Hronologija SFRJ februar 1990.
Appearance
![Grb SFR Jugoslavije, od 1963. do 1992. godine](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/33/Emblem_of_Yugoslavia_%281963%E2%80%931992%29.svg/100px-Emblem_of_Yugoslavia_%281963%E2%80%931992%29.svg.png)
Hronološki pregled važnijih događaja vezanih za društveno-politička dešavanja u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ), kao i opšta politička, društvena, sportska i kulturna dešavanja koja su se dogodila u toku februara meseca 1990. godine.
← januar | Hronologija SFRJ tokom 1990. | mart → | |||||||||||||||||||||||||
Č | P | S | N | P | U | S | Č | P | S | N | P | U | S | Č | P | S | N | P | U | S | Č | P | S | N | P | U | S |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
Događaji[uredi | uredi izvor]
1. februar[uredi | uredi izvor]
- Predsedništvo SFRJ donelo „specijalne mere“ kako bi se okončali nemiri u SAP Kosovo.[1][2]
- Jugoslovenska narodna armija (JNA) izašla na ulice u nekoliko gradova u SAP Kosovo, čime je došlo do smirivanja situacije. U dotadašnjim nemirima stradalo je 27, a ranjeno 54 demonstranata, dok je poginuo jedan, a ranjeno 43 milicionera.[1]
3. februar[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu održana Osnivačka skupština sa ciljem obnavljanja rada Demokratske stranke (DS). Na Konferenciji je za predsednika stranke izabran Dragoljub Mićunović, a za predsednika Izvršnog odbora Kosta Čavoški.
4. februar[uredi | uredi izvor]
- U Ljubljani održana Konferencija Saveza komunista Slovenije na kojoj su i formalno prekinute sve veze sa Savezom komunista Jugoslavije. Na Konferenciji je izvrešna promena naziva partije u Savez komunista Slovenije—Stranka demokratskih reformi i iznet stav da se SKS—SDR zalaže za konfederaciju Jugoslavije.[2][3]
5. februar[uredi | uredi izvor]
- U Zagrebu Republički sekretarijat za upravu i pravosuđe SR Hrvatske doneo rešenje o registraciji sledećih političkih stranaka — Savez komunista Hrvatske (SKH), Socijalistički savez radnog naroda Hrvatske (SSRNH), Hrvatska demokratska stranka (HDS), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska kršćanska demokratska straka (HKDS), Hrvatska socijalno-liberalni savez (HSLS) i Radikalno udruženje za Sjedinjene Evropske Države (RUSED).[4]
6. februar[uredi | uredi izvor]
- Pripadnici Združenog odreda milicije Saveznog sekretarijata unutrašnjih poslova (SSUP) iz SR Slovenije napustili SAP Kosovo.[1][4]
7. februar[uredi | uredi izvor]
- U Zagrebu Predsedništvo Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske (SSRNH) donelo odluku o preimenovanju u Socijalistički savez Hrvatske-Savez socijalista Hrvatske (SSH). Pod ovim imenom, partija je nastupila na prvim višepartijskim izborima u Hrvatskoj, ali nije uspela da uđe u parlament (partija je postojala do 1994).
8. februar[uredi | uredi izvor]
- U Ljubljani dodeljene godišnje Prešernove nagrade, a dobitnici su bili — reditelj Dušan Jovanović, za dramski i režijski rad i vajar Drago Tršar, za životno delo.
11. februar[uredi | uredi izvor]
- U Zagrebu 10. i 11. februara održana sednica Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske (SKH), na kome je doneta odluka o izmeni naziva partije u Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promena (SKH–SDP) i prekinute veze sa Savezom komunista Jugoslavije. Partija je pod ovim imenom nastupila na prvim višepartijskim izborima u Hrvatskoj, a ovaj naziv nosila je do 3. novembra od kada se zvala samo Stranka demokratskih promena.[5][6]
12. februar[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu umro Nenad Radulović „Neša Leptir“ (1959—1990), poznati rok muzičar i pevač grupe „Poslednja igra leptira“.
