Manastir Čokešina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Manastir Čokešina
250p
Manastirska crkva
Opšte informacije
MestoČokešina
OpštinaLoznica
Država Srbija
Vreme nastanka14. vek
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Vlasnikupravnik igumanija Ana (Petrović)
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
www.vaza.co.rs

Manastir Čokešina je ženski manastir pripada Eparhiji šabačkoj Srpske pravoslavne crkve, nalazi se u istoimenom selu, u podnožju Vidojevice, planine Cer.[1]

Manastir Čokešina predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.

Legenda i nastanak[uredi | uredi izvor]

Spomenik srpskim ustanicima. učesnicima bitke na Čokešini

Po legendi manastir je zadužbina Miloša Obilića. Manastir je kao i selo nazvan po Bogdanu Čokeši nekadašnjem mačvanskom vlastelinu. Godine 1458. postaje vlasništvo velikog logotega Stjepana Ratkovića, a iz tog vremena potiču i dve sačuvane kamene ploče u podu crkve. U periodu od 1707. do 1732. godine, posle velike seobe pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem, u manastiru je postojala škola na čelu sa igumanom Vasilijem. Turci su zatim zapalili i srušili manastir. Na starim temeljima 1786-86. izgrađena je nova crkva, koja je ponovo srušena u vreme Prvog srpskog ustanka kada se ovde odigrala bitka između Srba i Turaka, poznata kao Boj na Čokešini. U manastirskoj porti podignut je spomenik sa grobnicom u znak sećanja na srpske ustanike.[2][3]

Manastir danas[uredi | uredi izvor]

Današnja crkva manastira Čokešina građena je između 1820. i 1823. godine zaslugom kneza Miloša i njegovog brata Jevrema. Crkva je posvećena je rođenju Presvete Bogorodice. Ikonostas je iz 1834. a konak na sprat iz 1918. godine. Bombardovanjem u septembru 1941. manastir je uništen, a obnovljen je ponovo 1962. godine. Jedno vreme tu je bila bolnica i mesto boravka siromašne dece iz raznih krajeva zemlje.

Jedno vreme starešina manastira je bio Mitrofan Matić koji je ubijen 1941. godine i sahranjen u manastiru.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]