najmnogoljudnijom urbanom sredinom unutar Engleske i petom po veličini u Velikoj Britaniji. Gustina naseljenosti iznosila je 4.066 stanovnika po kvadratnom kilometru, nešto više od ostatka urbane oblasti Zapadnog Jorkšira. On čini 20% područja i 62% stanovništva Grada Lidsa. Stanovništvo urbane sredine imalo je odnos žena i muškaraca 100 : 93,1.[61] Od starijih od 16 godina 39,4% su bili samci (nikada nisu bili u braku), a 35,4% su se prvi put venčali.[62] Od 188.890 domaćinstava u gradskoj četvrti, 35% jje bilo ssamo sa jednom osobom, 27.9% bračnih parova koji žive zajedno, 8.8% su parovi koji žive zajedno i 5.7% samohranih roditelja sa svojom decom. Lids je najveća komponenta urbane oblasti Zapadni Jorkšir[41] i Evrostat ga računa kao deo veće urbane zone Lids-Bradford.

U 2011. godini, Lids je imao je 474.632 stanovnika i imao je površinu od 112 km² sa gustinom naseljenosti od 4.238 stanovnika po kvadratnom kilometru.[63] Okružen je i fizički vezan za druge gradove Garfort na istoku, Morli na jugozapadu i Pudsi na zapadu, a svi su u širem okrugu. 63% stanovništva grada od 751.485 živi u širem okrugu, dok on zauzima tek 21% njene površine.[64][65]

Leeds compared Leeds USD Leeds City
White British 73.9% 81.1%
Asian 10.7% 7.7%
Black 5.2% 3.5%

U 2011. godini, Lids je imao ukupno 79,1% „belih“ stanovnika,[63] a ovaj procenat uključuje ljude iz mesta kao što su kontinentalna Evropa i Irska. Urbani Lids je ono što se obično smatra Lidsom, ali je širi grad onaj koji je dobio status grada.

Velegradski distrikt[uredi | uredi izvor]

U vreme popisa stanovništva u Velikoj Britaniji 2011. godine, okrug je imao 751 500 stanovnika, što predstavlja rast od 5% u odnosu na prethodni popis stanovništva deset godina ranije.[66] Prema popisu stanovništva u Velikoj Britaniji 2001. godine, u Lidsu je bilo 301.614 domaćinstava; 33.3% bili su bračni parovi koji žive zajedno, 31.6% su bili samohrana domaćinstva, 9.0% su bili parovi, a 9.8% su bili samohrani roditelji, sledeći sličan trend kao u ostatku Engleske.[67] Gustina naseljenosti bila je 1.967 / km2[67] a na svakih 100 žena bilo je 93.5 muškaraca.

Lids je raznovrstan grad sa preko 75 etničkih grupa i sa etničkim manjinama koji predstavljaju nešto manje od 11,6% ukupnog stanovništva.[66] Prema podacima iz Popisa stanovništva u Velikoj Britaniji iz 2011. godine, 85,0% stanovništva bilo je belo (81,1% belih Britanaca, 0,9% belih Irca, 0,1% roma ili irskog putnika, 2,9% ostalih belaca), 2,7% mešovite rase (1,2% bela i crna karipska, 0,3% bela i crna afrička, 0,7% bela i azijska, 0,5% druga mešana), 7,7% azijska (2,1% indijska, 3,0% pakistanska, 0,6% bangladeška, 0,8% kineska, 1,2% ostala azijska), 3,5% crna (2,0% Afrička, 0,9% Karipska, 0,6% druga crna), 0,5% Arapska i 0,6% druge etničke baštine.[68]

Većina ljudi u Lidsu sebe identifikuje kao hrišćanine.[69] Procenat muslimana (3,0% stanovništva) je prosečan za zemlju.[69] Lids ima treću po veličini jevrejsku zajednicu u Velikoj Britaniji, posle zajednica Londona i Mančestera. Područja Alvudlija i Murtauna sadrže značajne jevrejske zajednice.[70] 16,8% stanovnika Lidsa tokom popisa stanovništva 2001. izjasnilo se da nemaju "religiju", što je u velikoj meri u skladu sa podacima za celu Britaniju (takođe 8,1% "religija nije navedena"). Stopa kriminala u Lidsu znatno je iznad nacionalnog proseka, kao i u mnogim drugim engleskim većim gradovima.[71][72] U julu 2006. godine, Reforma istraživačkog centra izračunala je stopu kriminala za različita krivična dela i povezala je to sa populacijom glavnih urbanih područja (definisanih kao gradovi sa preko 100.000 stanovnika). Lids je bio 11. na ovom rejtingu (izuzev londonskog okruga, na 23. mestu, uključujući i londonske četvrti).[73] Ukupni zabeleženi kriminal u Lidsu opao je za 45% između 2002/03. i 2011/12.[66]

Tabela u nastavku prikazuje stanovništvo trenutnog područja okruga od 1801. godine, uključujući procenat promene od poslednjih dostupnih podataka popisa stanovništva.

Rast populacije u Lidsu od 1801. godine
Godina 1801 1811 1821 1831 1841 1851 1861 1871 1881 1891 1901 1911 1921 1931 1941 1951 1961 1971 1981 1991 2001 2011
Populacija 94,421 108,459 137,476 183,015 222,189 249,992 311,197 372,402 433,607 503,493 552,479 606,250 625,854 646,119 668,667 692,003 715,260 739,401 696,732 716,760 715,404 751,500
% promena +14.87 +26.75 +33.13 +21.40 +12.51 +24.48 +19.67 +16.44 +16.12 +9.73 +9.73 +3.23 +3.24 +3.49 +3.49 +3.36 +3.38 −5.77 +2.87 −0.19 +5.05
Source: Vision of Britain[74]

Uprava[uredi | uredi izvor]

Sedište lokalne uprave

Grad Lids je oblast lokalne samouprave koja pokriva okrug Lids, a lokalna vlast je Gradsko odbor Lidsa. Odbor se sastoji od 99 odbornika, po tri za svaku izbornu jednicu. Izbori se održavaju treće od četiri godine, prvog četvrtka u maju. Trećina odbornika bira se na mandat od četiri godine na svim izborima. Odbor trenutno kontroliše Laburistička partija. Zapadni Jorkšir nema okružni odbor, tako da je Gradski odbor Lidsa primarni davalac usluga lokalne uprave za grad. Okrug je u regionu Jorkšir i Hamber u Engleskoj.

Većina okruga je neuređeno područje. U neuređenom području ne postoji niži nivo vlasti. Izvan ovog područja postoji 31 opština koju predstavljaju opštinski odbori. Ovo je najniži nivo lokalne uprave[75] i obavlja neke ograničene funkcije Gradskog odbora Lidsa u svojim oblastima.

Okrug predstavlja osam zastupnika u Parlamentu, po izbornim jedinicama: Elmet i Rotvel (Alek Šelbruk, konzervativac); Lids central (Hilari Ben, laburista); Lids istok (Ričard Bargon, laburista); Lids severoistok (Fabijan Hamilton, laburista ); Lids severozapad (Alek Sobel, laburista); Lids zapad (Rejčel Rivs, laburista); Morli i Outvud (izborna jedinica koja se deli sa Gradom Vejkfildom) (Andrea Dženkins, konzervativac); i Pudsi (Stjuart Endru, konzervativac).

