Milorad Pupovac
Dr Milorad Pupovac | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||||||||
Datum rođenja | 5. novembar 1955. | ||||||||||||
Mesto rođenja | Ceranje Donje, FNR Jugoslavija | ||||||||||||
Državljanstvo | Hrvatska | ||||||||||||
Narodnost | Srbin | ||||||||||||
Religija | pravoslavac | ||||||||||||
Profesija | lingvista | ||||||||||||
Politička karijera | |||||||||||||
Politička stranka | Samostalna demokratska srpska stranka | ||||||||||||
|
Evropski parlament |
Posmatrači (2012—2013) |
Sedmi saziv (2013—2014) |
Milorad Pupovac (Ceranje Donje, FNRJ, 5. novembar 1955) hrvatski je filolog, lingvista i političar, srpske nacionalnosti. Politički je predstavnik srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.[1] Profesor je lingvistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslanik je u Hrvatskom saboru i predsednik Srpskog narodnog vijeća.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Rođen je u Ceranju Donjem kraj Benkovca, u braku seoskog veterinara Obrada i Mande. Ima još troje braće i sestara. Osnovnu školu je završio u Zadru, a gimnaziju u Zagrebu.[2] Godine 1974. upisuje filozofiju i lingvistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilištu u Zagrebu koje završava 1979.[3]
Godine 1982. dolazi na Odsjek za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu u svojstvu istraživača[4], a zatim postaje asistent. Bavi se sociolingvistikom, psiholingvistikom i lingvističkom pragmatikom. Magistrirao je u Ljubljani 1984. Godine 1989, sa zvanjem docenta, postaje rukovodilac novoformirane Katedre za primjenjenu lingvistiku i orijentalne studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, da bi potom doktorirao filologiju.
Autor je više radova i knjiga iz oblasti nauke o jeziku. Godine 1986. osnovao je časopis o jeziku „SOL“ u kojem je bio glavni urednik do 1992. Godine 1996. boravio je kao istraživač u vašingtonskom centru Vudro Vilson (engl. Woodrow Wilson International Center for Scholars), a 1998. i 1999. na Univerzitetu Kornel u Njujorku.
Jedan je od inicijatora osnivanja Tesla štedne banke, prve srpske banke u Hrvatskoj, u kojoj je predsednik Nadzornog odbora.[5]
Predsednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić odlikovao ga je 2001. godine Redom hrvatskog pletera za doprinos razvoju demokratije i ugleda Republike Hrvatske.[6] Beogradski centar za ljudska prava uručio mu je Nagradu „Kostantin Obradović“ za unapređenje kulture ljudskih prava za 2010. godinu.[7]
Otac je Ozrena i Tihane. Ozren (r. 1977) je filozof i društveni teoretičar koji radi u Berlinu i u braku je s hrvatskom pop-pevačicom Vesnom Pisarović.[8]
Politički angažman
[uredi | uredi izvor]Politički se angažuje 1989. godine u Udruženju za jugoslovensku demokratsku inicijativu, posle čega osniva Ligu socijaldemokrata, da bi tokom leta 1991. sa četrdesetak srpskih intelektualaca iz Hrvatske osnovao Srpski demokratski forum s ciljem sprečavanja rata i rešavanja konfliktne situacije u Hrvatskoj mirnim putem.
Na jednoj konferenciji održanoj u Hagu u jesen 1991. javno je podržao odvajanje Hrvatske od SFRJ, da bi početkom maja 1992, nakon izjave da je 11.000 srpske dece u Hrvatskoj pokršteno, zagrebački javni tužilac podigao optužnicu protiv Pupovca zbog iznošenja lažnih vesti ili tvrdnji. Do suđenja nikada nije došlo.[9]
Početkom 1995. učestvovao je u osnivanju Samostalne srpske stranke, a potom i Akcije socijaldemokrata Hrvatske preko čije je izborne liste na parlamentarnim izborima 1995. izabran u Hrvatski sabor. Godine 1997. njegov glas je bio odlučujući pri izglasavanju paketa ustavnih promena u Saboru.[9]
Godine 1997. inicirao je osnivanje Srpskog narodnog vijeća kao političkog, savetodavnog i koordinativnog tela Srba u Republici Hrvatskoj. Na konstitutivnoj skupštini izabran je za predsednika. Iste godine njegova Samostalna srpska stranka se u Vukovaru pripojila novoosnovanoj Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci (SDSS) u kojoj je izabran za potpredsednika.
