Pređi na sadržaj

Fridrih Kacer

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Fridrih Kacer
dr Fridrih Kacer 1899.
Lični podaci
Datum rođenja(1861-06-05)5. jun 1861.
Mesto rođenjaRokicani, Austrijsko carstvo
Datum smrti3. mart 1925.(1925-03-03) (63 god.)
Mesto smrtiSarajevo, Kraljevina SHS
Nagrade

Fridrih Kacer (češ. Bedřich (Friedrich) Katzer; Rokicani, 5. jun 1861Sarajevo, 3. februar 1925) bio je geolog i član Srpske kraljevske akademija nauka (1924).

Biografija[uredi | uredi izvor]

Pohađao je realnu gimnaziju u Kutnoj Hori i Pragu, a potom je 18801883. studirao na Visokoj tehničkoj školi u Pragu, gdje je 1883–1888. radio kao asistent. Godine 1890. stekao je zvanje doktora filozofije na Univerzitetu u Gisenu (Njemačka). Bio je upravnik stanice za ispitivanje građevinskih materijala u Vršovicama kod Praga 18881891, a 18921895. asistent za mineralogiju, geologiju i rudna ležišta na Rudarskoj akademiji u Leobenu (Austrija).

U Brazilu je bio upravnik mineraloško-geološkog odjela Državnog muzeja u Pari i državni geolog (1895–1898). Sredinom 1898. počeo je da radi u Rudarskoj zemaljskoj upravi u Sarajevu, gdje je krajem godine uspostavljeno geološko odjeljenje. Zemaljski geolog postao je 1901, a rudarski savjetnik 1909. godine. Jedan je od osnivača Geološkog zavoda (1912), kojim je rukovodio do svoje smrti, a postao je i honorarni kustos geološko-mineraloško-paleontološke zbirke Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Od 1924. bio je dopisni član Srpske kraljevske akademije. Glavne oblasti njegovog naučnoistraživačkog rada bile su praktična geologija, posebno detaljnije geološko kartiranje Bosne i Hercegovine kao nastavak i popunjavanje prvog osnovnog geološkog snimanja, te sistematsko geološko istraživanje ležišta korisnih ruda u BiH. Godine 1903. učesnicima IX međunarodnog kongresa geologa u Beču priredio je obiman vodič kroz BiH i tom prilikom objavio je šest karata u razmjeri 1 : 75.000 (Doboj, Zenica, JajceJezero, Prozor, Mostar i Bugojno) i jednu kartu u razmjeri 1 : 200.000 (Majevica i okolina Donje Tuzle). Pod njegovom upravom 1907–1922. publikovano je deset karata u razmjeri 1 : 75.000 (MotajicaProsara, Tuzla–Majevica, Janja, GračanicaTešanj, DerventaKotorsko, GradačacBrčko, TrnovoFoča, Zenica–Vareš, Prnjavor, Sarajevo).

Sa svojim saradnicima, 1906–1921. izdao je tri lista preglednih geoloških karata u razmjeri 1 : 200.000 (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka). Listove Travnik i Ljubuški završili su i objavili njegovi saradnici 1922–1924. godine. Za Zemaljski muzej uredio je mineraloške, petrološke i paleontološke zbirke. Objavio je oko 140 naučnih radova i preko 500 priloga, referata i bilješki u raznim inostranim naučnim časopisima. Odlikovan je Ordenom Svetog Save III stepena.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Enciklopedija Republike Srpske. 5, K-L. Banja Luka: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske. 2023. str. 163. ISBN 978-99976-42-72-1.