Piksel art

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Primer slike koja je ostvarena u Mikrosoftovom „Paint“-u – programu za slikanje

Piksel art je vrsta kompjuterske grafike koja je stvarana u pojedinim pikselima – tačkama slike (*pix => picture = slika; *el => element = element). Takve slike su u opštem slučaju ekstremno male i svaki piksel mora biti tačno ofarban, da bi izrazio najrealističniji izgled.

Ovaj vid grafičkog izražavanja traži veliko vreme zbog činjenice da autor mora da svaki piksel oboji posebno. Iz ovih razloga se radi u većoj razmeri i obično u 8:1. Piksel art se upotrebljava kao grafika koja služi u kompjuterskim igrama.

Definicija[uredi | uredi izvor]

Filtri za slike (npr Gausovo mućenje ili alfa mešanje – „poluprozirnost“) ili automatske antialijasirane alatke (npr. u Adobe-jevom Photoshop-u, Brush nisu dobre alatke za piksel art, jer takve alatke automatski preračunavaju vrednosti piksela, a u piksel artu svaki piksel mora biti tačno obojen bez pomoći algoritma iz programa.

Tehnike[uredi | uredi izvor]

1: "Dithering" (drožanje piksela) je kad se pravi šara od nekog višepikselnog pravougaonika da se imitira boja koja nije u paleti.

2: Konzervacija boja je reciklaža indeksa boja iz palete )koji se koriste samo za jednu nijansu jedne boje= radi drugih: sistem na kome radiš nema slobodan izbor boja

3: Ekzosetovi pečati (orig. engleski "exocet seals") su nazvani, na sajtu Piksel Džoint igrom rečima od strane nemačkog piksel art slikar Toma "tomic" Šrajtera po nadimku Ervea Pitona, koji znači Exocet (ime francuske protivbrodne rakete, takođe nazvane po letećoj ribi sa Barbadosa). Erve Piton je francuski piksel art slikar koji koristi Dithering da stvori izgled grubog materijala, a ne samo da uštedi na bojama.

4: Ručno Antialijasiranje: ručno stvaranje preliva oko ivica da se spreči nazubljen izgled linija koje se kose sa piksel-mrežom (efekat alijasiranja pri uzimanju uzoraka). Automatsko antialijasiranje nije dozvoljeno u piksel artu.

Programi[uredi | uredi izvor]

Na stvaranju piksel arta se može upotrebljavati svaki 2D grafički editor koji ima mogućnost povećanja.

Kako čuvati[uredi | uredi izvor]

– nikad u format koji menja pikselne podatke (npr. ozloglašeni JPEG). – slike do 256 boja u GIF. – slike sa više od 256 boja u PNG.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]