Pređi na sadržaj

Rožaje

Koordinate: 42° 50′ 29″ S; 20° 10′ 02″ I / 42.841268° S; 20.167286° I / 42.841268; 20.167286
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rožaje
Rožaje
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaCrna Gora
OpštinaRožaje
Stanovništvo
 — 2023.13.608
Geografske karakteristike
Koordinate42° 50′ 29″ S; 20° 10′ 02″ I / 42.841268° S; 20.167286° I / 42.841268; 20.167286
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina1.109 m
Površina432 km2
Rožaje na karti Crne Gore
Rožaje
Rožaje
Rožaje na karti Crne Gore
Ostali podaci
Poštanski broj84310
Pozivni broj051
Registarska oznakaRO
Veb-sajtwww.rozaje.me

Rožaje je grad i sjedište istoimene opštine na krajnjem istoku Crne Gore. Pripada crnogorskom dijelu Raške oblasti. Prema popisu iz 2023. bilo je 13.608 stanovnika.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Rožaje, varošica u izvoru reke Ibar, se razvilo na mjestu gdje se ukrštavaju putevi: jedan od Kosovske Mitrovice preko planine Cmiljevice (u Rožajama) pa dalje za Plav i Gusinje, a drugi važniji od Peći preko prevoja Kule i Turjana (u Rožajama) i dalje. Rožaje je na velikoj visini (1.000 m), a klima je kontinentalna.[1]

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Vrijeme nastanka Rožaja ne može se tačno utvrditi, ali je pouzdano ustanovljeno da se naselje pod imenom Rožaje pominje u osmanskim popisnim defterima iz 16. vijeka. Tako je u popisnom defteru Prizrenskog sandžaka iz 1571. godine zabilježeno da se selo Rožaje nalazilo u sastavu nahije Trgovište, čije se prvovitno sjedište nalazilo u starom Trgovištu (lokalitet Pazarište, ispod Starog Rasa). Isti defter bilježi da se kod Rožaja nalazio i manastir Svetog Petra, čiji je starješina bio kaluđer Simeon.[2]

Značaj Rožaja dodatno je porastao kada je staro Trgovište zapustelo, usljed čega je sjedište istoimene nahije preneto upravo u Rožaje. Od tog vremena, i samo mjesto Rožaje počelo je po nazivu nahije da se naziva Trgovištem. Pod tim imenom pominju ga i čuveni turski putopisci Evlija Čelebija i Mustafa hadži-Kalfa, koji je zapisao da u tom mjestu i polovinom 17. vijeka žive samo Srbi[3]. Za nastanak imena Rožaje postoji više tumačenja. Po jednom, kojeg podržava većina tumača, grad je dobio ime po imenu starog utvrđenja „Rogaje“, a francuski putopisac Ami Bue ime Rožaje izvodi iz riječi „rog“ po krečnjačkim klikovima koji se nalaze ispod Ganića krša. Arheološka nalazišta svjedoče, međutim, o ljudskim naseobinama iz prastarih vremena, čak i prije nove ere. Prije dolaska Slovena, ovdje su boravili Iliri i Rimljani. U srednjem vijeku, područje Rožaja i Bihora predstavljalo je središnji dio srednjovjekovne države Raške. Dokaz za to su arheološki nalazi Grac, Gospođin vrh, Gradina, Bačevac, te tumulusi, ostaci crkava i manastira, isposničke pećine, stara groblja, u narodu poznata kao latinska i grčka. Od 1912. godine, rožajski kraj nalazi se u sastavu države Crne Gore.

Prvi moderni put u Rožaju je bio banovinski put Novi Pazar - Berane 1934.[4]

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 1981. godine u gradu je živelo 7.336, 1991. godine - 9.033 i 2003. godine - 9.121 stanovnika.

