Novo Selo (Velika Plana)

Koordinate: 44° 15′ 27″ S; 21° 05′ 16″ I / 44.2575° S; 21.087833° I / 44.2575; 21.087833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Novo Selo
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPodunavski
OpštinaVelika Plana
Stanovništvo
 — 2011.Pad 1229
Geografske karakteristike
Koordinate44° 15′ 27″ S; 21° 05′ 16″ I / 44.2575° S; 21.087833° I / 44.2575; 21.087833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina95 m
Novo Selo na karti Srbije
Novo Selo
Novo Selo
Novo Selo na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj026
Registarska oznakaVP

Novo Selo je naselje u Srbiji u opštini Velika Plana u Podunavskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1229 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Do 1946. godine naziv sela je bio Novi Adžibegovac. Novi Adžibegovac je naselje novijeg datuma. Selo je postalo iseljavanjem iz susednog Starog Adžibegovca (Velika Plana), koji se nalazi severnije , u neposrednoj blizini. Znatan deo porodica, zbog poplava i štete koju je činila Morava, povukao se ovamo i osnovao ovo selo. Osnivanje ovoga naselja pada u doba između 1830. i 1835. dodine, a ime su mu preneli doseljenici iz Starog Adžibegovca (Velika Plana), i za raliku od Starog prozvali ga Novim Adžibegovcom.

Po popisu iz 1921.g. Novi Adžibegovac je imao 282 kuće sa 1364 stanovnika. Znatan deo porodica, koje su iz Starog prešle i Novi Adžibegovac (Velika Plana), Starinom si iz Mozgova (aleksinaćki srez) i njih ima 37 na broju. Ostale porodice, koje su takođe prešle iz Starog u Novi Adžibegovac, starinom su iz raznih mesta. Najpre su došle u Srari Adžibegovac (Staro Selo) pa su iz njega prešle u Novi Adžibegovac (Novo Selo). To su porodice došle u Stari Adžibegovac iz: okoline Trna, iz Dragačeva, Mlave, iz Kolašina, od Vranje i iz okoline Soko-Banje. Ovo su sve starije porodice. Ostale su kasnije dolazile iz raznih krajeva. Najveći broj doseljenika vidi poreklo iz Morave, pa iz Mlave, Jasenice, Vranjske Pčinje, iz Leoenice, iz Bugarske, iz Banata, Kolašina itd. . (podaci krajem 1921. godine).[1][2]

Ovde se nalazi Crkva Svetog Georgija u Novom Selu.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Novo Selo živi 1007 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,0 godina (39,2 kod muškaraca i 42,9 kod žena). U naselju ima 395 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,18.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 1.577
1953. 1.627
1961. 1.623
1971. 1.523
1981. 1.684
1991. 1.628 1.402
2002. 1.256 1.432
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
1.244 99,04%
Romi
  
6 0,47%
Hrvati
  
1 0,07%
Slovenci
  
1 0,07%
Mađari
  
1 0,07%
nepoznato
  
3 0,23%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ T. Radivojević, Lepenica – Posebni deo (u rukopisu).:
  2. ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani i poreklo doseljenika
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Korišćena Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani i odakle su sa starinom
  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]