Pored drugih vladinih kancelarija, grad je dom velike poslovne zgrade Odeljenja za rad i penzije smeštene u Kveri Hilu, prepoznatljive po svom impozantnom dizajnu.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Lidsov finansijski okrug
Centralni poslovni okrug noću.

Lids ima najraznovrsniju ekonomiju od svih glavnih centara za zapošljavanje u Velikoj Britaniji i ima najbržu stopu rasta radnih mesta u privatnom sektoru od bilo kog grada u Britaniji i ima najveću razmeru poslova javnog i privatnog sektora od svih glavnih gradova u Velikoj Britaniji. Grad ima treći najveći broj zaposlenih po lokalnim vlastima sa 480.000 zaposlenih i samozapslenih početkom 2015. godine.[76] 24,7% je bilo u javnoj administraciji, obrazovanju i zdravstvu, 23,9% u bankarstvu, finansijama i osiguranju, a 21,4% u distribuciji, hotelima i restoranima. Lids se u bankarskom, finansijskom i sektoru osiguranja najviše razlikuje od finansijske strukture regiona i nacije.[77] U 2011. godini, finansijska i uslužna industrija u Lidsu bila je vredna 2,1 milijarde funti, što je peto mesto u Velikoj Britaniji, iza Londona, Edinburga, Mančestera i Birmingema.[3] Tercijalne industrije poput maloprodaje, pozivnih centara, kancelarija i medija doprinele su visokoj stopi ekonomskog rasta. Grad je takođe ima jedinu podružnice Banke Engleske u Velikoj Britaniji. U 2012. godini, grad je zabeležio BDV je u iznosu od 18,8 milijardi funti,[78] a čitav gradski region Lidsa stvorio je ekonomiju od 56 milijardi funti.[1]

Poslovna zgrada Bridžvoter

To je najveći centar izvan Londona za finansijske i poslovne usluge. Tokom narednih deset godina predviđa se rast ekonomije za 25%, a finansijske i poslovne usluge trebalo bi da ostvare više od polovine rasta BDV u tom periodu, a finansije i poslovne usluge činile su 38% ukupne proizvodnje. Ostali ključni sektori su trgovina na malo, zabava i ekonomiju posetilaca, građevinarstvo, proizvodnju i kreativnu i digitalnu industriju.[1]

Lids ima preko 30 domaćih i međunarodnih banaka, od kojih su mnoge severne ili regionalne kancelarije smeštene u gradu. To je sedište Prve direktne banke i Banke u Jorkširu, kao i velikih kompanija Barklis, HSBC, Santander, Lojds Banking Grup i RBS Grup.[79]

Grad je takođe važan centar za rizični kapital. Osnovan u Lidsu, dobavljač rizičnog kapitala, IFM Ekiti Partners, sada je najveći opskrbljivač rizičnim kapitalom u Velikoj Britaniji malim i srednjim preduzećima.[79]

Ostale veće kompanije sa sedištem u gradu su Vilijam Hil, Internacionalne Personalne Finansije Asda, Lids građevinsko društvo i Nortern Fuds. Kapita Grup, KPMG, Direkt Lajn, Aviva, Jorkšir građevinsko društvo, BT Grup, Telefonika Evropa (inače poznat kao O2) i TD Voterhaus takođe imaju značajno prisustvo u gradu.[79]

U Lidsu postoji oko 150 advokatskih firmi koje zapošljavaju preko 6.700 ljudi. Prema Velikoj Britaniji Ligal 500, „Lids ima sofisticirano i visoko konkurentno legalno tržište, drugo posle Londona.“ [80]

Specijalna pravna ekspertiza u Lidsu uključuje korporativne finansije, korporativno restrukturiranje i nesolventnost, finansiranje globalnih projekata, trgovinu i investicije, privredne parnice, konkurenciju, izgradnju, privatne finansijske inicijative i javno-privatna partnerstva, porez, derivate, IT, zapošljavanje, penzije, intelektualna svojina, sport i zabava.[80]

Osnivanje administrativnog suda u Lidsu u aprilu 2009. godine ojačalo je Lidsovu poziciju kao jednog od ključnih pravnih centara Velike Britanije. Prethodno je sud zasedao samo u Londonu.[80]

Lids je treći najveći proizvodni centar u Velikoj Britaniji i 50% britanske proizvodne baze nalazi se na dva sata vožnje od Lidsa. Sa oko 1.800 firmi i 39.000 zaposlenih, proizvodne firme u Lidsu čine 8,8% ukupnog broja zaposlenih u gradu. Najveći podsektori su inženjering, štampa i izdavaštvo, hrana i piće, hemikalije i medicinska tehnologija.[4]

U gradu je takođe uspostavljena kreativna industrija, posebno u sektoru video igara. Brojni programeri imaju studije u gradu i oko njega, uključujući Aktivižn, programere mobilnih verzija serije Call of Duty, i Rokstar Lids, programere Grand Theft Auto serije. Lids je 2009. godine, bio prvi grad van Londona koji je bio domaćin Evrogejmer Ekspoa.

Ulica Park Rou

Kancelarijski razvoj, takođe tradicionalno smešten u unutrašnjem delu grada, proširio se južno od reke Er i zauzimao 1.000.000 m² prostora.[81] U periodu od 1999. do 2008. godine u centralnom Lidsu podignuto je imovine u vrednosti od 2,5 milijardi funti; od kojih je 711 miliona funti za kancelarije, 265 miliona funti za maloprodaju, 389 miliona funti za zabavu i 794 miliona funti za stanove. Za proizvodnju i distribuciju potrošeno je 26 miliona funti u tom periodu. U centru grada ima 130.100 radnih mesta, što čini 31% svih radnih mesta u širem okrugu. U 2007. godini 47.500 radnih mesta bilo je u finansijama i poslovanju, 42.300 u javnim službama, a 19.500 u trgovini na malo i distribuciji. 43% radnih mesta iz sektora finansija u okrugu je smešteno u centru grada Lidsa, a 44% zaposlenih u centru grada živi na više od devet kilometara udaljenosti.[81]

Turizam je važan za ekonomiju Lidsa, koji je 2009. godine bio osmi najposećeniji grad u Engleskoj od strane posetilaca Velike Britanije,[82] i trinaesti najposećeniji grad od strane inostranih posetilaca.[83] Istraživanje kompanije VisitEngland izvestilo je da dnevnih posetilaca u Lidsu ima 24,9 miliona svake godine, što lokalnoj ekonomiji donosi preko 654 miliona funti.[84] U istraživanju čitalaca Condé Nast Traveler za 2017. godinu, Lids je ocenjen kao 6. mesto među 15 najboljih gradova u Velikoj Britaniji.[85]

U 2016. godini Lids je imao 27,29 miliona turističkih poseta, što je za gradu donelo više od 1,6 milijardi funti, pokazali su podaci STEAM istraživanja. To je povećanje prihoda za 15,9% u odnosu na 2015. godinu. Povećanje poseta od 9,7% je zabeleženo od 2013. godine.[86] Industrija je imala preko 19.000 radnih mesta u 2016. godini.[87]

