Saobraćaj u Litvaniji
Republika Litvanija se nalazi na krajnjem istoku Evropske unije, pa se i saobraćaj zemlje oslanja na veze ovog udruženja i zemalja istočno od nje, najviše Rusije. Sve ovo pogoduje razvoju prometnog saobraćaja u zemlji.
Litvanija ima razvijen drumski, železnički, vazdušni i vodni saobraćaj. Glavni saobraćajni čvor u zemlji je glavni grad, Vilnjus.
Železnički saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Glavno železničko preduzeće u Litvaniji su "Litvanske železnice" u vlasništvu države.
Ukupna dužina železničke mreže u Litvaniji je 1.990 km, od čega je 122 km elekrifikovano (2001. g.). Veći deo pruga u Litvaniji su, shodno svim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, šire od standarsne širine - 1524 mm. Dužina pruga sa užim kolosekom od preovlađujućeg je 191 km, od toga 22 km standardne širine. Poslednjih godina pruge se brzo obnavljaju i unapređuju. Ovo važi posebno za najvažnije pruge u Litvaniji, a to su:
- Klajpeda - Šjauljaj - Kaunas - Vilnjus - granica sa Belorusijom (ka Minsku)
- granica sa Letonijom (od Rige) - Šjauljaj - Taurage - granica sa Rusijom (Kalinjingradska oblast)
- granica sa Letonijom (od Daugavpilsa) - Vilnjus - granica sa Belorusijom (ka Grodnom)
U Litvaniji ne postoje linije tramvaja, metroa ili gradske železnice.
Železnička veza sa susednim zemljama:
- Rusija (Kalinjingradska oblast) - da
- Poljska - da, uz promenu širine koloseka
- Letonija - da
- Belorusija - da
Drumski saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Ukupna dužina puteva u Litvaniji je 21.328 km, od toga sa čvrstom podlogom 12.912 km (2006. godine). Litvanija je bila jedina zemlja bivšeg Sovjetskog Saveza sa razvijenom auto-putnom mrežom, a danas dužina auto-puteva iznosi 320 km. Izgradnja savremenih saobraćajnica je intenzivna, naročito prema zemljama Evropske unije. Auto-putevi u zemlji nose dvojnu oznaku „A+broj“. Auto-putevi i magistralni putevi uglavnom prate važne evropske koridore (E67, E77, E85, E262, E272).
Najvažniji putevi u Litvaniji su:
- Auto-put A1, Vilnjus - Kaunas - Klajpeda, najvažniji put u državi, ukupna dužina 311 km, savremeni auto-put celom dužinom.
- Auto-put A5, deo Baltičkog puta, Kaunas - Marijampole - granica sa Poljskom, ukupna dužina 98 km, savremeni auto-put izgrađen na deonici od nekoliko kilometara od Kaunasa.
- Samogitijski magistralni put, Kaunas - Jurbakas - Klajpeda
- Aukštajtski magistralni put,, deo Baltičkog puta, Kaunas - Panevežis - Biržaj - granica sa Letonijom
- Magistralni put, Kaunas - Ukmerge - Utena - granica sa Letonijom
- Magistralni put, Vilnjus - Panevežis - Šjauljaj - Klajpeda
- Magistralni put, Vilnjus - granica sa Belorusijom
- Magistralni put, granica sa Letonijom - Šjauljaj - Taurage - granica sa Rusijom (Kalinjingradska oblast)
- Magistralni put, Vilnjus - Alitus - Marijampole - granica sa Rusijom (Kalinjingradska oblast)
Vodeni saobraćaj[uredi | uredi izvor]
Litvanija je primorska zemlja i izlazi na Baltičko more. U državi postoje dve značajne pomorske luka, od kojih je najvažnija luka Klajpeda. Druga luka je Palanga. Trgovačka mornarica Litvanije je značajna spram veličin države.
Unutarkopneni plovni putevi u Litvaniji su dugi oko 600 km, mada dobar deo pripada manjim rekama, koje su ograničeno plovne. Najvažnija reka za plovidbu je Njemen sa lukama Vilnjus, Kaunas, Jurbakas.
Gasovodi i naftovodi[uredi | uredi izvor]
Naftovod: Dužina tokova je 105 km (1992. godine). Gasovod: Dužina tokova je 760 km (1992. godine).
Vazdušni transport[uredi | uredi izvor]
U Litvanija je sedište nekoliko avio-kompanija, od kojih je najpoznatija Er Litvanija. U državi postoji 72 zvanično upisana aerodroma, od toga samo 9 sa tvrdom podlogom (2001. godine). 7 aerodroma poseduje IATA kod (IATA Airport Code), a 4 aerodroma od njih se smatra međunarodnim aerodrmima. To su:
- Međunarodni aerodrom „Vilnjus“ u Vilnjusu - VNO
- Međunarodni aerodrom „Kaunas“ u Kaunasu - KUN
- Međunarodni aerodrom „Palanga“ u Palangi - PLQ
- Međunarodni aerodrom „Šjauljaj“ u Šjauljaju - SQQ
Najveći i najvažniji aerodrom u zemlji je Međunarodni aerodrom „Vilnjus“, koji se nalazi 9 km južno od grada. Većina drugih aerodroma služi za niskotarifne letove i u svom prometu oslanja se ili na turizam ili na litvansku dijasporu.