Pređi na sadržaj

Sumrakovac

Koordinate: 43° 56′ 20″ S; 22° 01′ 54″ I / 43.938756° S; 22.031575° I / 43.938756; 22.031575
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sumrakovac
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugZaječarski
OpštinaBoljevac
Stanovništvo
 — 2022.Pad 354
 — gustina15,21 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate43° 56′ 20″ S; 22° 01′ 54″ I / 43.938756° S; 22.031575° I / 43.938756; 22.031575
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina230 m
Površina23,275 km2
Sumrakovac na karti Srbije
Sumrakovac
Sumrakovac
Sumrakovac na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj19376
Pozivni broj030
Registarska oznakaZA

Sumrakovac je naselje u Srbiji u opštini Boljevac u Zaječarskom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 354 stanovnika[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 494 stanovnika).

Etimologija

[uredi | uredi izvor]

Prema predanju, kada su meštani ovog sela prvi put došli na ovaj prostor sa Kosova, došli su u sumrak i zbog toga je i selo prozvano Sumrakovac. Ipak 130 godina pre doseljenja, selo se već pod ovim nazivom spominje u turskom popisu iz 1560. godine.[2]

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Sumrakovac se nalazi u Timočkoj Krajini, u istočnoj Srbiji, na 18 km severoistočno od Boljevca. Sumrakovac leži na Zlotskoj reci, 3-4 kilometara uzvodno od njenog ušća u Crni Timok. Smešten je u pitomoj dolini koja se lepezasto širi u plodnu ravnicu.[2] Selo se nalazi na 230 metara nadmorske visine, sa matematičko-geografskim položajem 43° 56' SGŠ ; 22° 02' IGD.

Istorija

[uredi | uredi izvor]
Stari kameni spomenik

Meštani Sumrakovca su se sa Kosova doselili u ovaj kraj krajem 17. veka u Velikoj seobi Srba. Prema legendi, na obalama Zlotske reke stigli su u sumrak, pa su zbog toga dali ime naselju Sumrakovac. Legenda o nastanku sela ipak nema potvrdu u istorijskim činjenicama jer se prvi put pominje u turskim popisima vek ranije, 1560. godine. Tada je zapisano pod nazivom Sumrakovce (Sumrakofče u bugarskom izdanju).[2] Imao tri kuće.

Najstariji sačuvani materijalni trag istorije Sumrakovca jesu ostaci nekadašnje crkve Svetog Arhangela. Po legendi, njen ktitor je Radul-beg. U blizini ove crkve koja je danas u ruševinama na kraju Sumrakovca, pronađeni su ćupovi puni srebrnog rimskog novca.[3]

U centru Sumrakovca nalazi se Stari kameni spomenik-zapis Vaskrs svete Trojice koji su meštani podigli 1830. godine. Posvećen je Sumrakovčanima stradalim u epidemiji kuge koja se širila te 1830. godine. Ispod uklesanog krsta na zapisu se nalaze i imena stradalih od kuge.[4] Posle Drugog svetskog rata izgrađena je u centru sela nova crkva posvećena Svetoj Trojici koja od tada postaje seoska slava.

U seoskoj osnovnoj školi učiteljavao je poznati srpski pesnik i slikar Đura Jakšić koji je ovde proveo školsku 1857/58. godinu. Imao je tri đaka iz samog sela i jednog iz susednog Podgorca. Malo se zna o njegovom boravku ovde, osim toga da ovde napisao pesme „Na noćištu“, „Veče“ i „Orao“. Osećao se vrlo skučeno i teško i gledao je da što pre ode odatle, što je sa završetkom školske godine i učinio. O samom selu ostavio je nekoliko podataka, da se kuća u kojoj je stanovao nalazila pored Zlotske reke i da je u njoj i reci Crni Timok bilo mnogo pastrmke, a Sumrakovac je nazivao Kamenac zbog toga što ga je, kako kažu, otac jedne devojke jurio kamenjem pošto mu se vrzmao oko kćeri. U spomen na njegov boravak u Sumrakovcu osnovna škola danas nosi ime „Đura Jakšić“.[2]

Demografija

[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 2022. u Sumrakovcu živi 354 stanovnika što je za 140 manje (-28,34%) u odnosu na popis iz 2011. kada je bilo 494 stanovnika. U naselju ima 313 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 54,64 godina (51,84 kod muškaraca i 57,43 kod žena).[1]

Prema popisu iz 2002. u naselju ima 260 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,47.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 1.529
1953. 1.547
1961. 1.475
1971. 1.212
1981. 1.017
1991. 805 802
2002. 642 642
2011. 494
2022. 354
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[6]
Srbi
  
636 99,06%
Vlasi
  
3 0,46%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Obrazovanje

[uredi | uredi izvor]

U Sumrakovcu postoji OŠ „Đura Jakšić“ koja je krenula da radi 1839. godine kao četvororazredna škola, a od 1953. godine kao osmorazredna.

Škola je dobila naziv po pesniku Đuri Jakšiću koji je radio u ovoj školi 1857. godine, pošto je na svoj zahtev premešten iz Podgorca u Sumrakovac.

Danas ova škola sa izdvojenim odeljenjima u Savincu, Osnić Timoku, Osnić selu i Osnić Bukovu ima 182 učenika smeštenih u 15 odeljenja i četiri predškolske grupe sa 24 deteta.

Sportski klubovi

[uredi | uredi izvor]
  • FK Mladost, osnovan 1952. godine.

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b „Knjiga 2”. Starost i pol, podaci po naseljima (PDF). publikacije.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. 2023. ISBN 978-86-6161-230-5. 
  2. ^ a b v g „Onomastika „Kosovljanskih sela“ u okolini Zaječara”. Srpska akademija nauka i umetnosti. 2015. Pristupljeno 02. 09. 2023. 
  3. ^ „Sumrakovac: Od svitanja do sumraka”. Pristupljeno 14. 1. 2022.  Miloljub Milošević, RTV Bor
  4. ^ „Zapis u Sumrakovcu”. Pristupljeno 14. 2. 2022.  KOC Boljevac, 17. mart 2017
  5. ^ „Knjiga 20”. Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002. i 2011. Podaci po naseljima (PDF). stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. septembar 2011. ISBN 978-86-6161-109-4. 
  6. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  7. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]