U januaru 2011. godine, Lids je proglašen kao jedan od pet "gradova koje treba videti" u izveštaju koji je objavio Centar za gradove.[88] Izveštaj pokazuje da prosečni stanovnik u Lidsu zarađuje 471 £ nedeljno,[89] što je sedamnaesti rezultat nacionalno, a 30,9% stanovnika Leedsa je ima visoke kvalifikacije,[90] što je petnaesto mesto nacionalno. Zaposlenost u Lidsu bila je 68,8% u periodu juni 2012. do juna 2013. godine, što je niže od nacionalnog proseka, dok je nezaposlenost bila veća od nacionalnog proseka od 9,6% u istom vremenskom periodu.[91] Takođe pokazuje da će Lids biti najmanje pogođen glavni grad smanjenjem blagostanja u 2014/2015, s predviđenim smanjenjem blagostanja od 125 funti po glavi stanovnika, u poređenju sa 192 funti u Liverpulu i 175 funti u Glazgovu.[92] Lids je uglavnom manje na gubitku u odnosu na ostale velike gradove u Velikoj Britaniji i prosečan prihod je iznad proseka u regionu.[66]

Javni sektor[uredi | uredi izvor]

Sedište Nacionalne zdravstvene službe

U Lidsu 108.000 ljudi radi u javnom sektoru, što čini 24% ukupne radne snage. Najveći poslodavci su Gradsko odbor Lidsa, sa 33.000 zaposlenih, i Univerzitetska bolnica u Lidsu, sa 14.000 zaposlenih.[93]

Lids je postao središte zdravstvenih ustanova javnog sektora. Ministarstvo zdravlja, NZS Engleske, Komisija za kvalitet nege, NHS Digital i Javno zdravlje Engleske imaju velike kancelarije u Lidsu. Najveća evropska nastavna bolnica takođe ima sedište u Lidsu i dom je Jorkširskog centra za rak, najvećeg te vrste u Evropi.[94]

Među ključni državne odseke i organizacije u Lidsu spadaju i Odeljenje za rad i penzije, sa preko 3.000 zaposlenih, Ministarstvo zdravlja, sa preko 800 zaposlenih, Prihodi i carine sa preko 1.200 zaposlenih i Britanska biblioteka sa 1.100 zaposlenih.[93]

Šoping[uredi | uredi izvor]

Viktorija Kvart, otvoren 1900. godine
Ulica King Edvard
Triniti Lids, najveći šoping centar u Lidsu
Viktorija Gejt, najnoviji šoping centar

Obimni maloprodajni prostor Lidsa identifikovan je kao glavni regionalni šoping centar za ceo Jorkšir i region Humber, sa 5,5 miliona ljudi i potrošnjom od 1,93 milijardi funti godišnje.[95] Postoji nekoliko zatvorenih tržnih centara u centru grada, Merion, Sveti Jovan, Kor, Viktorija kvart, Svetlo, Korn eksčendž, Triniti Lids i Viktoria Gejt.[96] Ukupno postoji nešto više od 1.000 maloprodajnih objekata, sa kombinovanim prostorom od 340.000 m²[81] u centru grada Lidsa.

U centru grada postoji velika pešačka zona. Brigejt je glavna trgovačka ulica u kojoj se mogu naći mnoge poznate britanske prodavnice, uključujući Marks & Spenser, Hous ov Frejzer, Debenhams, Topšop, Kosta kafe i Harvi Nikols. Mnoge kompanije imaju nekoliko prodavnica u centralnom Lidsu i širem gradu. Viktorija Kvart odlikuje se vrhunskim luksuznim maloprodajama i impresivnom arhitekturom. Sedamdeset prodavnica, poput Luj Viton, Vivijan Vestvud, Pol Smit, Dizel i Harvi Nikols, smešteno je u dve gvozdene viktorijanske arkade i nove arkade koja je formirana nad ulicom Kvin Viktorija sa najvećim prostorom pod vitražom u Britaniji.[97][98]

U oblasti Čurvel nalazi se Tržni centar Vajt Rouz. Otvaren je 1997. godine, i ima preko 100 prodavnica, među kojima su Debenhams, Marks & Spenser, Primark i Sejnsberi. Neke od prodavnice su jedine u Lidsu i nema ih centru, kao što su Disni Stor i Bild-A-Ber radionica. Iako je centar ispod prosečne tipične veličine za tržne centre izvan grada poput Traford centra ili Medouhala u obližnjem Šefildu, on i dalje ostaje popularan kod domaćih i međunarodnih lanaca. Od 40.000 ljudi koji rade na maloprodaji u Lidsu, 75% radi u mestima koja nisu u centru grada. Postoje dodatni tržni centri koji se nalaze u mnogim selima koja su postala deo okruga i u gradovima koji su 1974. godine deo Grada Lidsa.[99]

Od 21. marta 2013. godine, u centru grada je otvoren veliki trgovački i zabavni kompleks pod nazivom Triniti Lids. Moderni i interaktivni maloprodajni prostor pokriva staru Bartonovu arkadu i bivši tržni centar Lids šoping plaza sa glavnim ulazom iz ulice Brigejt.[100]

Najnovija šoping destinacija pod nazivom Viktorija Gejt otvorila je svoja vrata za javnost 20. oktobra 2016. godine. U novom tržnom centru nalazi se prodavnica Džon Luis, najveća van Londona. Sedamdeset i pet odsto prodavnica koje su otvorene u Viktorija Gejtu, bile su nove za Lids, pri čemu su mnoge od njih bile prve izvan Londona.[101]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Škole[uredi | uredi izvor]

U vreme popisa stanovništva 2001. godine, Lids je imao 183.000 mladih u dobi od 0-19 godina, od kojih je 110.000 pohađalo lokalne škole.[102] Tokom 2008. godine, Obrazovanje Lidsa, neprofitna kompanija u vlasništvu Gradskog odbora u Lidsu, obezbedila je 220 osnovnih škola, 39 srednjih škola i 6 specijalnih inkluzivnih centara za učenje.[103] U okviru vladine inicijative Izgradnja škola za budućnost, Lids je osigurao 260 miliona funti za transformaciju 13 srednjih škola u visoke, e-samopouzdane, inkluzivne škole. Prve tri od tih škola Srednja škola Alerton, škola Pudsi Grangefild i škola Rodilian otvorene su u septembru 2008. godine.[104] Potražnja za mestima u osnovnim školama u Lidsu nedavno je dostigla vrhunac u zadnjih 15 godina.[105] Najstarija i najveća privatna škola u gradu je Gimnazija u Lidsu, koja je pravno su verske škole koje služe jevrejskoj[106] i muslimanskoj [107] zajednici.

Lids je bila jedna od brojnih lokalnih vlasti koja je isprobala trostepeni sistem školovanja. Vratio se na dvostepenski sistem 1992. godine.

Dalje i visoko obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Parkinson zgrada na Univerzitetu u Lidsu
Radiodifuzni toranj Univerziteta Lids Beket

Dalje obrazovanje u Lidsu pružaju Eliot Hudson Koledž, Lids Siti Koledž (formiran spajanjem 2009. i broji preko 60.000 studenata), Građevinski Koledž i katolički koledž Notr Dam.

