Toržok

Koordinate: 57° 01′ 59″ S; 34° 58′ 01″ I / 57.033° S; 34.967° I / 57.033; 34.967
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Toržok
Торжок
Kej uz Tvercu
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugSredišnji FO
Oblast Tverska oblast
Rejongradski okrug
Osnovanprvi pomen 1139.
Status grada1775.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2014.46.950
 — gustina798,47 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate57° 01′ 59″ S; 34° 58′ 01″ I / 57.033° S; 34.967° I / 57.033; 34.967
Vremenska zonaUTC+3
Aps. visina165 m
Površina58,8 km2
Toržok na karti Rusije
Toržok
Toržok
Toržok na karti Rusije
Toržok na karti Tverske oblasti
Toržok
Toržok
Toržok na karti Tverske oblasti
Ostali podaci
Poštanski broj172000—172011
Pozivni broj(+7) 48251
Registarska oznaka69
OKATO kod28 450
OKTMO kod28 750 000 001
Veb-sajt
torzhok-adm.ru

Toržok (rus. Торжок) grad je na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije i jedan od 5 gradskih okruga u Tverskoj oblasti. Ujedno je i administrativni centar Toržočkog rejona koji se nalazi u centralnom delu Tverske oblasti.

Prema popisu stanovništva iz 2010. u gradu je živelo 47.644 stanovnika, dok je prema procenama nacionalne statističke službe Rusije 2014. grad imao oko 46.950 stanovnika. Ukupna površina gradske teritorije je 58,8 km².

Administrativni status grada Kimri nosi od 16. juna 1917. godine.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Toržok smešten je u istočnim delovima Valdajskog pobrđa, na obalama reke Tverce, leve pritoke reke Volge. Nalazi se na oko 64 km severozapadno od administrativnog centra oblasti grada Tvera, i na oko 240 km severno od glavnog grada zemlje Moskve. Gradsko središte nalazi se na nadmorskoj visini od 165 m.

Kroz grad prolazi nacionalni autoput koji povezuje Moskvu i Sankt Peterburg. Toržok je i važna raskrsnica železničkog saobraćaja.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Iako se naselje Toržok u pisanim izvorima prvi put pominje 1139. godine, pretpostavlja se da je sam grad znatno ranije nastao, verovatno su ga na prelazu iz IX u X vek osnovali novgorodski trgovci (i to na mestu gde se u reku Tvercu uliva potok Zdorovac).[1] Toržok je tako od najranijih vremena počeo da se razvija kao trgovačko naselje, a tokom istorije bio je poznat i kao Torg, Novi Torg i Toržec. Zbog svog velikog trgovačkog značaja Toržok je tokom XIII veka opasan kamenim zidinama i nasipima i pretvoren u pravo utvrđenje.

Važan izvor istorijskih onformacija o gradu su i brojni natpisi na kori breze karakteristični za celi srednji vek u tom delu Evrope. Po broju takvih natpisa, a sačuvano ih je 19, Toržok se nalazi na trećem mestu u Rusiji, posle Velikog Novgoroda i Stare Ruse.[2]

Od 21. februara do 5. marta 1238. grad je bio pod opsadom vojske Zlatne horde, a iako je na kraju pao pod vlast Mongola otpor koji su toržočki knjazovi pružili onemogućio je na kraju mongolsko-tatarske horde da zauzmu Novgorod. I tokom narednih godina u sukobima između lokalnih knjazova grad je u više puta rušen, a najveća razaranja doživeo je 1372. od strane tverskog knjaza Mihaila Aleksandroviča. Tom prilikom je u potunosti urušen kameni kremlj (kasnije su ga zamenili drveni bedemi, a konačno uništenje utvrđenja usledilo je 1742. kada su poravnati i zemljani bedemi).[3]

Godine 1478. Toržok je zajedno sa celom novgorodskom zemljom postao delom Moskovske kneževine. Kasnije je osnovan Novotoržočki okrug sa sedištem u Toržoku. Godine 1775. Toržok dobija administrativni status okružnog grada u granicama tadašnjeg Tverskog namesništva (1796. preimenovanog u Tversku guberniju).

Prema podacima sa sveruskog popisa stanovništva iz 1897. u gradu je živelo 12.743 stanovnika, adve godine kasnije tu je delovao čak 21 proizvodni pogon (najvažniji su bili parni mlin za žito i kožara). Grad je bio poznat i po izradi čipke i po vezovima od zlata i srebra na svili i somotu. Grad je tada imao 29 crkava, bolnicu i 10 škola.

Sovjetska vlast u gradu uspostavljena je početkom novembra 1917. godine, a od 1929. godine Toržok postaje administrativnim centrom novoosnovanog Novotoržočkog rejona.

U gradu se nalazi kasarna i centar za obuku Ratnog vazduhoplovstva RF (rus. 344 Центр боево́й подгото́вки и переу́чивания лётного соста́ва арме́йской авиа́ции) osnovan 1979. godine. Vojnici iz ovog centra učestvovali su u brojnim međunarodnim mirovnim misijama, između ostalih i na području Jugoslavije tokom 1990.ih godina.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 47.644 stanovnika, dok je prema procenama nacionalne statističke službe za 2014. grad imao 46.950 stanovnika.[4]

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.2014.
29.30034.92145.44347.21449.982[5]48.967[6]47.64446.950

Gradske znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg

Grad Toržok je poznat po brojnim kulturno-istorijskim spomenicima (njih oko 400) i ubraja se među gradove od istorijskog značaja Ruske Federacije. Neki od najvažnijih kulturno-istorijskih spomenika u gradu su:

Znameniti Toržočani[uredi | uredi izvor]

Borisoglebski manastir Starovoznesenjska crkva Voskresenjski manastir (1910)

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Istoriko-geografičeskaя spravka po gorodu Toržku”. Oficialьnый saйt Toržka. Arhivirano iz originala 27. 08. 2011. g. Pristupljeno 26. 5. 2011. 
  2. ^ „Город Торжок, карта Торжка и района”. Arhivirano iz originala 23. 12. 2014. g. Pristupljeno 22. 12. 2014. 
  3. ^ Торжок // Энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона: В 86 томах (82 т. и 4 доп.). — СПб., 1890—1907.
  4. ^ Оценка численности постоянного населения Тверской области на 1 января 2014 года Архивирано на сајту Wayback Machine (23. мај 2014)
  5. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  6. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]