14. februar[uredi | uredi izvor]
- U Beogradu na sednici Saveznog veća Skupštine SFRJ narodni poslanici prihvatili obrazloženje predloga Predsedništva SFRJ da se pristupi donošenju novog Ustava Jugoslavije i zaključili da bi skupštine republika i pokrajina trebalo da se o njemu izjasne do 15. marta.[1]
- Sabor Socijalističke Republike Hrvatske izglasao promenu amandmana od LIV do LXIII u Ustavu SR Hrvatske kojim je ozakonjen višepartijski sistem u Hrvatskoj.[1][4]
17. februar[uredi | uredi izvor]
- U Kninu osnovana Srpska demokratska stranka (SDS), čiji je predsednik bio dr Jovan Rašković, član Srpske akademije nauka i umetnosti.[1][4]
19. februar[uredi | uredi izvor]
- U više mesta SAP Kosova ponovo izbile albanske demonstracije.
20. februar[uredi | uredi izvor]
- Predsedništvo SFRJ donelo odluku o delimičnom angažovanju jedinica Jugoslovenske narodne armije u SAP Kosovo u cilju zaštite ustavnog poretka i preventivnog sprečavanja većeg nasilja.[1]
21. februar[uredi | uredi izvor]
- Po naredbi Pokrajinskog sekretarijata za unutrašnje poslove, zbog teške situacije, na teritoriji SAP Kosovo uveden policijski čas, koji je važio od 21 do 4 časa.[1][4]
- Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine usvojila Zakon o udruživanju građana, kojim je ozakonjen višepartijski sistem u Bosni i Hercegovini. Zakon je prvobitno predviđao zabranu osnivanja političkih partija na nacionalnoj osnovi, ali je ovu odredbu osporio Ustavni sud SR BiH.[1][4]
22. februar[uredi | uredi izvor]
- U Ljubljani Izvršno veće Skupštine Socijalističke Republike Slovenije donelo protivmere „privrednoj blokadi Srbije“, koja je uvedena u decembru 1989. godine.[1]
24. februar[uredi | uredi izvor]
- U Zagrebu 24. i 25. februara održan Prvi opšti sabor Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na kojem je uvodni referat podneo Franjo Tuđman, predsednik stranke. Na predlog Milovana Šibla, Referat je aklamacijom usvojen kao programska osnova stranke (u referatu se između ostalog navodilo da NDH nije bila smo puka kvinsliška tvorba i fašistički zločin, već i izraz povijesnih težnji hrvatskog naroda što je izazvalo burne reakcije u čitavoj SFRJ, a pogotovo među Srbima u Hrvatskoj). Na Saboru je usvojen Statut stranke, a na osnovu njega i tela stranke, kao i njihovi članovi.[1][4]
- U Zagrebu umro Jure Kaštelan (1919—1990), pesnik i prevodilac.
28. februar[uredi | uredi izvor]
![Četrnaesto svetsko prvenstvo u rukometu, Čehoslovačka 1990.](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/52/Handball_pictogram.svg/75px-Handball_pictogram.svg.png)
- U Pragu, Ostravi, Bratislavi, Prešovu i Plzenju, u Čehoslovačkoj, od 28. februara do 10. marta održano XII светско првенство у рукомету. Рукометна репрезентација Југославије освојила је четврто место. Прва три места на такмичењу освојиле су репрезентације Шведске, Совјетског Савеза и Румуније.
Референце[uredi | uredi izvor]
- ^ а б в г д ђ е ж з и ј Хронологија 2002, стр. 9.
- ^ а б Bilić 2005, стр. 85.
- ^ „Konferencija Saveza komunista Slovenije — Stranka u službi naroda”. arhiv.slobodnadalmacija.hr. Slobodna Dalmacija. 5. 2. 1990. стр. 32.
- ^ а б в г д ђ е Bilić 2005, стр. 86.
- ^ „Sjednica CK SKH”. arhiv.slobodnadalmacija.hr. Slobodna Dalmacija. 11. 2. 1990. стр. 3.
- ^ „Konferencija za štampu u Centralnom komitetu SK Hrvatske: Moderna se stranka bori za birače”. arhiv.slobodnadalmacija.hr. Slobodna Dalmacija. 12. 2. 1991.
Литература[uredi | uredi izvor]
- Хронологија 1990—1995. Бања Лука: Документациони центар Републике Српске. 2002. COBISS.SR 71272457
- Moderna srpska država 1804—2004 hronologija. Beograd: Istorijski arhiv Beograda. 2004. COBISS.SR 119075084
- Bilić, Ivan (2005). „Kronologija raspada SFRJ i stvaranje Republike Hrvatske do 15. siječnja 1992.”. National security and the future. Zagreb: St. George Association / Udruga sv. Jurja. VI: 73—184.