Pređi na sadržaj

Politički sistem Vojvodine

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zgrada Vlade Vojvodine.
Konstitutivna sednica skupštine Vojvodine 2012. godine.

Status Autonomne Pokrajine Vojvodine u Srbiji definisan je Ustavom Srbije i Statutom Vojvodine. Statut Vojvodine je najviši pravni akt pokrajine. Zakonodavnu vlast čini Skupština Vojvodine, a izvršnu vlast Vlada Vojvodine.

Uprava u Vojvodini[uredi | uredi izvor]

Posle političkih promena u Jugoslaviji koje su usledile nakon 5. oktobra 2000. godine, Narodna skupština Srbije je usvojila poseban Zakon o utvrđivanju određenih nadležnosti autonomne pokrajine (2002), kojim su Vojvodini velikim delom vraćene izvorna autonomija i nadležnost (koje su bile uskraćene Ustavom iz 1990. godine) u oblasti kulture, obrazovanja, javnog informisanja, zdravstvenog, penzijskog, invalidskog i socijalnog osiguranja, zaštite životne sredine, urbanizma, građevinarstva i stambenih poslova, zapošljavanja, privrede, poljoprivrede, rudarstva i energetike, turizma, sporta i još nekih dugih oblasti. Ovim tzv. omnibus zakonom (nazvan tako jer se oblasti u kojima su utvrđene nadležnosti Vojvodine ovim zakonom taksativno nabrojane), bliže se određuju nadležnosti autonomne pokrajine, naročito u oblastima u kojima Republika uređuje sistem, kao i određena pitanja koja se onose na osnivanje, organizaciju i rad organizacionih jedinica republičkih fondova i zavoda na teritoriji autonomne pokrajine.

Autonomne pokrajine, u skladu sa Ustavom i svojim statutom, uređuju nadležnost, izbor, organizaciju i rad organa i službi koje osnivaju. Autonomne pokrajine, u skladu sa zakonom, uređuju pitanja od pokrajinskog značaja u oblasti: prostornog planiranja i razvoja, poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva, lova, ribolova, turizma, ugostiteljstva, banja i lečilišta, zaštite životne sredine, industrije i zanatstva, drumskog, rečnog i šelezničkog saobraćaja i uređivanja puteva.

Autonomne pokrajine se staraju o ostvarivanju ljudskih i manjinskih prava, u skladu sa zakonom; utvrđuju simbole pokrajine i način njihovog korišćenja; upravljaju pokrajinskom imovinom na način predviđen zakonom; pokrajine, u skladu sa Ustavom i zakonom, imaju izvorne prihode, obezbeđuju sredstva jedinicama lokalne samouprave za obavljanje poverenih poslova, donose svoj budžet i završni račun. Prema Ustavu, Vlada može pred Ustavnim sudom pokrenuti postupak za ocenu ustavnosti ili zakonitosti odluke autonomne pokrajine, pre njenog stupanja na snagu. U tom slučaju Ustavni sud može do donošenja svoje odluke odložiti stupanje na snagu osporene odluke autonomne pokrajine.

Prema Odluci o pokrajinskoj upravi i drugim propisima, pokrajinski organi uprave u okviru nadležnosti Pokrajine utvrđenih Ustavom, zakonom i Statutom, obavljaju sledeće poslove:

  1. izvršavaju zakone,
  2. primenjuju odluke Skupštine i Izvršnog veća,
  3. rešavaju u upravnim stvarima kada im je to zakonom povereno,
  4. vrše upravni nadzor kada im je to zakonom povereno,
  5. pripremaju odluke koje donose Skupština i Izvršno veće,
  6. najzad, vrše druge Ustavom, zakonom, Statutom i drugim propisima utvrđene poslove i druge stručne poslove za Skupštinu i Izvršno veće.

Ustanove[uredi | uredi izvor]

Vlada Vojvodine[uredi | uredi izvor]

Vlada Autonomne Pokrajine Vojvodine ima sedište u Novom Sadu.

Vladu čine 11 sekretarijata:

  • za nauku i tehnološki razvoj
  • za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarsto
  • za kulturu i javno informisanje
  • za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice
  • za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost polova
  • za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine
  • za zdravstvo, socijalnu politiku i demografiju
  • za finansije
  • za međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu
  • za energetiku i mineralne sirovine
  • za sport i omladinu

Nakon izbora iz 2004. godine, Vladu Vojvodine su činile sledeće partije i koalicije: Demokratska stranka, Zajedno za Vojvodinu, Savez vojvođanskih Mađara i Pokret snaga Srbije. Nakon izbora iz 2008. godine, vladu su činile: Demokratska stranka, G17+, Mađarska koalicija, Liga socijaldemokrata Vojvodine i Socijalistička partija Srbije. Nakon izbora iz 2012. godine, vladu čine: Demokratska stranka, Liga socijaldemokrata Vojvodine i Savez vojvođanskih Mađara.

Skupština Vojvodine[uredi | uredi izvor]

Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine je predstavničko telo građana koje donosi propise za izvršavanje zakona i drugih propisa i opštih akata Republike Srbije, čije je izvršavanje povereno Skupštini kao i odluke i druga opšta akta iz svoje nadležnosti. Skupština AP Vojvodine ima 120 poslanika koji se biraju na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, po proporcionalnom i većinskom izbornom sistemu, na period od četiri godine.