Institucije koje pružaju visoko obrazovanje uključuju::

  • Univerzitet u Lidsu, koji je dobio povelju o osnivanju 1904. godine, razvio se iz koledža u Jorkširu koji je osnovan 1874. i Medicinske škole u Lidsu 1831;
  • Univerzitet Lids Beket, ranije Lids Politehnički, koji je postao univerzitet 1992. godine kao Lids Metropolitan Univerzitet, i svoje korene može pratiti do Mehaničkog instituta iz 1824;
  • Univerzitet Lids Triniti, koji je započeo sa radom 1966. godine kao dve škole za obuku nastavnika, koje su se 1980. godine spojile u Triniti i Ol Sejts Koledž, a od 2012. postale univerzitet;
  • Univerzitet Lids Arts, ranije Lids umetnički koledž, koji je osnovan 1846. godine kao Lids škola umetnosti, a postao je univerzitet 2017. godine;
  • Pravni univerzitet, nekada Pravni fakultet, koji je postao univerzitet 2012. godine i preselio se u svoj sadašnji kampus u centru Lidsa iz Jorka 2014. godine;
  • Lids muzički koledž;
  • Severna škola savremenog plesa.

Univerzitet u Lidsu ima oko 31.000 studenata, od kojih je 21.500 redovnih studenata,[108] Univerzitet Lids Beket ima 25.805[109] studenata od kojih je 12.000 redovnih studenata.[110] Univerzitet u Lids Triniti ima nešto manje od 3 000 studenata.[111] Grad je proglašen najboljom britanskom univerzitetskom destinacijom.[112]

Kultura[uredi | uredi izvor]

U 2018. godini, Lids je započeo petogodišnji program ulaganja u kulturu, a koji će kulminarati na kulturnoj proslavi 2023. godine. Tada će grad održati međunarodni kulturni festival koji će iskoristiti energiju, kreativnost i zamah nastojanja da postaneEvropska prestonica kulture 2023, naslov kog se grad odrekao posle glasanja Ujedinjenog kraljevstva za napuštanje Evropske unije.[113]

Umetnost[uredi | uredi izvor]

Staatua Henrija Mura ispred Umetničke gaalerije Lids

Iako je gradska opštinska umetnička galerija ( Umetnička galerija Lids) nije otvorena do 1888. godine, umetnička praksa i kolekcionarstvo imaju dugu tradiciju u Lidsu. Vilijam Tarner naslikao je brojne scene u gradu i oko njega,[114] a grad je bio dom jedne od najvećih britanskih kolekcija prerafaelitske umetnosti, čiji je vlasnik Tomas Plint tokom 19. veka.[115] Takođe je postojala rana istorija održavanja velikih javnih izložbi u gradu, od kojih su najpoznatiji serijali „Politehničke izložbe“, koje se redovno održavaju od 1839.[116]

Lids je stvorio mnoge ugledne umetnike i vajare, među kojima su Kenet Armitaž, Džon Atkinson Grimšo, Džejkob Krejmer, Barbara Hepvorth, Henri Mur, Edvard Vadsvort i Džoš Vudrov, i bio je centar posebno radikalnog loze britanske umetnosti. Pre Prvog svetskog rata, Lids je bio dom neobične modernističke umetničke organizacije, nazvane Lids umetnički klub, koju je osnovao Alfred Oraž, a trajao je od 1903. do 1923. godine. Poznati članovi bili su Džejkob Krejmer, Herbert Rid, Frank Ruter i Majkl Sedler. Pored toga što se zalagao za radikalnu političku agendu, podržavajući sifražetkinje, Nezavisnu laburističku stranku i Fabijansko društvo, i promovirajući filozofiju Fridriha Ničea, Lids umetnički klub bio je gotovo jedinstven u Britaniji kao eksponent nemačkih ekspresionističkih ideja o umetnosti i kulturi. Kao rezultat toga, priredili su vrlo rane britanske izložbe dela evropskih umetnika ekspresionista, poput Vasilija Kandinskog, prikazujući njihov rad u gradu već 1913. godine,[117] a stvorili su i sopstvene engleske ekspresionističe umetnike, uključujući Džejkoba Kkrejmera Kramera i Brusa Tarnera.[118]

U 20-im godinama prošlog veka Lids umetnički koledž bio je polazna tačka za karijere vajara Barbare Hepvort i Henrija Mura, a tokom 1950-ih i 1960-ih bio je jedan od vodećih centara radikalnog umetničkog obrazovanja u Britaniji pod vođstvom umetnika poput Harija Tubrona i Tom Hadsona, i istoričara umetnosti Norbert Lintona. Njihovi pokušaji da redefinišu šta umetničko obrazovanje treba da znači u periodu posle Drugog svetskog rata naveli su umetnika Patrika Herona da je 1971. u časopisu Gardijan tvrdi da je „Lids najuticajnija umetnička škola u Evropi od Bauhausa“.[119] Ta spremnost da se povuče na granice prihvatljivog javnog ponašanja umetnika takođe je bila evidentna 1966. godine kada je Lids umetnički koledž priredio izložbu slika kiparskog umetnika Stasa Paraskosa, koji je predavao na Koledžu, koju je policija zabranila nakon optužbi o opscenosti.[120]

Ovaj radikalizam nastavio se i u 1970-ima kada se visokoškolska komponenta Lids umetnički koledž odvojila od koledža i formirala jezgro nove multidisciplinarne Lids Politehnike, koja se sada naziva Lids Beket Univerzitet. Umetnost performansa predavao je sredinom 1960-ih na Lids umetničkom koledžu, značajan umetnik Flukusa Robin Pejdž. Performans iz 1977. godine dospeo je na nacionalne vesti kada su studenti Pit Parkin i Derek Vajn koristili vazdušni pištolj za pucanje živih astralijskih tigrica pred publikom u Lids Politehnici.[121]

Univerzitet u Lidsu bio je alma mater Herberta Rida, jednog od vodećih međunarodnih teoretičara moderne umetnosti iz sredine dvadesetog veka ,[122] a takođe i nastavna baza za marksističkog istoričara umetnosti Arnolda Hausera od 1951. do 1985. godine.[123] Delimično zbog povezanosti Herberta Rida sa Univerzitetom, od 1950. do 1970. Univerzitet je bio domaćin jedne od prvih šema stanovanja umetnika u Britaniji, koristeći sredstva tadašnjeg vlasnika izdavačke kuće Lund Hampfris, Pitera Gregorija. Gregorijevi stipendije, kako su bile poznati, davane su slikarima i vajarima do dve godine kako bi im omogućili da razviju sopstveni rad i utiču na Univerzitet na bilo koji način koji smatraju prikladnim. Među onima koji su se koristili stipendiju bili su Kenet Armitaž, Redž Batler, Denis Krefild i Teri Frost i drugi. Paralelne Gregorijeve stipendije takođe su postojale na muzičkoj i poezijskoj akademiji na Univerzitetu.[124]

Lids je takođe bio centar radikalne feminističke umetnosti, a jedna od prvih galerija u Britaniji posvećena je prikazivanju rada ženskih fotografa, Galerija Paviljon, koja je otvorena 1983. godine. Likovna škola Univerziteta u Lidsu je dobro poznati centar za razvoj feminističke istorije umetnosti, pod upravvom Griselda Polak, tokom 1980-ih i 1990-ih. Verovatno kao rezultat snage feminističke umetnosti u Lidsu, u novembru 1984. godine izložbu keramike studenata i osoblja Politehnike u Lidsu napala je grupa feminističkih aktivista koji su uništili osam skulptura na izložbi za koje su smatrali da ponižavaju žene.[125] Likovna škola Univerziteta u Lidsu se takođe specijalizovala za konceptualnu umetničku praksu Umetnost & Jezik pod vođstvom Terija Atkinsona, ponovo tokom 1980-ih i 1990-ih..[126]

Glavni istraživački centar i galerija skulptura, Institut Henri Mure, smešten je pored Umetničke galerije Lids u centru grada, a 2013. godine na mestu bivše pivare Tetli otvoreno je novo središte savremene umetnosti pod nazivom Tetli.

