Savo Vukelić
savo vukelić | |||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||||||
Datum rođenja | 27. januar 1917. | ||||||||||
Mesto rođenja | Drežnica, kod Ogulina, Austrougarska | ||||||||||
Datum smrti | 25. avgust 1974.57 god.) ( | ||||||||||
Mesto smrti | Rijeka, SR Hrvatska, SFRJ | ||||||||||
Profesija | vojno lice | ||||||||||
Delovanje | |||||||||||
Član KPJ od | 1941. | ||||||||||
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba | ||||||||||
Služba | NOV i PO Jugoslavije Jugoslovenska narodna armija 1941 — 1974. | ||||||||||
Čin | general-pukovnik | ||||||||||
Heroj | |||||||||||
Narodni heroj od | 27. novembra 1953. | ||||||||||
Odlikovanja |
|
Savo Vukelić (Drežnica, kod Ogulina, 27. januar 1917 — Rijeka, 25. avgust 1974), učesnik Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA i narodni heroj Jugoslavije.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je u selu Drežnici, kod Ogulina, 27. januara 1917. godine. Završio je osnovnu školu, posle koje je upisao vazduhoplovnu podoficirsku školu, u kojoj je bio drugi u generaciji, u padobranstvu.
Posle Aprilskog rata i okupacije Kraljevine Jugoslavije 1941. godine, Savo se vratio u Drežnicu. Radio je na pripremama za podizanje ustanka, a u julu je primljen u članstvo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).
Prvo se nalazio na mestu zapovednika partizanskog kampa kod sela Tomića, zatim na mestu komandira Drežničkog partizanskog odreda, sa kojim učestvuje u borbama na Javornici, oko Drežnice i Jasenka. Na mesto komandanta bataljona je postavljen u septembru 1941. godine, a 15. aprila 1942. godine dolazi na mesto zamenika komandanta Pete operativne zone Hrvatske. U januaru je postavljen za komandanta Šeste primorsko-goranske brigade i sa njom do avgusta 1943. godine izveo niz akcija na području Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i Like. Posle toga je od avgusta do septembra bio je načelnik Štaba Trinaeste primorsko-goranske divizije, a potom je po naredbi Glavnog štaba NOV i PO Hrvatske, prebačen na dužnost komandanta Operativnog štaba za Istru.
Aktivno je radio je na razvoju Narodnooslobodilačkog pokreta u Istri. Imao je značajnog uspeha u formiranju i osposobljavanju novih jedinica. Tako da je od većeg broja jedinica i brigada formirana, 29. avgusta 1944. godine, 43. istarska divizija, čiji je on bio prvi komandant. Zbog priliva velikog broja boraca u jedinice Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, bilo je neophodno osposobiti komandni kadar. Deo kadra je upućen na školovanje u Glavni štab NOV i PO Hrvatske, a drugi se pripremao pod neposrednim rukovodstvom Save Vukelića. Na Prvom zasedanju ZAVNOH-a izabran je za većnika, a bio je i član Pokrajinskog komiteta KPJ za Gorski kotar.
Posle oslobođenja Jugoslavije, Vukelić je završio više i visoke vojne škole i obavljao niz dužnosti u Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) — komandant divizije, komandant Oficirske škole, komandant gardijske divizije, komandant vojnog područja, inspektor u kopnenoj vojsci i načelnik Više vojne škole kopnene vojske.
Preminuo je 25. avgusta 1974. godine u Rijeci, a sahranjen je u Aleji narodnih heroja na beogradskom Novom groblju.
Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih jugoslovenskih odlikovanja, među kojima su: Orden ratne zastave, Orden partizanske zvezde sa zlatnim vencem, Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom, Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem i dva Ordena za hrabrost. Ordenom narodnog heroja je odlikovan 27. novembra 1953. godine.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Vojna enciklopedija (knjiga deseta). Beograd 1975. godina.
- Narodni heroji Jugoslavije. Beograd: Mladost. 1975.