Saborna crkva u Vršcu
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Saborna crkva | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Osnivanje | 1785. |
Mesto | Vršac Srbija |
Saborna crkva Svetog Nikole u Vršcu je glavni i najveći pravoslavni hram u Vršcu, smešten uz sedište vladičanski dvor Banatske eparhije Srpske pravoslavne crkve. Saborna crkva u Vršcu je središnja crkva eparhije.
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Saborna crkva u Vršcu građena je u razdoblju 1728-1785, u vreme vladike Nikole Dimitrijevića. Ikonostas je slikao Pavel Đurković, a Aksentije Marković je obavio drvorezbarske radove. Zidne slike i svod slikali su Simeon Jakšić i Mihajlo Popović. Nikola Nešković tvorac je celivajućih ikona.
Jedan od najcenjenijih slikara sa ovih prostora Paja Jovanović poklonio je hramu dve izuzetno vredne, u umetničkom i estetskom pogledu, slike, „Sveti Nikola spasava osuđenike“ i „Sveta Angelina“.
Kripte[uredi | uredi izvor]
U kriptama crkve sahranjene su sledeće vladike:
- Josif Jovanović Šakabenta (1805),
- Petar Jovanović Vidak (1818),
- Emilijan Kengelac (1885),
- Nektarije Dimitrijević (1895),
- Georgije Letić (1933),
- Vikentije Vujić (1939) i
- Visarion Kostić (1979).