U martu 2017. godine Tajms je izglasao Lids za kulturno mesto broj jedan u Britaniji, ispred Londona, Birmingema, Sent Ivesa, Stratford na Ejvonu i Čeltnama. U citatu se napominje da Lids ima Opera Nort, Severni balet i pozorištte Lids Plejhaus među mnogim drugim atrakcijama koje su je svrstale na prvo mesto.[127]

Sport[uredi | uredi izvor]

Eland Roud Stadion

Grad ima timove koji predstavljaju sve glavne nacionalne sportove. FK Lids junajted je glavni gradski fudbalski klub, a ostali klubovi su AFK Gajzli i Farsli Seltik. Lids junajted je osnovan 1919. godine i igra na stadionu Eland Roud u Bistonu sa kapacitetom od 37.890 mesta. Tim igra u Čempionšipu pošto je pobedio u EFL šampionatu 2009/10. pobedivši Bristol Rovers 2: 1. Gajzli je osnovan 1909. godine i igra na stadionu Netermur Park kapaciteta 4.000 mesta u Gajzliju. Tim igra u Nacionalnoj ligi Sever, osvojili su promociju u Nacionalnu ligu prvi put u periodu 2014/15, pošto su pobedili Čorli sa 2: 3. Farsli Seltik je osnovan 1908. godine i igra u Nacionalnoj ligi Sever, a njihov stadion je Trostl Nest.

Stadion Hedingli, dom Lids Rajnos

Lids Rajnos je najuspešnija ekipa ragbi lige u Lidsu. Odd 2009. godine postali su prvi klub koji je tri sezone bio prvak Super lige, što im je donelo četvrti naslov Super lige.[128] Domaće utakmice igraju na Hedingli Karnegi stadionu. Hanslet je ragbi ekipa sa sedištem u Centru za sport Džona Čarlsa, koja igra u kooperativnom Čaampionšipu 1. Istočni Lids i Oulton Rajders igraju u Nacionalnoj konferencijskoj ligi. Bramli Bufalos (prethodno Bramli) i Lids Akies bili su članovi Konferencije ragbi lige.

Jorkšir Karnegi je najvažnija ekipa ragbi juniona u Lidsu i igra na Hedingli Karnegi stadionu. Oni igraju u RFU Čempionšipu nakon što su napustili Prvenstvo Engleske u ragbiju na kraju sezone 2010–11. Otli RUFK su ragbi junion klub smešten na severu grada i takmiče se u Nacionalnoj ligi 2 Sever, dok Morli RFK smešten u Morliju, trenutno igra u Nationalnoj diviziji 3 Sever.

Karnegi paviljon na Stadionu Hedingli

Stadion Hedingli dom je Jokšir okružni kriket kluba koji je najuspešniji kriket tim u Engleskoj, sa 33 pobede na šampionatu okruga (uključujući jednu podeljenu). Njihovi glavni rival je tim iz Lankašra.

Atletski klub Lids Siti takmiči se u Britanskoj atletskoj ligi i Ligi Velike Britanije, kao i u Severnoj atletskoj ligi.

Lids je dom brojnih klubova hokeja na travi koji se takmiče u Severnoj hokejaškoj ligi, Jorkširskoj hokejaškoj ligi, BUKK ligama. Tu spadaju Hokej klub Lids, Hokej klub Lids Adel Karnegi, Hokej klub Univerziteta u Lidsu i Hokej klub Lids Beket.[129][130][131][132][133] Hokej klub Lids muškarci 1 promovisani su na kraju sezone 2016/2017 i postali prvi Lidsov hokejaški tim koji se takmiči u Nacionalnoj ligi.[134]

Klub sinhrono plivanja grada Lidsa[135] trenira u Centru za sport "Džon Čarls" i predstavljaju ga plivači širom celog severoistoka. Klub je osnovan 2008. godine i takmiči se samo u nacionalnom i međunarodnom takmičenju.

Grad ima mnoštvo sportskih objekata, uključujući fudbalski stadion Eland Roud, stadion domaćin tokom Evropskog prvenstva u fudbalu 1996. godine; Stadione Hedingli Karnegi, susedne stadione svetski poznate i po kriketu i ragbi ligi, i Džon Čarls Center za sport sa olimpijskim bazenom u svom centru akvatike[136] i ustadionom za višestruku upotrebu. Ostali sadržaji su Lids Vol (penjanje) i Jidon Tarn cetrar za jedrenje. U 1929. godine održan je prvi Rajder kup u golfu, prvi na britanskom tlu, u golf klubu Murtaun u Lidsu, a Veterbi ima trkalište za konjske trke Nacional Hunt.[137] U periodu od 1928. do 1939. godine motociklistička staza bila je organizovana u Lidsu na bivšoj stazi za trke pasa, na stadionu poznatom kao Fulerton Park, pored Eland Rouda. Staza je ušla u tim iz severne lige 1931. godine.

Start Tur de Fransa za 2014. godinu održan je 5. jula 2014. iz centra grada.

Lids je poznat po svojim roniocima i ima neke od najboljih ronilačkih objekata u Velikoj Britaniji. Ronilački klub Grad Lids, koji trenira u Centru za sport Džon Čarls, trenirao je mnoge sportiste koji su se takmičili na međunarodnom i olimpijskom nivou, a Džek Lo i Kris Mirs su napisali istoriju postajući prvi ronioci iz Velike Britanije koji su osvojili zlatna medalja na olimpijadi, podvig koji su ostvarili na Olimpijskim igrama u Riju 2016. godine.

Lids ima ekipu hokeja na ledu Lids Čifz, koji igraju na Planet Ajs Areni u Bistonu, u Lids u Nacionalnoj ligi hokeja na ledu.

