Pređi na sadržaj

So za kupanje

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Reklamni plakat za so za kupanje iz 1881. godine

So za kupanje sastoji se od vodotopivih, praškastih minerala koji se dodaju vodi za kupanje. To je kozmetički preparat koji za koji se veruje da poboljšava čišćenje tela i doprinose uživanju u kupanju.[1] Poslednjih godina razvijene su soli za kupanje koje oponašaju svojstva prirodnih mineralnih kupki ili termalnih izvora.[2] Neke soli za kupanje sadrže glicerin tako da će proizvod delovati kao emolijens, isušivač ili mazivo. Solima za kupanje često se dodaju mirisi i boje, kako bi se povećalo uživanje u kupanju.

Opis[uredi | uredi izvor]

Različiti proizvodi za kupanje, među kojima su i soli za kupanje.

Materije označene kao soli za kupanje sadrže magnezijum sulfat, natrijum hlorid (kuhinjska so), natrijum bikarbonat (soda bikarbona), natrijum heksametafosfat, natrijum seskvikarbonat, boraks, i natrijum citrat. Glicerin je takođe jedan od uobičajenih sastojaka soli za kupanje. U zavisnosti od njihovih svojstava, aditivi koji se dodaju solima za kupanje mogu se klasifikovati kao emolijensi, isušivači ili maziva. Pored toga sadrži i minerale, kao što su magnezijum, brom, kalijum, kalcijum, gvožđe, cink i bakar. Svi ovi minerali imaju pozitivno dejstvo na ljudsku kožu. Magnezijum deluje tako što njegovi joni prodiru u gornji sloj kože i poboljšavaju hidrataciju, što kožu čini mekšom i elastičnijom. Brom potpomaže lučenje hormona koji su odgovorni za regeneraciju kože, a ima i umirujuće dejstvo na celo telo. Kalijum utiče na vodu u organizmu, osnažuje mehanizme odbrane i deluje protivupalno. Kalcijum je posebno važan za osetljivu kožu. On ima anti-alergijske osobine i pospešuje prirodni balans kože.[3]

Solima za kupanje često se dodaju mirisi i boje, a jedna od uloga soli je i da postepeno otpušta razblažene mirise, koji su inače previše jaki da bi samostalno bili prijatni za upotrebu. Uobičajeni dodatak je i ulje, čime se dobijaju aglomerirajuće soli koje formiraju amorfne granule, proizvod koji se naziva „kuglice za kupanje“ ili „kuglice sa uljem za kupanje“. Solima za kupanje najčešće se dodaju i sredstva za stvaranje pene i šumeći agensi.

Slana kupka se obično proizvodi u obliku praha ili granula, a mogu se naći i u obliku takozvanih tableta ili bombi za kupanje. Soli za kupanje najčešće se pakuju u kutije ili kese, ali se njihov izgled smatra privlačnim za kupce, pa se često u trgovinama mogu naći i u providnim posudama, kada se, na primer, može videti igličasta struktura kristala natrijum seskvikarbonata .

Istorija[uredi | uredi izvor]

Bočica soli za kupanje brenda Morni, koja se čuva u muzeju u Oklandu

Blagotvorno dejstvo koje morski soli pružaju našem telu poznato je već vekovima. Najranije sistematsko istraživanje različitih vrsta soli, njihove upotrebe i metoda ekstrakcije objavljeno je u Kini oko 2700. godine pre nove ere. Stari Egipćani su se kupali u vodi u koju su dodavali morsku so i razne mirisne esencije. Starogrčki lekar Hipokrat u 4. veku p.n.e. savetovao je svojim kolegama da koriste slanu vodu za lečenje različitih tegoba svojih pacijenata tako što bi ih uranjali u morsku vodu. Čak i pesnik Homer u Odiseji opisuje blagotvorna svojstva slanih kupki, kada Odisej vraća svoju snagu uz njihovu pomoć. U 18. veku je terapija slanim kupkama doživela svoj procvat. Ovaj trend je započeo u Engleskoj i proširio se po celoj Evropi.[3] Godine 1753. engleski lekar Čarls Rasel (eng. Charles Russel) objavio je knjigu pod naslovom „Upotrebe morske vode“.

