Toržok
Toržok Торжок | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Rusija |
Federalni okrug | Središnji FO |
Oblast | Tverska oblast |
Rejon | gradski okrug |
Osnovan | prvi pomen 1139. |
Status grada | 1775. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2014. | 46.950 |
— gustina | 798,47 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 57° 01′ 59″ S; 34° 58′ 01″ I / 57.033° S; 34.967° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Aps. visina | 165 m |
Površina | 58,8 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 172000—172011 |
Pozivni broj | (+7) 48251 |
Registarska oznaka | 69 |
OKATO kod | 28 450 |
OKTMO kod | 28 750 000 001 |
Veb-sajt | |
torzhok-adm.ru |
Toržok (rus. Торжок) grad je na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije i jedan od 5 gradskih okruga u Tverskoj oblasti. Ujedno je i administrativni centar Toržočkog rejona koji se nalazi u centralnom delu Tverske oblasti.
Prema popisu stanovništva iz 2010. u gradu je živelo 47.644 stanovnika, dok je prema procenama nacionalne statističke službe Rusije 2014. grad imao oko 46.950 stanovnika. Ukupna površina gradske teritorije je 58,8 km².
Administrativni status grada Kimri nosi od 16. juna 1917. godine.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Grad Toržok smešten je u istočnim delovima Valdajskog pobrđa, na obalama reke Tverce, leve pritoke reke Volge. Nalazi se na oko 64 km severozapadno od administrativnog centra oblasti grada Tvera, i na oko 240 km severno od glavnog grada zemlje Moskve. Gradsko središte nalazi se na nadmorskoj visini od 165 m.
Kroz grad prolazi nacionalni autoput koji povezuje Moskvu i Sankt Peterburg. Toržok je i važna raskrsnica železničkog saobraćaja.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Iako se naselje Toržok u pisanim izvorima prvi put pominje 1139. godine, pretpostavlja se da je sam grad znatno ranije nastao, verovatno su ga na prelazu iz IX u X vek osnovali novgorodski trgovci (i to na mestu gde se u reku Tvercu uliva potok Zdorovac).[1] Toržok je tako od najranijih vremena počeo da se razvija kao trgovačko naselje, a tokom istorije bio je poznat i kao Torg, Novi Torg i Toržec. Zbog svog velikog trgovačkog značaja Toržok je tokom XIII veka opasan kamenim zidinama i nasipima i pretvoren u pravo utvrđenje.
Važan izvor istorijskih onformacija o gradu su i brojni natpisi na kori breze karakteristični za celi srednji vek u tom delu Evrope. Po broju takvih natpisa, a sačuvano ih je 19, Toržok se nalazi na trećem mestu u Rusiji, posle Velikog Novgoroda i Stare Ruse.[2]
Od 21. februara do 5. marta 1238. grad je bio pod opsadom vojske Zlatne horde, a iako je na kraju pao pod vlast Mongola otpor koji su toržočki knjazovi pružili onemogućio je na kraju mongolsko-tatarske horde da zauzmu Novgorod. I tokom narednih godina u sukobima između lokalnih knjazova grad je u više puta rušen, a najveća razaranja doživeo je 1372. od strane tverskog knjaza Mihaila Aleksandroviča. Tom prilikom je u potunosti urušen kameni kremlj (kasnije su ga zamenili drveni bedemi, a konačno uništenje utvrđenja usledilo je 1742. kada su poravnati i zemljani bedemi).[3]
Godine 1478. Toržok je zajedno sa celom novgorodskom zemljom postao delom Moskovske kneževine. Kasnije je osnovan Novotoržočki okrug sa sedištem u Toržoku. Godine 1775. Toržok dobija administrativni status okružnog grada u granicama tadašnjeg Tverskog namesništva (1796. preimenovanog u Tversku guberniju).
Prema podacima sa sveruskog popisa stanovništva iz 1897. u gradu je živelo 12.743 stanovnika, adve godine kasnije tu je delovao čak 21 proizvodni pogon (najvažniji su bili parni mlin za žito i kožara). Grad je bio poznat i po izradi čipke i po vezovima od zlata i srebra na svili i somotu. Grad je tada imao 29 crkava, bolnicu i 10 škola.
Sovjetska vlast u gradu uspostavljena je početkom novembra 1917. godine, a od 1929. godine Toržok postaje administrativnim centrom novoosnovanog Novotoržočkog rejona.
U gradu se nalazi kasarna i centar za obuku Ratnog vazduhoplovstva RF (rus. 344 Центр боево́й подгото́вки и переу́чивания лётного соста́ва арме́йской авиа́ции) osnovan 1979. godine. Vojnici iz ovog centra učestvovali su u brojnim međunarodnim mirovnim misijama, između ostalih i na području Jugoslavije tokom 1990.ih godina.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 47.644 stanovnika, dok je prema procenama nacionalne statističke službe za 2014. grad imao 46.950 stanovnika.[4]
1939. | 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2014. |
---|---|---|---|---|---|---|---|
29.300 | 34.921 | 45.443 | 47.214 | 49.982[5] | 48.967[6] | 47.644 | 46.950 |
Gradske znamenitosti[uredi | uredi izvor]
Grad Toržok je poznat po brojnim kulturno-istorijskim spomenicima (njih oko 400) i ubraja se među gradove od istorijskog značaja Ruske Federacije. Neki od najvažnijih kulturno-istorijskih spomenika u gradu su:
- Borisoglebski manastir (rus. Борисоглебский монастырь), osnovan 1038. godine i jedan od najstarijih pravoslavnih manastira u Rusiji;
- Starovoznesenjska crkva (rus. Старовознесенская церковь) iz XVII veka;
- Voskresenjski manastir (rus. Воскресенский монастырь) iz XVI veka;
- Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg iz 1822. godine
Znameniti Toržočani[uredi | uredi izvor]
- Nikolaj Ljvov (1751—1803) — ruski arhitekta
- Aleksandar Voskresenski (1809—1880) — hemičar
- Mihail Bakunjin (1814—1876) — ruski revolucionar, filozof i anarhista
- Aleksej fon Javlenski (1864—1941) — ruski slikar ekspresionista
Borisoglebski manastir | Starovoznesenjska crkva | Voskresenjski manastir (1910) |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Istoriko-geografičeskaя spravka po gorodu Toržku”. Oficialьnый saйt Toržka. Arhivirano iz originala 27. 08. 2011. g. Pristupljeno 26. 5. 2011.
- ^ „Город Торжок, карта Торжка и района”. Arhivirano iz originala 23. 12. 2014. g. Pristupljeno 22. 12. 2014.
- ^ Торжок // Энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона: В 86 томах (82 т. и 4 доп.). — СПб., 1890—1907.
- ^ Оценка численности постоянного населения Тверской области на 1 января 2014 года Архивирано на сајту Wayback Machine (23. мај 2014)
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični veb-sajt
- Gradski info portal Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. decembar 2014)
- Kratka istorija Toržoka Arhivirano na sajtu Wayback Machine (23. decembar 2014)
- Торжок (глава из книги: Писигин В. Ф. Путешествие из Москвы в Санкт-Петербург. — М.: ЭПИцентр, 1997. — 208 с. —. ISBN 978-5-89069-005-0.)