Statut[uredi | uredi izvor]

Najviši pravni akt Autonomne pokrajine Vojvodine je Statut. Donosi ga Skupština uz prethodnu saglasnost Narodne skupštine Republike Srbije. Statutom se, na osnovu Ustava Republike Srbije i Zakona o utvrđivanju nadležnosti Autonomne pokrajine, utvrđuju nadležnosti autonomne pokrajine, izbor, organizacija i rad njenih organa i druga pitanja od interesa za autonomnu pokrajinu.

Političke partije[uredi | uredi izvor]

Ranije političke partije[uredi | uredi izvor]

U periodu postojanja SFRJ, na prostoru Vojvodine je delovao Savez komunista Vojvodine, koji je činio pokrajinsku organizaciju Saveza komunista Jugoslavije.

Nacionalne političke partije[uredi | uredi izvor]

Političke partije koje deluju na nivou cele Srbije, a koje imaju i značajan broj glasača u Vojvodini su:

Na izborima iz 2004. godine u Vojvodini je najviše glasova dobila Srpska radikalna stranka, da bi na izborima iz 2008. i 2012. godine najviše glasova osvojila koalicija okupljena oko Demokratske stranke.

Autonomaške političke partije[uredi | uredi izvor]

Autonomaške političke partije koje deluju na području Vojvodine su:

Autonomaške partije koje su bile aktivne ranije su:[1]

Vojvođanski klub danas deluje kao nevladina organizacija, a u Banatu je aktivna nevladina organizacija Banatski forum, koja se zalaže za pretvaranje Banata u administrativnu regiju u okviru Vojvodine.

Etničke političke partije[uredi | uredi izvor]

Političke partije Srba:

Političke partije Crnogoraca:

Političke partije Bunjevaca:

Političke partije Mađara:

Na području Srbije (AP Vojvodine) takođe deluje i Omladinski pokret 64 županije - ekstremistička politička organizacija Mađara registrovana u Mađarskoj.

Političke partije Hrvata:

Političke partije Slovaka:

Političke partije Rumuna:

Političke partije Roma:

Političke partije Makedonaca:

Političke partije Rusina:

Izbori[uredi | uredi izvor]

Partije sa najvećim brojem osvojenih mesta u lokalnim skupštinama nakon lokalnih izbora iz 2004. godine u Vojvodini.
Partije sa najvećim brojem osvojenih mesta u lokalnim skupštinama nakon lokalnih izbora iz 2008. godine u Vojvodini.
Partije sa najvećim brojem osvojenih mesta u lokalnim skupštinama nakon lokalnih izbora iz 2012. godine u Vojvodini.
Partije sa najvećim brojem osvojenih mesta u lokalnim skupštinama nakon lokalnih izbora iz 2016. godine u Vojvodini.

Pokrajinski izbori iz 2004.[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Izbori za poslanike u Skupštinu Autonomne Pokrajine Vojvodine 2004.

Na pokrajinskim izborima iz 2004. godine, sedišta u Skupštini Vojvodine su osvojile sledeće stranke i koalicije:

Pokrajinski izbori iz 2008.[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Izbori za poslanike u Skupštinu Autonomne Pokrajine Vojvodine 2008.

Na pokrajinskim izborima iz 2008. godine, sedišta u Skupštini Vojvodine su osvojile sledeće stranke i koalicije:

Pokrajinski izbori iz 2012.[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Izbori za poslanike u Skupštinu Autonomne Pokrajine Vojvodine 2012.

Na pokrajinskim izborima iz 2012. godine, sedišta u Skupštini Vojvodine su osvojile sledeće stranke i koalicije:

Mišljenja o statusu Vojvodine[uredi | uredi izvor]

U anketi koju je 2003. godine sprovela agencija "Skan" iz Novog Sada, građani Vojvodine su odgovarali na pitanje o tome koji je status Vojvodine za njih najprihvatljiviji. Tada su dati sledeći odgovori:[2]

  • Nivo autonomije iz 1974. godine (34,0%)
  • Sadašnji nivo autonomije (21,3%)
  • Više autonomije u okviru Srbije, ali manje nego 1974. (20,2%)
  • Vojvodina kao republika u Jugoslaviji (6,5%)
  • Svu autonomiju bi trebalo ukinuti (5,8%)
  • Nezavisna Vojvodina (5,0%)
  • Nešto drugo (1,9%)
  • Ne znaju odgovor (5,3%)

Liga socijaldemokrata Vojvodine se ranije zalagala za formiranje Republike Vojvodine u okviru federalizovane Srbije. Međutim, ova stranka je kasnije napustila ovu ideju i sada se, umesto federalizovane Srbije, zalaže za Srbiju sa pet autonomnih pokrajina.[3] Za formiranje Vojvodine Republike se danas, umesto Lige, zalaže Vojvođanska partija.[4] Takođe, određeni politički pokreti (Treća Srbija, Napredni klub) se zalažu za ukidanje autonomije Vojvodini.[5] Udruženje građana "Dosta je bilo - Restart" smatra da u Srbiju treba decentralizovati na nivoe okruga oko većih gradova sa širokim ovlašćenjima, dok bi autonomna pokrajina Vojvodina mogla predstavljati još jedan nivo vlasti, u koji bi ukoliko ga građani žele, vojvođanski okruzi delegirali poslanike.[6][7]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]