Efekti[uredi | uredi izvor]

Struktura soli za kupanje

So za kupanje, bogata mineralima, regeneriše, hrani, hidrira, relaksira i osvežava kožu. Poznata morska so iz Mrtvog mora ima, osim umirujućeg i dezinfekciono dejstvo. Biljni ekstrakati dodati proizvodu čiste i osvežavaju kožu i sprečavaju njeno isušivanje. So za kupanje često ima i terapeutsko dejstvo - pomaže kod nesanice, glavobolje i upale mišića. Ekstrakti lekovitog bilja prodiru u ćelije i dovode do njihove brže regeneracije, pa koža postaje glatka, sveža i zdrava. Posle kupanja ostavlja prijatan miris na koži.[4]

Neke soli za kupanje poput fosfata sadrže sredstva koja omekšavju otvrdlu kožu i pomažu u pilingu (uklanjanju odumrlih ćelija kože). Neke soli za kupanje deluju kao omekšivači vode i menjaju način spiranja sapuna sa tela. Sapun se u tvrdoj vodi ne peni dobro i posle ispiranja može ostaviti lepljiv osećaj. U mekoj vodi stvara se više sapunice nego u tvrdoj, a prilikom ispiranja na koži duže ostaje osećaj klizavosti, uprkos činjenici da se sapunica bolje spira, jer sapun ostaje rastvorljiv.

Visoka koncentracija soli povećava gustinu vode, zbog čega se u kadi punoj vode stvara osećaj lakoće tela. Veoma visoke koncentracije soli u vodi koriste se i u terapiji plutanjem, u tankovima za plutanje. Ovi tankovi pedstavljaju posebna izolovane komore sa posebnim kupkama, koje blokiraj sve spoljašnje uticaje. Vršena su ispitivanja u oblasti upotrebe ovih komora u lečenju artritisa.[5][6]

Tablete ili bombe za kupanje[uredi | uredi izvor]

Bomba za kupanje u obliku školjke

Tablete ili bombe za kupanje, su kozmetički proizvodi napravljeni tako da se u vodi za kupanje rastvaraju, pri čemu se oslobađaju mehurići vazduha, uz intenzivni zvuk šištanja. Plasiraju se na tržište u obliku homogene smeše amorfnih zrnaca. Mogu biti upakovane u kutiju, teglu ili hartiju. Ponekad se pakuju i u praškastom obliku, u kesicama za jednokratnu upotrebu. Često se plasiraju u obliku kugli napravljenih od homogene ili nehomogene smeše, zbog čega su i nazvane bombe za kupanje .

Fizije za kupanje sadrže rastvor soli sa mehurićima ugljen-dioksida, koji su njihova glavna osobina. Bombe za kupanje moraju da sadrže jednu ili više kiselina i jedan ili više bikarbonata, seskvikarbonata i/ili karbonata rastvorljivih u vodi. Pored toga, ovi proizvodi obično sadrže i boje, arome i druge rastvorljive, disperzibilne ili isparljive sastojke, dodate iz estetskih ili kozmetičkih razloga, a često mogu imati i umirujuće dejstvo. Bombe za kupanje rastvaraju se u vodi na isti način kao i šumeće tablete.

Relaksacija u kdi

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Za pripremu kupke potrebno je kadu napuniti vodom, dodati so za kupanje i lagano promešati. Na 10 litara vode obično se dodaje 10 do 15 grama soli za kupanje. Najbolje je da temperatura vode bude oko 35-37 °C.[7] So za kupanje može se koristiti i za piling. Za ovaj tretman potrebno je na dlan sipati malo soli i rukom prelaziti preko vlažnog tela od stopala prema gore, uvek u pravcu srca. Zatim kožu treba dobro isprati vodom kako bi se odstranile izumrle ćelije i poboljšala cirkulacija, ishrana i prodor kiseonika u kožu. Za relaksaciju stopala potrebno je potopiti ih u vodu kojoj je dodata šaka soli. Ovakva kupka relaksira stopala, otklanja umor i ublažava otoke nogu. So za kupanje može biti i odlična priprema za manikira ili pedikira. Potrebno je 10–15 minuta pre tretmana potopiti ruke ili stopala u pripremljenu kupku.[4]

Lažni proizvodi koji se koriste za prikrivanje droga[uredi | uredi izvor]

Da bi izbegle zakonske prepreke, neke kompanije prodaju brojne praškaste rekreativne dizajnirane droge u pakovanjima označenim kao "soli za kupanje".[8][9] Ideja potiče od slučajeva u kojima su ovakve droge prodavane zamaskirane u prave soli za kupanje, na čijem pakovanju je pisalo da je supstanca namenjena upotrebi tokom kupanja.[10][11][12] Beli prah, granule ili kristali često podsećaju na prave kupke napravljene od magnezijum sulfata, ali se hemijski veoma razlikuju. Na takvim pakovanjima često je naznačeno upozorenje: „nije za ljudsku upotrebu“ u pokušaju da se zaobiđu zakoni o zabrani plasiranja droga.

