Стрнадица жутовољка
Strnadica žutovoljka | |
---|---|
Mužjak | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Tip: | |
Klasa: | |
Red: | |
Podred: | |
Porodica: | |
Rod: | |
Vrsta: | E. citrinella
|
Binomno ime | |
Emberiza citrinella (Linnaeus, 1758)
| |
Migracije tokom letnjeg perioda (parenje) Migracije tokom godine
Rezidentna staništa Migracije tokom zimskog perioda |
Strnadica žutovoljka (lat. Emberiza citrinella) je ptica pevačica koja naseljava veći deo Evrope i Azije, a od 1862. je uobičajena vrsta na Novom Zelandu. Većina populacije žutovoljki koja naseljava južna i zapadna staništa ostaje tokom godine rezidentna, dok istočne podvrste migriraju ka južnim oblastima. Ukoliko su zime blage, prolećne migracije kreću krajem februara, u suprotnom dešavaju se od marta do sredine aprila ili maja. U Evropi i Rusiji, jesenje migracije traju od avgusta do decembra.[2][3] U okviru roda, najbliža joj je beloglava strnadica (Emberiza leucocephalos) sa kojom se često ukršta. Za staništa, žutovoljka bira uglavnom poluotvorene prostore, rubove šuma i pašnjake sa žbunovima. Uobičajeno je da vrste stacionirane na otvorenom prostoru zimi formiraju mala jata. Ishrana se sastoji od hranjenja mladunaca insektima i jedenju semena, a pojačava se tokom sezone parenja. Gnezde se na zemlji, ženke polažu 3-5 jaja koja imaju karakteristične šare.
Izgled
[uredi | uredi izvor]Žutovoljka je ptica dugačka oko 16.5cm, težine od 20-36.5gr sa rasponom krila od 23–29.5cm. Ima kratak, debeli kljun. Mužjak ima izrazito žutu glavu i donji deo tela, prugasta braon leđa sa donjim delom leđa boje oraha. Ženka je svetlije boje i prostijih šara.
Parenje
[uredi | uredi izvor]Parenje počinje uglavnom tokom aprila i maja, kada ženke prave kupasta gnezda na skrivenom mestu ili blizu zemlje. Ženke ležu 3-5 jaja koja imaju karakterističnu šaru u vidu mreže crnih linija. Do izleganja prođe 12-14 dana i još 11-13 dana dok se mladunčad ne operja. Oba roditelja hrane ptiće u gnezdu, a iznesu 2-3 legla tokom godine. Gnezda ugrožavaju uglavnom pacovi i vrane, dok odrasle love ptice grabljivice.[3]
Ishrana
[uredi | uredi izvor]Žutovoljka pripada omnivorima, ali joj je ishrana pretežno životinjskog porekla. Hrani se crvima, pijavicama, rakovima, paukovima, kopnenim i vodenim insektima i larvama, vodozemcima (žabe i daždevnjaci), ribama, pticama i sisarima. Hrani se i biljkama, pogotovu tokom jeseni i zime, i to izdancima i korenjem biljaka, semenjem, bobicama i voćem.[4]
Podvrste
[uredi | uredi izvor]Postoje tri registrovane podvrste[3]:
- E. c. citrinella - (Linnaeus, 1758): naimenovana podvrsta, rasprostranjena uglavnom širom jugoistočne Engleske i Evrope, na istoku do severozapadne granice Rusije i zapadne Ukrajine,
- E. c. caliginosa - (Clancey, 1940): podvrsta se može naći u Irskoj, na Ostrvu Men i u Velikoj Britaniji (izuzev jugoistočne Engleske),
- E. c. erythrogenys - (Brehm, 1855): podrsta koja se može naću u Rusiji, centralnoj Ukrajini i na istočnom Balkanu, istočno sve do Sibira i severozapadne Mongolije. Izolovane populacije se mogu naći istočno od Crnog mora i na Kavkazu.
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Jaja žutovoljke
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ BirdLife International (2014). „Emberiza citrinella”. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2014.3. International Union for Conservation of Nature. Pristupljeno 13. 2. 2015.
- ^ Snow, David; Perrins, Christopher M, ur. (1998). The Birds of the Western Palearctic concise edition (2 volumes). Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-854099-1.
- ^ a b v Hoyo, Josep del; Elliott, Andrew; Sargatal, Jordi; Christie, David A (ur.). „Emberizidae”. Handbook of the Birds of the World Alive. Lynx Edicions. Pristupljeno 13. 4. 2014. (potrebna pretplata)
- ^ Bird Life International, Species FactSheet