U naselju Rožaje živi 6.019 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 30,1 godina (29,5 kod muškaraca i 30,7 kod žena). U naselju ima 2.114 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 4,31.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Bošnjacima (prema popisu iz 2003. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 1.464
1953. 1.813
1961. 2.765
1971. 5.327
1981. 7.336
1991. 9.033 8.828
2003. 11.048 9.121
2011. 9.422
Nacionalni sastav prema popisu iz 2003.[6]
Bošnjaci
  
7.585 83,15%
Muslimani
  
795 8,71%
Srbi
  
244 2,67%
Crnogorci
  
231 2,53%
Albanci
  
188 2,06%
Romi
  
15 0,16%
nepoznato
  
28 0,30%
Nacionalni sastav prema popisu iz 2011.
Bošnjaci
  
8.136 86,35%
Muslimani
  
537 5,69%
Crnogorci
  
215 2,28%
Albanci
  
187 1,98%
Srbi
  
175 1,86%
Stanovništvo prema polu i starosti[7]
Broj domaćinstava prema popisima iz perioda 1948—2003.
Godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2003.
Broj domaćinstava 322 370 553 1.061 1.391 1.861 2.258


Broj domaćinstava po broju članova prema popisu iz 2003.
Broj članova 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 i više Prosek
Broj domaćinstava 2.114 164 233 297 410 496 294 124 51 26 19
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Pol Ukupno Neoženjen/Neudata Oženjen/Udata Udovac/Udovica Razveden/Razvedena Nepoznato
Muški 3.112 1.088 1.896 56 45 27
Ženski 3.398 1.021 1.956 307 86 28
UKUPNO 6.510 2.109 3.852 363 131 55
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja, popis 2002.
Pol Ukupno Poljoprivreda, lov i šumarstvo Ribarstvo Vađenje rude i kamena Prerađivačka industrija
Muški 1.140 46 0 0 169
Ženski 610 31 0 0 64
Ukupno 1.750 77 0 0 233
Pol Proizvodnja i snabdevanje Građevinarstvo Trgovina Hoteli i restorani Saobraćaj, skladištenje i veze
Muški 19 25 139 96 108
Ženski 5 1 122 25 14
Ukupno 24 26 261 121 122
Pol Finansijsko posredovanje Nekretnine Državna uprava i odbrana Obrazovanje Zdravstveni i socijalni rad
Muški 14 21 141 116 38
Ženski 10 10 57 118 75
Ukupno 24 31 198 234 113
Pol Ostale uslužne aktivnosti Privatna domaćinstva Eksteritorijalne organizacije i tela Nepoznato
Muški 74 0 0 134
Ženski 30 0 0 48
Ukupno 104 0 0 182

Saobraćaj

[uredi | uredi izvor]

Rožaje je smješten na glavnom putu između Crne Gore i Metohije, a povezan je i sa Novim Pazarom.

Kulturno-umetnička društva

[uredi | uredi izvor]

Partnerski gradovi

[uredi | uredi izvor]

Severna Makedonija Kavadarci, Sjeverna Makedonija

Bosna i Hercegovina Goražde, Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina Ilidža, Bosna i Hercegovina

Bugarska Pernik, Bugarska

Francuska Beton, Francuska

Slovenija Lenart, Slovenija

Turska Kirklareli, Turska

Turska Kutahja, Turska

Turska Bajrampaša, Turska

[8]

Poznate ličnosti

[uredi | uredi izvor]

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Narodna enciklopedija, 1925 g. - knjiga 3. - stranica 970.
  2. ^ Katić 2010, str. 269, 346-347.
  3. ^ Selimović, Salih (2017). Raška ili Sandžak, str. 188. Beograd: Srpska radikalna stranka. 
  4. ^ "Politika", 27. okt. 1934., str. 12
  5. ^ Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. 09. 2005. COBISS-ID 8764176. 
  6. ^ Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. 09. 2004. ISBN 978-86-84433-00-0. 
  7. ^ Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. Podgorica: Republički zavod za statistiku. oktobar 2004. COBISS.CG-ID 8489488. 
  8. ^ „Publikacija “BRATIMLJENJE” – Novi Uom” (na jeziku: engleski). 2025-07-19. Pristupljeno 2025-07-20. 
  9. ^ „In memoriam: Draško Magdelinić • Radio ~ Svetigora ~”. svetigora.com (na jeziku: srpski). 25. 8. 2023. Pristupljeno 29. 8. 2023. 

Literatura

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]