Emolientni aditivi za kupku kao lek protiv ekcema[uredi | uredi izvor]

Tokom 2018. godine vršena su istraživanja na 483 dece o efikasnosti aditiva za razmekšavanje kože u lečenju ekcema. Rezultati su pokazali da ulja za kupanje koja se koriste za lečenje atopijskog ekcema kod dece ne nude "nikakve dokaze o kliničkoj korisnosti".[13][14]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Browning, Marie (1999). Natural Soap making. Sterling Publishing Company, Inc. ISBN 978-0806962894. 
  2. ^ Jones, Marlene (2010). The Complete Guide to Creating Oils, Soaps, Creams, and Herbal Gels for Your Mind and Body: 101 Natural Body Care RecipesNeophodna slobodna registracija. Atlantic Publishing Company. ISBN 978-1601383693. 
  3. ^ a b Mühlbauer, Eva. „MOLIM JOŠ MORSKE SOLI!”. Active beauty. dm drogerie markt d.o.o. Pristupljeno 20. 7. 2020. 
  4. ^ a b „Mirišljava so za kupanje”. Zdravlje, nega, higijena ekološki proizvodi. 24. 2. 2017. Pristupljeno 20. 7. 2020. 
  5. ^ Sukenik, S.; Neumann, L.; Buskila, D.; Kleiner-Baumgarten, A.; Zimlichman, S.; Horowitz, J. (1990). „Dead Sea bath salts for the treatment of rheumatoid arthritis”. Clinical and Experimental Rheumatology. 8 (4): 353—357. PMID 2397624. 
  6. ^ Sukenik, S.; Mayo, A.; Neumann, L.; Flusser, D.; Kleiner-Baumgarten, A.; Buskila, D. (1995). „Dead Sea bath salts for osteoarthritis of the knee”. Harefuah. 129 (3–4): 100—103, 159, 103. PMID 8543232. 
  7. ^ „Magična so za kupanje – oslobađa od stresa, vraća energiju”. Saloninfo. ECO Design Studio group d.o.o. 27. 6. 2013. Pristupljeno 20. 7. 2020. 
  8. ^ „DEA: Chemicals Used in "Bath Salts" Now Under Federal Control and Regulation”. Arhivirano iz originala 25. 04. 2014. g. Pristupljeno 28. 12. 2013. 
  9. ^ „Situation Report. Synthetic Cathinones (Bath Salts): An Emerging Domestic Threat” (PDF). United States Department of Justice: National Drug Intelligence Center. Pristupljeno 1. 6. 2013. 
  10. ^ Black, Matthew (25. 6. 2012). „What are 'bath salts'? A look at Canada's newest illegal drug”. CBC News. Canadian Broadcasting Corporation. Pristupljeno 28. 12. 2013. 
  11. ^ „Clinical experience with and analytical confirmation of "bath salts" and "legal highs" (synthetic cathinones) in the United States”. Clinical Toxicology. 49 (6): 499—505. 2011. PMID 21824061. doi:10.3109/15563650.2011.590812. 
  12. ^ „Synthetic cathinones: Chemistry, pharmacology and toxicology of a new class of designer drugs of abuse marketed as "bath salts" or "plant food"”. Toxicology Letters. 211 (2): 144—149. 2012. PMID 22459606. doi:10.1016/j.toxlet.2012.03.009. 
  13. ^ „Emollient bath additives for the treatment of childhood eczema (BATHE): multicentre pragmatic parallel group randomised controlled trial of clinical and cost effectiveness”. The BMJ. Pristupljeno 12. 7. 2018. 
  14. ^ „Bath additives for child eczema ineffective, study finds”. BBC News. Pristupljeno 12. 7. 2018. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]