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g „Leeds economy”. Arhivirano iz originala 18. 1. 2017. g. 
  2. ^ a b „Economy - Leeds”. investleedscityregion.com. Arhivirano iz originala 1. 6. 2018. g. Pristupljeno 21. 12. 2017. 
  3. ^ a b „Table 3.4, ONS Regional GVA – December 2013”. Arhivirano iz originala 19. 12. 2013. g. Pristupljeno 19. 12. 2013. 
  4. ^ a b .Manufacturing |Leeds economy & relocation Arhivirano 2010-10-08 na sajtu Wayback Machine. Locate in Leeds. Retrieved on 17 July 2013.
  5. ^ Guinness World Records 2017. Guinness World Records. 2016. str. 151. 
  6. ^ „Our fizzy seas of soda water”. The Telegraph. 21. 9. 2016. Arhivirano iz originala 18. 4. 2018. g. Pristupljeno 5. 4. 2018. 
  7. ^ „Estimates of Station Usage 2016-17” (PDF). Office of Rail and Road. 1. 12. 2017. Arhivirano iz originala (PDF) 05. 02. 2018. g. Pristupljeno 21. 3. 2018. 
  8. ^ „Airport data 2017 - UK Civil Aviation Authority”. www.caa.co.uk. Arhivirano iz originala 12. 06. 2018. g. Pristupljeno 13. 6. 2018. 
  9. ^ Hanks et al. 2002, str. 1104
  10. ^ Fletcher, J. S. (1919). The Story of English Towns: Leeds. London: Society for Promoting Christian Knowledge. OCLC 221589888. Arhivirano iz originala 1. 5. 2009. g. Pristupljeno 22. 7. 2009. 
  11. ^ „Loiners of the world unite!”. BBC. 22. 8. 2005. Arhivirano iz originala 19. 5. 2010. g. Pristupljeno 27. 9. 2009. 
  12. ^ „The place-names of England and Wales”. Arhivirano iz originala 27. 3. 2016. g. Pristupljeno 17. 7. 2017. 
  13. ^ Caunce, S.A. (2003). „Houses as Museums: The Case of the Yorkshire Wool Textile Industry”. Transactions of the Royal Historical Society. Royal Historical Society. 13: 329—343. doi:10.1017/S0080440103000197. 
  14. ^ Burt and Grady 1994, str. 57
  15. ^ Fraser 1982, str. 143
  16. ^ Morris, J. (2002). Atlas of Industrializing Britain, 1780-1914. Routledge. str. 172. ISBN 9781135836450. Arhivirano iz originala 26. 2. 2019. g. Pristupljeno 26. 2. 2017. „In the 1830s, Wiilam Lupton left his widow with land..... in Merrion and Belgrave streets (Briggate)...the enclosed fields of the manor of Leeds were already occupied by a woolen mill and its reservoir and the house and outbuildings of William Lupton - a gentleman merchant 
  17. ^ „Reports of All the Cases Decided by All the Superior Courts Relating to Magistrates, Municipal, and Parochial Law”. Law Times Office. 1873. str. 407. Arhivirano iz originala 26. 2. 2019. g. Pristupljeno 26. 2. 2017. 
  18. ^ Haywood, Russ (2007). „Britain's national railway network: fit for purpose in the 21st century?”. Journal of Transport Geography. Elsevier. 15 (3): 198—216. doi:10.1016/j.jtrangeo.2006.02.015. 
  19. ^ a b Fraser 1982, str. 144
  20. ^ Fraser 1982, str. 155
  21. ^ Honeyman, Katrina (2000). Well suited: a history of the Leeds clothing industry, 1850–1990. Oxford University Press. ISBN 0-19-920237-0. 
  22. ^ a b Harcup, Tony (2000). „Re-imaging a post-industrial city”. City. Carfax. 4 (2). doi:10.1080/13604810050147839. 
  23. ^ Leeds, Live it, Love it. „Sectors: Retail”. Marketing Leeds. Arhivirano iz originala 4. 1. 2010. g. Pristupljeno 26. 9. 2009. 
  24. ^ „Work begins on Logic Leeds business park”. Insider Media. 23. 5. 2013. Arhivirano iz originala 02. 04. 2015. g. Pristupljeno 12. 3. 2015. 
  25. ^ „Total Population”. visionofbritain.org.uk. Pristupljeno 4. 6. 2020. 
  26. ^ a b „Relationships / unit history of Leeds”. Arhivirano iz originala 14. 8. 2011. g. Pristupljeno 2. 2. 2017. 
  27. ^ „Briggate: Improvement Acts”. Discovering Leeds. Leeds City Council. Arhivirano iz originala 28. 11. 2011. g. Pristupljeno 27. 9. 2009. 
  28. ^ „Leeds MB/CB”. Arhivirano iz originala 13. 2. 2012. g. Pristupljeno 2. 2. 2017. 
  29. ^ Fraser 1982, str. 459
  30. ^ „Impact of Urban Development Corporations in Leeds, Bristol & Central Manchester”. Department of the Environment, Transport and the Regions. 18. 11. 1998. Arhivirano iz originala 11. 12. 2008. g. Pristupljeno 25. 9. 2009. 
  31. ^ Burt and Grady 1994, str. 163
  32. ^ Fraser 1982, str. 96
  33. ^ „The Working Classes: Housing”. Discovering Leeds. Leeds City Council. Arhivirano iz originala 28. 11. 2011. g. Pristupljeno 26. 9. 2009. 
  34. ^ a b Fraser 1982, str. 98
  35. ^ Fraser 1982, str. 57
  36. ^ Burt and Grady 1994, str. 193
  37. ^ Unsworth and Stillwell 2004, str. 77
  38. ^ „Light Shines on Leeds Skyscraper Bids”. www.skyscrapernews.com. Arhivirano iz originala 11. 2. 2010. g. Pristupljeno 24. 5. 2010. 
  39. ^ „Distance from Leeds to London”. ukdistance.com. Arhivirano iz originala 18. 12. 2018. g. Pristupljeno 18. 12. 2018. 
  40. ^ a b v Office for National Statistics (2001). „Census 2001:Key Statistics for urban areas in the North; Map 6” (PDF). United Kingdom Census 2001. statistics.gov.uk. Arhivirano iz originala (PDF) 9. 1. 2007. g. Pristupljeno 27. 9. 2009. 
  41. ^ „Leeds – the facts”. Yorkshire Forward Government agency. Arhivirano iz originala 16. 2. 2009. g. Pristupljeno 22. 1. 2009. 
  42. ^ „Leeds – The Yorkshire Dales”. Visit Britain (National UK Tourist Agency). Arhivirano iz originala 05. 12. 2008. g. Pristupljeno 22. 1. 2009. 
  43. ^ Kendall, Percy Fry; Wroot, Herbert (1972). Geology of Yorkshire Part II. East Ardsley, Wakefield: EP Publishing Ltd. str. 672–673. ISBN 0-85409-762-7. 
  44. ^ „Yorkshire Coalfield”. Northern Mine Research Society. Arhivirano iz originala 31. 03. 2016. g. Pristupljeno 5. 4. 2016. 
  45. ^ a b Fraser 1982, str. 456
  46. ^ „Leeds Metropolitan District – Post Codes”. Leeds City Council. Arhivirano iz originala 12. 12. 2009. g. Pristupljeno 26. 9. 2009. 
  47. ^ a b Mail, Royal (2004). Address Management Guide. Royal Mail Group. 
  48. ^ Met Office Bingley temperatures Arhivirano 2017-11-13 na sajtu Wayback Machine Retrieved 3 March 2018
  49. ^ „Huddersfield temperature verified at −11 in Waterloo last night – plus forecast for the weekend – Local West Yorkshire News – News – Huddersfield Examiner”. Examiner.co.uk. Архивирано из оригинала 06. 11. 2012. г. Приступљено 5. 8. 2011. 
