Tatjana Kecman
Tatjana Kecman | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Tatjana Kecman |
Druga imena | Tanja Kecman |
Datum rođenja | 8. avgust 1969. |
Mesto rođenja | Bihać, SFR Jugoslavija |
Obrazovanje | |
Zanimanje | glumica |
Rad | |
Bitna uloga | Podzemlje — Dara iz Jasenovca — časna sestra Bunar — Stana Blok 27 — Radoslava |
Veza do IMDb-a |
Tatjana Kecman (Bihać, 8. avgusta 1969) srpska je pozorišna, televizijska i filmska glumica.
Karijera[uredi | uredi izvor]
Tatjana Kecman je rođena 1969. godine u Bihaću, a odrasla je u Petrovcu, koji smatra svojim rodnim gradom.[1] Prvu televizijsku ulogu ostvarila je kao dete u seriji Osma ofanziva rediteljke Soje Jovanović. Studije je najpre započela na Akademiji scenskih umetnosti u Sarajevu, u klasi Miralema Zupčevića.[2] Posle kraćeg boravka u Skoplju, dve godine kasnije je upisala Fakultet dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu gde je diplomirala u klasi profesora Vladimira Jevtovića.[3] Godine 1996. postala je član Saveza dramskih umetnika Srbije. Deset godina je igrala na sceni KPGT-a, a 2002. godine je na sceni „Kulta“[a] postavila autorski projekat Prekobrojna.[7] Nakon toga je uradila veći broj autorskih projekata koje je izvodila na domaćim scenama i u inostranstvu.[8] Učestvovala je na „Večerima monodrame” u Etnografskom muzeju tokom januara 2005.[9] Tako je 2017. godine u svom repertoaru imala 12 predstava, od kojih je nekoliko napisala sama.[10] U naredne tri godine ostvarila je po jednu premijeru u Beogradskom dramskom pozorištu, te je njeno ime zastupljeno u ansamblima predstava Ženska posla, Raslo mi je badem drvo i Idealan muž.[11][12][13]
Posle dužeg vremena, televizijska publika bila je u prilici da je gleda u ulozi Branke u seriji Ubice mog oca.[14] Kasnije je imala i epizodne uloge u projektima Vojna akademija i Žigosani u reketu,[15] a zatim je dobila i jednu od uloga u glumačkoj podeli filma Dara iz Jasenovca.[16] Televizijska premijera tog ostvarenja prikazana je na Radio-televiziji Srbije u februaru 2021. godine. U razgovoru sa predstavnicima medija govorila je o pripremi za ulogu časne sestre,[17] koja u filmu predstavlja jedan od sporednih likova, a utemeljen je na istorijskoj ličnosti Barte Pulherije.[18][19][20]
Uloge[uredi | uredi izvor]
Filmografija[uredi | uredi izvor]
God. | Naziv | Uloga |
---|---|---|
1979. | Osma ofanziva (serija) | Stojanka |
1995. | Podzemlje | |
1995. | Bila jednom jedna zemlja (serija) | |
2015. | Sizif K. | Semela |
2018. | Ubice mog oca (serija) | Branka |
2018. | Vojna akademija (serija) | Lili |
2020. | Žigosani u reketu (serija) | Sudija Karaklajić |
2020. | Dara iz Jasenovca | časna sestra Barta Pulherija |
2021. | Toma (serija) | |
2021. | Pevačica (serija) | vidovnjakinja (2. sezona glavni lik,1. epizodni) |
2022. | Blok 27 (serija) | Radoslava |
2022. | Bunar (serija) | |
2022. | Komunistički raj | |
Budimo u kontaktu (kratki film) |
Pozorišne predstave[uredi | uredi izvor]
- Prekobrojna[21]
- Suteren[7]
- Kentaur[7]
- Ludilo udvoje[7]
- Iza scene[7]
- 10:1[22]
- Više sreće ovaj put[23]
- A gde su kokoške?[24]
- Perverzije u Čikagu[25]
- Sirena i Viktorija[26]
- Ženska posla[11]
- Lepe reči napred, ostale stoj![27]
- Jelisavetini ljubavni jadi zbog molera[28]
- U(s)meće življenja[29]
- Flora Sends[30]
- Pomahnitali[31]
- Raslo mi je badem drvo[12]
- Idealan muž[13]
Napomene[uredi | uredi izvor]
- ^ Scena „Kult”, kao deo Teatra Vuk, osnovanog 2005. godine, renovirana je 2009. godine.[4][5][6]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Tatjana Kecman izvela monodramu „10:1“ u Domu Kulture”. SLužbena stranica Opštine Bosanski Petrovac. Pristupljeno 12. april 2021.