Na parlamentarnim izborima 2000. osvojio je manje glasova od Milana Đukića iz Srpske narodne stranke i nedovoljno za ulazak u Hrvatski sabor.[10]
Na petim parlamentarnim izborima 2003. godine po drugi put ulazi u Sabor preko liste SDSS-a u 12. izbornoj jedinici. U ovom mandatu bio je predsednik Odbora za međuparlamentarnu saradnju, član Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, član Delegacije Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru Republike Hrvatske i Evropske unije, član Delegacije Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope, član Nacionalnog odbora i zamenik člana Delegacije Hrvatskoga sabora u Skupštini Zapadnoevropske unije.[11] Od 2003. je član Veća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba te član Saveta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.
Na šestim parlamentarnim izborima 2007. godine treći put je izabran u Sabor. U šestom sazivu Sabora bio je predsednik Odbora za međuparlamentarnu saradnju, šef Delegacije Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj dimenziji Centralnoevropske inicijative, član Odbora za spoljnu politiku, član Odbora za unutrašnju politiku i nacionalnu bezbednost, član Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, član Delegacije Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru Republike Hrvatske i Evropske unije, član Delegacije Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope i član Nacionalnog odbora.[12]
Na sedmim parlamentarnim izborima 2011. godine četvrti put je izabran u Sabor preko liste SDSS-a u 12. izbornoj jedinici. U aktuelnom sazivu je predsednik Odbora za spoljnu politiku, član Odbora za međuparlamentarnu saradnju, član Delegacije Hrvatskoga sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru Republike Hrvatske i Evropske unije i član Odbora za Ustav, poslovnik i politički sistem.[13] Hrvatski sabor imenovao ga je 16. marta 2012. godine za jednog od dvanaest hrvatskih posmatrača u Evropskom parlamentu.[14]
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ sdss_9r77v73j (2021-10-28). „dr.sc. Milorad Pupovac”. SDSS - Samostalna Demokratska Srpska Stranka (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2025-01-18.
- ^ Milorad Pupovac Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. februar 2012), Pristupljeno 5. 4. 2013.
- ^ „Prof. dr. Milorad Pupovac, izvanredni profesor | Odsjek za lingvistiku”. Arhivirano iz originala 30. 05. 2016. g. Pristupljeno 06. 01. 2018.
- ^ Povijest Odsjeka za lingvistiku Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. jun 2012), Filozofski fakultet, Zagreb
- ^ Tesla banka dokapitalizirana sa 22 miliona kuna[mrtva veza], Vjesnik, Zagreb 4. jun 2011.
- ^ Mesić odlikovao Pupovca i Đukića, Pristupljeno 13. 4. 2013.
- ^ Milorad Pupovac dobitnik nagrade „Konstantin Obradović" : Najnovije vesti : POLITIKA, Pristupljeno 5. 4. 2013.
- ^ Milorad Pupovac: Vesna i moj sin su se vjenčali u Zagrebu Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. avgust 2015), Pristupljeno 13. 4. 2013.
- ^ a b „Milorad Pupovac”. Biografije.org. Arhivirano iz originala 02. 02. 2012. g. Pristupljeno 28. 10. 2011.
- ^ Rezultati izbora poslanika u Predstavnički dom Hrvatskoga državnog sabora za autohtone nacionalne manjine u 12. izbornoj jedinici Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. januar 2015), DIP, 2000.
- ^ Hrvatski sabor - Milorad Pupovac Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. jul 2012), Pristupljeno 5. 4. 2013.
- ^ Hrvatski sabor - Milorad Pupovac Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. mart 2011), Pristupljeno 5. 4. 2013.
- ^ Hrvatski sabor - Milorad Pupovac Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. mart 2014), Pristupljeno 5. 4. 2013.
- ^ 12 "sretnika": Dobivat ćemo samo dnevnice od oko 300 eura! Plus saborsku plaću! - Vijesti.net - Index.hr, Pristupljeno 5. 4. 2013.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- Članci na hrvatskom internet portalu Indeks
- Članci na hrvatskom internet portalu Jutarnjeg lista Arhivirano na sajtu Wayback Machine (19. avgust 2012)
- Milorad Pupovac: Tko je tko u Hrvatskoj znanosti Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. mart 2016)
- Hoće da nas ućutkaju ili da nas maknu - intervju („Politika”, 6. oktobar 2018)