Matija Šabančić Kotromanić
Matija Šabančić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | oko 1450. |
Datum smrti | 1471. |
Porodica | |
Supružnik | neka Turkinja |
Roditelji | Radivoj Ostojić Katarina od Velike |
Dinastija | Kotromanić |
Titularni bosanski kralj (kandidat) pod Turcima, u stvari kralj doline Lašve | |
Period | 1465–1471. |
Prethodnik | Turska okupacija Bosne |
Naslednik | Matija Vojsalić |
Matija Šabančić (oko 1450 — 1471) bio je bosanski kralj (1465—1471), sin Radivoja Ostojića i Katarine od Velike.
Zarobnjeništvo u Turskoj[uredi | uredi izvor]
Iako mu je otac bio veliki prijatelj Turaka, oni Radivoja nisu poštedeli u svom osvajanju Bosne nego ga ubili, a Matiju odveli u zarobljeništvo.
Dolazak na vlast[uredi | uredi izvor]
Turski sultan Mehmed II Osvajač je 1465. godine, da bi veći deo Bosne pridobio za sebe i odbranio je od odmetnute Hercegovine postavio Matiju za kralja. Mehmed je to učinio pošto nije uspostavio potpunu kontrolu u Bosni, za šta su zaslužni Mlečani i Ugari. Matijino postavljanje za kralja Bosne je svakako zanimljiv i karakterističan potez turske politike.
Vladavina i smrt[uredi | uredi izvor]
Matiju narod nije naročito voleo, niti je Matija pokazao veće aktivnosti. Matija u stvari nije imao većeg uticaja u Bosni. Turci su 1471. godine Matiju zajedno sa Vladislavom Hercegovoćem, kao kandidate za bosanski kraljevski presto, pripremali za upad u Bosnu ili čak i dalje u Hrvatsku i Slavoniju. Mađarski kralj je kad je čuo za to organizovao odbranu. Matija je umro te iste 1471. godine.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Mrgić, Jelena (2008). Severna Bosna: 13-16. vek. Beograd: Istorijski institut.
- Ćirković, Sima (1954). „Vlastela i kraljevi u Bosni posle 1463 godine”. Istoriski glasnik. 7 (3): 123—131.
- Ćirković, Sima (1964). Istorija srednjovekovne bosanske države. Beograd: Srpska književna zadruga.
- Ćirković, Sima (1982). „Pad Bosne i pokušaji otpora turskom osvajanju”. Istorija srpskog naroda. 2. Beograd: Srpska književna zadruga. str. 390—402.
- Ćorović, Vladimir (1940). Historija Bosne. Beograd: Srpska kraljevska akademija.