Pređi na sadržaj

Saša Vidić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Saša Vidić
Datum rođenja(1971-01-18)18. januar 1971.
Mesto rođenjaMlakaSFRJ
Datum smrti23. april 2023.(2023-04-23) (52 god.)
Mesto smrtiBeogradSrbija
Državljanstvosrpsko
Zanimanjestilista, kritičar i modni kreator
Aktivni period1992—2023.

Saša Vidić (Mlaka, 18. januar 1971Beograd, 23. april 2023) bio je srpski modni stilista, dizajner i modni kritičar.

Biografija

[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1971. u selu Mlaka, a osnovnu i srednju školu završio je u Pakracu.[1] Retko je govorio o svom detinjstvu, ali je isticao da je bilo srećno i bezbrižno. Nakon početka rata u Hrvatskoj njegova porodica je proterana iz slavonskog sela Mlaka, pa se zajedno sa stricem i bratom preselio u Banjaluku, a nakon toga sa majkom kod ujaka u Beograd, 1991. godine.[1]

Moja porodica je 1991. proterana iz slavonskog sela Mlaka. Srbi su morali da se isele inače bi završili kao njihovi preci u nekom od logora. Kraj u kom sam odrastao i za vreme NDH je očišćen od Srba. Otišao sam sa stricem i mlađim bratom preko Save, sa zbegom u drvenom čamcu, baš onakvim kakvim ga je opisivao Vladimir Nazor.[2]Saša Vidić

Po dolasku u Beograd upisao je Fakultet za umetnost i dizajn, smer Modni dizajn. Vidić nije imao stalna primanja pa je napustio fakultet.[3] Za sebe je govorio da je „naporan, težak, zahtevan i sujetan prijatelj”, kao i da je poput svih umetnika „pomalo lud”, ali je smatrao da je „dobar čovek”.[3] Isticao je da ga nemar i neodgovornost u poslu izbacuju iz takta, a da ga u Srbiji nervira nedostatak elementarne kulture. Voleo je da putuje i čita knjige.[3]

Istakao je da se po dolasku u Beograd družio sa Brankom Katić i Sergejom Trifunovićem. Njegovi prijatelji bili su Svetlana Ceca Ražnatović, Nikola Rađen, Ana Kokić, Vujadin Savić, Nataša Bekvalac, Tatjana Vojtehovski i drugi.

Živeo je u novobeogradskom Bloku 63 u Beogradu.[4]

Preminuo je 24. aprila 2023. godine u KBC „Bežanijska kosa”.[4] Kremiran je 27. aprila 2023. na Novom groblju u Beogradu.[5]

Karijera

[uredi | uredi izvor]

Vidićeva prva kreacija je bila haljina koju je srpska glumica Branka Katić nosila na dodeli nagrada nakon premijere filma Mi nismo anđeli, 1992. godine. Posle toga je nastavio da kreira, a prvu kolekciju vlastitog brenda „Broz” predstavio je u septembru 1997. godine u metro stranici „Vuk”.[3]

Radio je kao kostimograf na Radio televiziji Srbije, a potom 14 godina proveo u modnoj kući „Zekstra”, gde je kreirao brojne kolekcije za ovaj brend i dizajnirao uniforme za privatna i javna preduzeća i ustanove, ali i za brojne poslovne ljude u Srbiji i njenom regionu.[3]

Bio je vlasnik „Ateljea SV” u Beogradu, a držao je i kafić pod nazivom „Diamond room”, koji je otvorio 2011. godine.[3] Radio je u modnoj kući „Clik”, i sarađivao sa Dejanom Milićevićem na snimanju spotova za brojne pevače. Bio je učesnik humanitarnog šoua Ples sa zvezdama i član žirija muzičkog takmičenja Pinkove zvezdice.[3]

U listovima Svet, Blic žena iznosio je kritička mišljenja o oblačenju poznatih ličnosti. U periodu od maja do jula 2019. kao kritičar pisao je na veb-sajtu „Telegraf”. Srpsku estradu komentarisao je i u emisiji Ekskluziv na Prvoj srpskoj televiziji. Gostovao je u mnogobrojnim emisijama kao modni žiri, a od maja do juna 2019. godine vodio je emisiju „456 sekundi sa Sašom Vidićem”.[3]

Dizajnirao je odeću za srpske sportiste koji su učestvovali na Letnjim olimpijskim igrama 2012. godine u Londonu, a nakon toga i za fudbalsku reprezentaciju Srbije pred početak Svetskog prvenstva 2018. godine u Rusiji.[3][6]

Modni uzori bili su mu Domeniko Dolče, Stefano Gabana i Mark Džejkobs, bivši kreator modne kuće Luj Viton.[3]

Sarađivao je sa javnim ličnostima, a neki od njih bili su Jelena Karleuša, Svetlana Ceca Ražnatović, Seka Aleksić, Aleksandra Prijović, Lepa Brena, Zdravko Čolić, Saša Matić i drugi. Isticao je da je sarađivao sa Aleksandrom Vučićem i Tomislavom Nikolićem, a da mu je bila čast što su njegove kreacije nosili Novak Đoković, Milica Mandić, Jasna Šekarić, Andrija Prlainović i drugi sportisti.[3]

Reference

[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]