Sinkopa (muzika)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Izgled sinkopa nastalih spojem četvrtinskih, osminskih i šesnaestinskih notnih vrednosti u neprekidnu notu. Znak za naglasak, akcent = >.

Sinkopa (eng. syncopation, fr. syncope)[1] je metričko-ritmička figura koja nastaje spojem nenaglašenog i naglašenog taktovog dela. Naglasak se prenosi na lak taktov deo, tj. na početak sinkope. Zbog narušenog normalnog rasporeda naglasaka u taktu, sinkopa u muzici iskazuje duševni nemir.[2]

Sinkopa[3] je uvek naglašena. Najviše se upotrebljava u džez-muzici, u kojoj su česte pojave niza sinkopa.

Pravilna i nepravilna sinkopa[uredi | uredi izvor]

Sastav vrednosti nota određuje da li je sinkopa: 1. pravilna ili 2. nepravilna.

1. Pravilna sinkopa
Pravilna sinkopa nastaje od nota jednakih trajanja.
2. Nepravilna sinkopa
Nepravilna sinkopa nastaje od nota različitih trajanja.

Prikaz nastanka sinkope između dva takta[uredi | uredi izvor]

U dvodelnom i trodelnom taktu (2/4, 3/4, 3/8) naglašena je prva jedinica brojanja, a u četvorodelnom (4/4, 4/8...) naglašene su prva i treća. Ostale su nenaglašene.

umesto: dobija se:
Ako se veže naglašena nota d u drugom taktu sa istoimenom prethodnom,
naglasak prelazi na tu, prvobitno nenaglašenu notu d u prvom taktu.
to zvuči:

Prikaz nastanka sinkope u granicama takta[uredi | uredi izvor]

Isto se dešava i kod kraćih notnih vrednosti.

umesto: nastaje:
Ako se veže naglašena nota d u drugom taktovom delu sa istoimenom prethodnom,
naglasak prelazi na tu, prvobitno nenaglašenu notu d u prvom taktovom delu.
to zvuči:
što se piše i ovako:
Drugi primer iznad može se i ovako napisati.
to zvuči:

Reference[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]