Šarkavščina

Koordinate: 55° 22′ 00″ S; 27° 28′ 00″ I / 55.366667° S; 27.466667° I / 55.366667; 27.466667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Šarkavščina
Шарковщина; Відзы
Uspenjska crkva u Šarkavščini
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Belorusija
Oblast Vitepska oblast
RejonŠarkavščinski rejon
Osnovanprvi pomen 1503.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.6.900
Geografske karakteristike
Koordinate55° 22′ 00″ S; 27° 28′ 00″ I / 55.366667° S; 27.466667° I / 55.366667; 27.466667
Vremenska zonaUTC+3
Aps. visina127 m
Šarkavščina na karti Belorusije
Šarkavščina
Šarkavščina
Šarkavščina na karti Belorusije
Poštanski broj211910
Pozivni broj+375 2154
Registarska oznaka2
Veb-sajt
veb stranica

Šarkavščina (blr. Шаркаўшчына; rus. Шарковщина; polj. Widze) naseljeno je mesto sa administrativnim statusom varošice (городской посёлок) u severozapadnom delu Republike Belorusije, odnosno u zapadnom delu Vitepske oblasti. Administrativni je centar Šarkavščinskog rejona.

Prema procenama iz 2010. u varoši je živelo 6.900 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Šarkavščina je smeštena na obalama reke Disne, u središnjem delu Polacke nizije. Nalazi se na oko 210 km zapadno od administrativnog centra oblasti grada Vitepska i na oko 190 km severno od glavnog grada zemlje Minska.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Šarkavščina se u pisanim izvorima prvi put pominje 1503. kao feudalni posed litvanske despotske porodice Zenoviči.[1] Uz imanje je tek 1767. niklo novo naselje koje je nosilo ime Nova Šarkaščina, koja se ubrzo spojila sa imanjem u jedinstveno naselje.

U sastav Ruske Imperije ulazi 1793. i u ruskim granicama ostaje sve do 1921. kada postaje delom Poljske u čijim granicama ostaje narednih 18 godina. Godine 1939. postaje administrativni deo Beloruske SSR u kojoj 15. januara 1940. dobija službeni status varošice i postaje rejonski centar. Jedno kratko vreme varoš je bila deo Mjorskog rejona (1962—1966).

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema proceni iz 2010. u varoši je živelo 6.900 stanovnika.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Kroz varoš prolaze drumski pravci od republičkog značaja: R3 na relaciji LagojskGlibokaje—granica Letonije i R18 granica RusijeVerhnjedvinsk—Kozjani.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Belarusь: Эncыklapedыčnы davednіk / Rэdkal.: B. І. Sačanka і іnš. — Mn.: BelЭn, 1995. — 800 s. — 5000 эkz. —. ISBN 978-985-11-0026-8..

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]