  50. ^ „CLIMATE LEEDS WEATHER CTR – Historical August 2003 – Weather”. Tutiempo.net. Архивирано из оригинала 06. 11. 2012. г. Приступљено 5. 8. 2011. 
  51. ^ „July Temperature Map”. Приступљено 14. 2. 2020. 
  52. ^ „August Temperature Map”. Архивирано из оригинала 6. 11. 2012. г. Приступљено 14. 2. 2020. 
  53. ^ „UK | England | West Yorkshire | Tornado hits during freak storm”. BBC News. 14. 9. 2006. Архивирано из оригинала 26. 8. 2007. г. Приступљено 5. 8. 2011. 
  54. ^ „Leeds average weather data.”. worldweather.wmo.int. Архивирано из оригинала 21. 1. 2016. г. Приступљено 14. 11. 2010. 
  55. ^ „Average weather statistics for Leeds”. www.world-climates.com. фебруар 2011. Архивирано из оригинала 7. 11. 2016. г. Приступљено 26. 5. 2011. 
  56. ^ а б в „Unitary Development Plan”. www.leeds.gov.uk. Архивирано из оригинала 22. 3. 2018. г. Приступљено 26. 3. 2018. 
  57. ^ „Green belt statistics - GOV.UK”. www.gov.uk. Архивирано из оригинала 3. 7. 2018. г. Приступљено 26. 3. 2018. 
  58. ^ „KS06 Ethnic Group: Census 2001, Key Statistics for urban areas”. National Statistics. Архивирано из оригинала 4. 8. 2009. г. Приступљено 16. 2. 2009. 
  59. ^ „KS06 Ethnic group: Key Statistics for urban areas, summary results for local authorities”. National Statistics. Архивирано из оригинала 31. 03. 2009. г. Приступљено 16. 2. 2009. 
  60. ^ „KS01 Usual resident population: Census 2001, Key Statistics for urban areas”. Office for National Statistics. 7. 2. 2005. Архивирано из оригинала 11. 3. 2005. г. Приступљено 24. 9. 2009. 
  61. ^ „KS04 Marital status: Census 2001, Key Statistics for urban areas”. Office for National Statistics. 2. 2. 2005. Архивирано из оригинала 29. 7. 2009. г. Приступљено 24. 9. 2009. 
  62. ^ а б „Leeds (West Yorkshire, Yorkshire and the Humber, United Kingdom) - Population Statistics, Charts, Map, Location, Weather and Web Information”. www.citypopulation.de. Архивирано из оригинала 13. 5. 2018. г. Приступљено 12. 5. 2018. 
  63. ^ „Leeds – UK Census Data 2011”. Архивирано из оригинала 16. 03. 2016. г. Приступљено 17. 4. 2016. 
  64. ^ „KS201EW (Ethnic group) – Nomis – Official Labour Market Statistics”. Архивирано из оригинала 22. 10. 2016. г. Приступљено 17. 4. 2016. 
  65. ^ а б в г „Archived copy”. Архивирано из оригинала 13. 5. 2013. г. Приступљено 5. 3. 2013. 
  66. ^ а б „Leeds Metropolitan Borough household composition (households)”. Office for National Statistics. Архивирано из оригинала 4. 6. 2011. г. Приступљено 22. 7. 2009. 
  67. ^ „2011 Census: Ethnic group, local authorities in England and Wales”. ONS. Архивирано из оригинала 16. 1. 2013. г. Приступљено 12. 12. 2012. 
  68. ^ а б „KS209EW (Religion) - Nomis - Official Labour Market Statistics”. www.nomisweb.co.uk. Архивирано из оригинала 29. 12. 2016. г. Приступљено 28. 12. 2016. 
  69. ^ M. Freedman (1988) "The Leeds Jewish Community" pp. 161–174 in L. S. Tate (ed) Aspects of Leeds. ISBN 1-871647-38-X.
  70. ^ „Crime figures in Leeds”. Arhivirano iz originala 9. 10. 2008. g. 
  71. ^ „Crime Statistics for Leeds Apr 2005 – Mar 2006”. Home Office. Arhivirano iz originala 06. 06. 2008. g. Pristupljeno 26. 3. 2009. 
  72. ^ „Urban Crime Rankings” (PDF). jul 2006. Arhivirano iz originala (PDF) 7. 10. 2006. g. 
  73. ^ „Leeds District: total population”. Vision of Britain. Arhivirano iz originala 11. 1. 2012. g. Pristupljeno 26. 3. 2009.  Retrieved on 19 December 2008.
  74. ^ „Parish and Town Councils”. Leeds City Council. Arhivirano iz originala 5. 4. 2009. g. Pristupljeno 1. 4. 2009. 
  75. ^ „Leeds economy” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 18. 1. 2017. g. 
  76. ^ Unsworth and Stillwell 2004, str. 169
  77. ^ „Archived copy” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 1. 1. 2014. g. Pristupljeno 9. 8. 2014. 
  78. ^ a b v Financial services |Leeds economy & relocation Arhivirano 2013-07-18 na sajtu Wayback Machine. Locate in Leeds. Retrieved on 17 July 2013.
  79. ^ a b v Legal services |Leeds economy & relocation Arhivirano 2013-07-18 na sajtu Wayback Machine. Locate in Leeds. Retrieved on 17 July 2013.
  80. ^ a b v „The City Centre” (PDF). Leeds Economy Handbook. Leeds City Council. Pristupljeno 2. 7. 2011. [mrtva veza]
  81. ^ „Top 20 Most visited English Cities and Towns in 2009 by UK Residents” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 08. 10. 2010. g. Pristupljeno 7. 9. 2010. 
  82. ^ „Top 20 Most Popular UK Cities for International Visitors”. Arhivirano iz originala 04. 12. 2010. g. Pristupljeno 7. 9. 2010. 
  83. ^ „Great Britain Day Visitors Survey 2011 : VisitEngland Corporate Site”. Visitengland.org. Arhivirano iz originala 21. 09. 2013. g. Pristupljeno 12. 3. 2013. 
  84. ^ „The best cities in the UK”. www.cntraveller.com. Arhivirano iz originala 27. 06. 2018. g. Pristupljeno 27. 6. 2018. 
  85. ^ Ltd, Insider Media. „Increase in Leeds tourism visitors”. 
  86. ^ „Full steam ahead for Leeds visitor economy”. Arhivirano iz originala 27. 06. 2018. g. Pristupljeno 27. 6. 2018. 
  87. ^ „Cities Outlook 2011: Annual index reveals UK cities best placed to create jobs and drive economic recovery”. Centre for Cities. 24. 1. 2011. Arhivirano iz originala 25. 7. 2011. g. Pristupljeno 5. 8. 2011. 
  88. ^ „Archived copy” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 28. 4. 2011. g. Pristupljeno 15. 2. 2011. 
  89. ^ „Archived copy” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 28. 4. 2011. g. Pristupljeno 15. 2. 2011. 
  90. ^ „ONS data – employment & unemployment”. Nomisweb.co.uk. Arhivirano iz originala 01. 02. 2014. g. Pristupljeno 15. 3. 2014. 
  91. ^ „Archived copy” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 28. 4. 2011. g. Pristupljeno 15. 2. 2011. 
  92. ^ a b Public sector |Leeds economy & relocation Arhivirano 2013-07-18 na sajtu Wayback Machine. Locate in Leeds. Retrieved on 17 July 2013.