- ^ Čikarić, Snežana (6. 3. 2018). „Uvek bude hleba od dobrog posla”. Politika. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ „Ko je neustrašiva inspektorka Branka iz serije "Ubice mog oca"?”. story.rs. 24. 2. 2018. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ „Scena Kult”. Teatar Vuk. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ Mašojević, Danilo (8. 11. 2009). „Teatar Kult: Scena u novom ruhu”. glossy.espreso.co.rs. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ Vasiljević, Branka; Aleksić, Dejan (10. 3. 2019). „Za manje od pet godina „Vuku” drugi put menjaju ime”. Politika. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ a b v g d „Tatjana Kecman”. pozoriste.bradmilo.net. Arhivirano iz originala 29. 01. 2020. g. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ Jelić, Boba (30. 7. 2020). „Intervju: Tatjana Kecman, glumica – „Spasa nam nema, propasti nećemo“”. svet-australia.com. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ „Etnografski muzej”. Blic. 3. 1. 2005. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ Petrović, Jelena (2. 1. 2017). „Moderna Putujuća pozorišta Šopalović u beogradskim klubovima”. N1. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ a b Vidaković, Katarina (7. 3. 2017). „BDP: Premijera predstave „Ženska posla“”. danubeogradu.rs. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ a b „"Raslo mi je badem drvo" na sceni BDP”. B92. 27. 11. 2018. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ a b „Premijera u BDP-u: „Idealan muž“”. Ilustrovana Politika. 26. 2. 2019. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ Kalaba, Ana (24. 2. 2018). „Tajna najopasnije žene iz "Ubica mog oca"”. noizz.rs. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ „Tatjana Kecman”. videodetective.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ „Film i serija “Dara iz Jasenovca” na RTS-u”. tvinemania.rs. 5. 2. 2021. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ Eraković, Veljko (21. 2. 2021). „Radni logor i Dara iz Jasenovca: kritika filma”. bgedtculture@blogspot.com. Pristupljeno 5. 3. 2021.
- ^ Radanov, Ljubomir (23. 2. 2021). „Prijatelji me nisu prepoznali kao Časnu sestru Tatjana Kecman izgleda kao bomba, a za Kurir priča o Dari iz Jasenovca FOTO”. Kurir. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ Tubin, Isidora (23. 2. 2021). „3 puta je plakala gledajući "Daru iz Jasenovca", u kojoj igra časnu sestru: Ova scena ju je slomila”. Telegraf. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ Mačužić, M. J. (23. 2. 2021). „Ekskluzivno za Alo! Katolička sestra iz pakla, Tatjana Kecman: Utroba mi se prevrtala pri ulasku u logor”. Alo!. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ Godišnjak 35 2014, str. 80.
- ^ Godišnjak 34 2013, str. 82.
- ^ Godišnjak 33 2012, str. 86.
- ^ Godišnjak 34 2013, str. 83.
- ^ „Perverzije u Čikagu”. Teatroslov. Muzej pozorišne umetnosti. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ „Sirena i Viktorija”. Akademija 28. Arhivirano iz originala 02. 03. 2021. g. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ „Lepe reči napred, ostale stoj!” (PDF). inforsportal.com. str. 6. Pristupljeno 28. 2. 2021.[mrtva veza]
- ^ Godišnjak 34 2013, str. 81.
- ^ Godišnjak 36 2015, str. 80.
- ^ „11.08. - POZORIŠNA PREDSTAVA "Flora Sends" u Narodnom muzeju Pančevo”. k-013.com. 8. 8. 2018. Pristupljeno 28. 2. 2021.
- ^ Marinković, Ljiljana. „Reč dve o …”. Pozorište Minhen. Pristupljeno 28. 2. 2021.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Markovinović, Nina; Kerenac, Vesna (2012). Godišnjak pozorišta Srbije 2010/2011. (PDF). Sterijino pozorje.
- Markovinović, Nina; Kerenac, Vesna (2013). Godišnjak pozorišta Srbije 2011/2012. (PDF). Sterijino pozorje.
- Kerenac, Vesna (2014). Godišnjak pozorišta Srbije 2012/2013. (PDF). Sterijino pozorje.
- Markovinović, Nina; Baštić, Tomislav (2015). Godišnjak pozorišta Srbije 2013/2014. (PDF). Sterijino pozorje.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Kecman, Tatjana Teatroslov na sajtu Muzeja pozorišne umetnosti
- Tatjana Kecman Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. decembar 2021) na sajtu enterbelgrade.tickets.rs
- Tatjana Kecman na sajtu pozorista.com