Parlamentarizam u Kraljevini Jugoslaviji
Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji se održali su sedam puta u razdoblju od 1918. do 1941. Na tim izborima birali su se narodni poslanici (tj. zastupnike) za Narodnu skupštinu u Beogradu.
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Država je za vrijeme svog postojanja dva puta promijenila ime. Izvorni naziv je bio Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca (1918—1921) koji je promijenjen donošenjem Vidovdanskog ustava U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (1921—1929) te konačno Zakonom o nazivu i Podjeli Kraljevine na upravna područja U Kraljevinu Jugoslaviju (1929—1941).
U skladu s izmjenama državnog ustrojstva u upotrebi bila su dva izborna zakona. Na prva četiri izbora u upotrebi je bio izborni zakon iz 1920. Dok je na kasnijim izborima u upotrebi bio izborni zakon iz 1931. Iako je trebalo po ustavu da se izbori održavaju svake četiri godine u stvarnosti to nije bilo ostvarivo (npr. samo u osmogodišnjem razdoblju Vidovdanskog ustava došlo je do triju parlamentarnih izbora i promjene 24 vlada). Biračko pravo su imali svi muškarci koji su u trenutku sastavljanja biračkih popisa navršili 21 godinu i bili državljani Kraljevine SHS (odnosno Kraljevine Jugoslavije).
Ukupno najuspješnija stranka na parlamentarnim izborima bila je Narodna radikalna stranka, koja je tri puta osvojila najveći broj mandata.
Popis parlamentarnih izbora[uredi | uredi izvor]
Izbori za Ustavotvornu skupštinu[uredi | uredi izvor]
- Izbori za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS 1920. Održani 28. novembra 1920. birano 419 poslanika.
Izbori izvršeni na osnovu Ustava iz 1921.[uredi | uredi izvor]
- Izbori za narodne poslanike Kraljevine SHS 1923. Održani 18. marta 1923. birano 312 poslanika.
- Izbori za narodne poslanike Kraljevine SHS 1925. Održani 8. februra 1925. birano 315 poslanika.
- Izbori za narodne poslanike Kraljevine SHS 1927. Održani 11. septembra 1927. birano 315 poslanika.
Izbori izvršeni na osnovu Ustava iz 1931.[uredi | uredi izvor]
- Izbori za narodne poslanike Kraljevine Jugoslavije 1931. Održani 8. novembra 1931. birano 305 poslanika.
- Izbori za narodne poslanike Kraljevine Jugoslavije 1935. Održani 5. maja 1935. birano 370 poslanika.
- Izbori za narodne poslanike Kraljevine Jugoslavije 1938. Održani 11. decembra 1938. birano 373 poslanika.
Političke partije u Kraljevini SHS/Jugoslaviji[uredi | uredi izvor]
- Narodna radikalna stranka
- Demokratska stranka (Jugoslavija)
- Zemljoradnička stranka
- Jugoslovenski narodni pokret Zbor
- Narodna seljačka stranka (Jugoslavija)
- Džemijet
- Jugoslovenska nacionalna stranka
- Jugoslovenska narodna stranka
- Jugoslovenska radikalna zajednica
- Jugoslovenska muslimanska organizacija
- Slovenačka narodna stranka
- Hrvatska seljačka stranka
- Hrvatska federalistička seljačka stranka
- Samostalna demokratska stranka
- Crnogorska federalistička stranka
- Socijalistička partija Jugoslavije
- Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)
- Komunistička partija Jugoslavije
- Nezavisna radnička partija Jugoslavije
- Stranka radnog naroda
- Jugoslovenska republikanska stranka
- Jugoslovenska socijaldemokratska stranka
- Hrvatska pučka i Bunjevačko-šokačka stranka
- Nemačka stranka Jugoslavije
- Srpska radikalna stranka (stranka Milana Stojadinovića od 1940)
- Nezavisna radikalna stranka
- Radikalna socijalna stranka
Izvršna vlast[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Činjenice, kao što su one na koje je ukazivala beogradska Politika, na primer da je Kraljevina za prvih deset godina imala 123 ministra, od kojih je 60 bilo iz Srbije a 63 (dakle većina) iz “preka”, da je Hrvatska dala 20 a Dalmacija osam ministara itd., dakle činjenice koje su argumentovano obarale stereotipe – nisu uvažavane.[1]
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Dimić, Ljubodrag (2001). Istorija srpske državnosti. 3. Novi Sad: Ogranak SANU.
- Zbirka stenigrafskih beležaka 1919-1939, www.sistory.si