  93. ^ Information on Leeds – Facts and Figures Arhivirano 2013-07-01 na sajtu Wayback Machine. Leeds City Guide. Retrieved on 17 July 2013.
  94. ^ „Trinity Leeds, Leeds”. Land Securities. Arhivirano iz originala 29. 3. 2013. g. Pristupljeno 23. 3. 2013. 
  95. ^ Chapman, Matthew (10. 5. 2012). „Trinity Leeds kicks off online hype ahead of 2013 opening – Marketing news”. Marketing magazine. Arhivirano iz originala 6. 11. 2012. g. Pristupljeno 12. 3. 2013. 
  96. ^ View Details (Popup) – VQ Website. V-q.co.uk. Retrieved on 17 July 2013. Arhivirano 2013-11-01 na sajtu Wayback Machine
  97. ^ UGG® Australia comes to Leeds's Victoria Quarter Arhivirano 2013-05-05 na sajtu Archive.today. UGG Australia. Retrieved on 17 July 2013.
  98. ^ Unsworth and Stillwell 2004, str. 245
  99. ^ „Trinity Leeds, Leeds | Land Securities Retail Portfolio | Land Securities Retail”. 2012. Arhivirano iz originala 17. 1. 2012. g. Pristupljeno 28. 2. 2012. 
  100. ^ „Verdict on Victoria Gate launch day”. Yorkshire Evening Post. Arhivirano iz originala 31. 10. 2016. g. Pristupljeno 30. 10. 2016. 
  101. ^ Unsworth and Stillwell 2004, str. 148
  102. ^ „School Population Tables 2008.pdf”. Education Leeds. Arhivirano iz originala 27. 9. 2011. g. Pristupljeno 1. 11. 2009. 
  103. ^ „Building Schools for the Future – BSF in Leeds”. www.educationleeds.co.uk. Arhivirano iz originala 11. 5. 2008. g. Pristupljeno 21. 4. 2009. 
  104. ^ „Demand for Leeds primary school places at 15-year high”. Yorkshire Evening Post. Arhivirano iz originala 21. 3. 2016. g. Pristupljeno 19. 3. 2016. 
  105. ^ „Leeds Menorah School”. Ofsted. Arhivirano iz originala 11. 12. 2010. g. Pristupljeno 1. 11. 2009. 
  106. ^ „New Horizons School”. Ofsted. Pristupljeno 1. 11. 2009. 
  107. ^ „University of Leeds”. UCAS. Arhivirano iz originala 10. 6. 2008. g. Pristupljeno 5. 3. 2009. 
  108. ^ „Leeds Beckett University”. 9. 3. 2016. Arhivirano iz originala 29. 01. 2015. g. Pristupljeno 30. 1. 2015. 
  109. ^ „Leeds Beckett University”. UCAS. Arhivirano iz originala 9. 6. 2008. g. Pristupljeno 5. 3. 2009. 
  110. ^ „About us”. Leeds Trinity University College. Arhivirano iz originala 25. 9. 2009. g. Pristupljeno 28. 9. 2009. 
  111. ^ „The Complete University Guide”. The Complete University Guide. Arhivirano iz originala 29. 10. 2009. g. Pristupljeno 5. 8. 2011. 
  112. ^ „About Leeds 2023”. Arhivirano iz originala 15. 03. 2019. g. Pristupljeno 30. 5. 2019. 
  113. ^ Hill, David (2008). Turner and Leeds. Leeds: Northern Arts Publications. str. 1. f
  114. ^ Caroline Arscott, 'Without Distinction of Party' in Janet Wolff and John Seed (eds.) The Culture of Capital. Manchester: Manchester University Press. 1988. pp. 135. 
  115. ^ Toshio Kusamitsu, 'Great Exhibitions before 1851' in History Workshop, No. 9 (Spring, 1980), pp. 76f. See also Caroline Arscott, 'Without Distinction of Party' in Janet Wolff and John Seed (eds.) The Culture of Capital. Manchester: Manchester University Press. 1988. pp. 135. 
  116. ^ Steele, Tom (2009). London: Orage Press.  Pronađeni su suvišni parametri: |author= i |last= (pomoć); Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  117. ^ Paraskos, Michael (2000). The Yorkshire Art Exhibition. Scarborough: Scarborough Museum and Art Gallery. ; see also Michael Paraskos, English Expressionism (unpublished academic dissertation, University of Leeds, 1997)
  118. ^ Patrick Heron, 'Murder of the Art Schools', in The Guardian (UK newspaper), 12 October 1971, pp. 8
  119. ^ Lynton, Norbert (2003). Stass Paraskos. Mitcham: Orage Press. str. 7. f
  120. ^ Rooney, Paul (2009). Thin Air. Leeds: Leeds Metropolitan University. str. 10. f
  121. ^ Michael Paraskos, 'Herbert Read and Leeds', in Benedict Read and David Thistlewood. Herbert Read: A British Vision of World Art. Leeds: Leeds City Art Gallery. 1993. pp. 25. 
  122. ^ Katharina Scherke, 'Arnold Hauser and the Social History of Art', in Peter Weibel. Beyond Art: A Third Culture: A Comparative Study in Cultures, Art and Science in 20th Century Austria and Hungary. Berlin: Springer. 2005. pp. 478. 
  123. ^ Hilary Diaper, 'The Gregory Fellowships', in Benedict Read and David Thistlewood. Herbert Read: A British Vision of World Art. Leeds: Leeds City Art Gallery. 1993. pp. 133. f
  124. ^ Walker, John A. (1999). Art and Outrage. London: Pluto Press. str. 134–138. 
  125. ^ Charnley, James (2015). Creative Licence: From Leeds College of Art to Leeds Polytechnic, 1963-1973. Cambridge: James Clarke and Co Ltd. str. 254. 
  126. ^ Whateley, Laura (15. 3. 2017). „20 best cultural places to live”. The Times (72171). times2 supplement. str. 6—7. ISSN 0140-0460. 
  127. ^ „St Helens 10–18 Leeds Rhinos”. BBC News. 10. 10. 2009. Pristupljeno 4. 4. 2010. 
  128. ^ „Leeds Hockey Club”. Arhivirano iz originala 19. 02. 2015. g. Pristupljeno 30. 1. 2015. 
  129. ^ „Leeds Adel Carnegie Hockey Club”. Arhivirano iz originala 14. 02. 2015. g. Pristupljeno 30. 1. 2015. 
  130. ^ „Hockey (M) – Leeds University Sport”. Arhivirano iz originala 30. 1. 2015. g. Pristupljeno 30. 1. 2015. 
  131. ^ „Hockey (W) – Leeds University Sport”. Arhivirano iz originala 30. 1. 2015. g. Pristupljeno 30. 1. 2015. 
  132. ^ „Hockey – Sport & Active Lifestyles – Leeds Beckett University”. Arhivirano iz originala 25. 11. 2014. g. Pristupljeno 30. 1. 2015. 
  133. ^ „England Hockey Premier Division and Conference Fixtures”. Arhivirano iz originala 4. 11. 2017. g. Pristupljeno 24. 10. 2017. 
  134. ^ „The City of Leeds Synchronised Swimming Club”. Synchroleeds.org. Arhivirano iz originala 22. 7. 2013. g. Pristupljeno 15. 3. 2014. 
  135. ^ „Leeds City Council – John Charles Centre for Sport – Swim”. Arhivirano iz originala 11. 6. 2009. g. Pristupljeno 30. 7. 2009. 
  136. ^ „Wetherby Racing – Horseracing, Hospitality, Conference Venue, Yorkshire”. www.wetherbyracing.co.uk. Arhivirano iz originala 01. 10. 2009. g. Pristupljeno 30. 10. 2009. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]