Javanci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Javanci
ꦮꦺꦴꦁꦗꦮ / ꦠꦶꦪꦁꦗꦮꦶ / ꦥꦿꦶꦪꦤ꧀ꦠꦸꦤ꧀ꦗꦮꦶ
Wong Jåwå / tiyang Jawi / priyantun Jawi
Javanci u tradicionalnoj nošnji
Ukupna populacija
oko 99 miliona
Regioni sa značajnom populacijom
 Indonezija95.217.022[1]
 Malezija1.523.000[2]
 Saudijska Arabija1.500.000[3][4]
 Republika Kina200.000[5][6]
 Hong Kong151.021[7]
 Singapur150.000[8]
 Ujedinjeni Arapski Emirati114.000[9]
 Surinam93.000[10]
 Kina81.000[11]
 Jordan48.000
 Oman33.000
 Katar28.000
 Holandija21.700[12][13]
 Makao9.000[14]
 Australija8.000[15]
 Francuska Gvajana2.800[16]
 Nemačka2.400[17]
Jezici
Javanski jezik, holandski jezik (samo oni koji žive u Surinamu i Holandiji), malajski jezik (samo oni koji žive u Maleziji), kantonski kineski (samo oni koji žive u Hongkongu i Makau), francuski jezik (oni koji žive u Novoj Kaledoniji) i engleski jezik
Religija
Pretežno: islam (uglavnom sunitski). Manjine: protestantizam, rimokatolicizam, hinduizam i vađrajana budizam
Srodne etničke grupe
Balinežani, Polinežani, Madurci, Sundanci, Minangkabau i ostali Austronezijski narodi

Javanci (ngoko javanski: ꦮꦺꦴꦁꦗꦮ,[18] madija javanski: ꦠꦶꦪꦁꦗꦮꦶ,[19] krama javanski: ꦥꦿꦶꦪꦤ꧀ꦠꦸꦤ꧀ꦗꦮꦶ,[19] malajs. Suku Jawa, ind. Orang Jawa) su austronezijski narod nastanjen na ostrvu Java, koje pripada Indoneziji (istovremeno i najgušće naseljena indonežanska oblast). Sa oko 99 miliona pripadnika čine najveću etničku grupu u Indoneziji. Pretežno žive u centralnim i istočnim delovima ovog ostrva. Postoji značajan broj ljudi javanskog porekla koji žive u Singapuru, Maleziji, Egipatu, Saudijskoj Arabiji, Kini i Holandiji.

Javanski narod ima puno podgrupa, od kojih su najveće - Mataram, Čirebonci, Tengerci, Bandžumasan, Osing i Naganci.[20]

Većina Javanca pripada islamskoj veroispovesti, dok ih samo mali deo pripada hrišćanstvu, vađrajana budizmu i hinduizmu. Prema svetskoj populaciji, četvrti su narod među muslimanima, posle Arapa,[21] Bengalaca[22] i Pendžabaca.[23]

U dijaspori Javanaca ima oko 3.3-4 miliona.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Kao i većina indonežanskih etničkih grupa, uključujući i Sundance iz zapadne Jave, Javanci su austronezijskog porekla čiji preci poreklo vode sa ostrva Tajvan i migrirali kroz Filipine,[24] i stigli na ostrvo Java sredinom drugog milenijuma pre nove ere. Međutim, prema novijim genetskim studijima, Javanci zajedno sa Sundancima i Balinežanima imaju skoro jednak odnos gena deljenih između Austronežana i Austroazijata.[25]

Javanci su živeli izolovano sve do 1619. godine kada je Holandija kolonizovala Javu.

Hinduizam i budizam su na područje ostrvo Java doneli trgovci iz Indije. Pojavili su se na tim prostorima u 5. veku. Hinduisti, budisti i javanske vere su se stopile u jedinstvenu lokalnu filozofiju.

Centar javanske kulture i politike bio je na istočnom delu ostrva kada je Mpu Sindok (929. - 947.) premestio prestonicu ka istoku, ka području reke Brantas u 10. veku nove ere.

Razna javanska kraljevstva su bila aktivno involvirana u trgovini začinom preko Puta svile. Osim začina, iz Jave su se uvozili začini i izvozio pirinač, čega je Java bila veliki proizvođač. Smatralo se da je Madžapahit bio najveći od svih kraljevstva. Istovremeno je bila i agrarna i pomorska moć, kombinujući kultivaciju pirinča i pomorsku trgovinu. Razori njihovog grada mogu se videti u Troulanu.

Jezik[uredi | uredi izvor]

Javanci pretežno govore javanskim jezikom, koji spada u malajsko-polinezijsku grupu austronezijske porodice jezika. Najviše je srodan balinežanskom jeziku. Javanski jezik ima mnogo reči iz hindu, indonežanskog i malajskog jezika. Većina Javanaca je bilingvalna sa indonežanskim.

Među Javancima su zastupljeni holandski, francuski i engleski jezik, koji pripadaju indoevropskoj porodici jezika, kao i kantonski kineski, član kineske grupe sino-tibetanske porodice jezika.

Religija[uredi | uredi izvor]

U verskom smislu, Javanci su predstavljeni kao veoma pobožan narod. Danas, najviše Javanaca praktikuje islam kao svoju religiju, dok ih oko 5-10% ispoveda istočnjačke islamske tradicije. Smatra se da je islam među Javancima stigao negde u 13. veku, posle čega je islam postao dominantan, a doneli su ga arapski trgovci. Manji deo praktikuje hrišćanstvo (protestantizam i rimokatolicizam), koji živi u centralnoj Javi. Ostatak pripada vađrajana budizmu i hinduizmu.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kewarganegaraan, Suku Bangsa, Agama dan Bahasa Sehari-hari Penduduk Indonesia - Hasil Sensus Penduduk 2010. Badan Pusat Statistik. 2011. ISBN 978-979-064417-5. Arhivirano iz originala 10. 07. 2017. g. 
  2. ^ Ghosh, Palash (31. 1. 2013). „Uneasy Neighbors: The Plight of Illegal Indonesian Immigrants In Malaysia”. International Business Times. Pristupljeno 12. 05. 2018. 
  3. ^ Kompasiana (2016). Kami Tidak Lupa Indonesia. Bentang Pustaka. ISBN 9786022910046. 
  4. ^ Silvey, Rachel (2005), „Transnational Islam: Indonesian Migrant Domestic Workers in Saudi Arabia”, Ur.: Falah, Ghazi-Walid; Nagel, Caroline, Geographies of Muslim Women: Gender, Religion, and Space, Guilford Press, str. 127—146, ISBN 978-1-57230-134-4 
  5. ^ „產業及社福外籍勞工人數-按國籍分”. 行政院勞動部勞力發展署. Arhivirano iz originala 02. 09. 2018. g. Pristupljeno 10. 05. 2018. 
  6. ^ „TKI di China Lebih Besar Dibandingkan Pekerja China di RI”. Okezone.com (in Indonesian). 21. 12. 2016. Pristupljeno 11. 05. 2018. 
  7. ^ „Hong Kong”. The World Factbook. Central Intelligence Agency. Arhivirano iz originala 14. 05. 2009. g. Pristupljeno 10. 05. 2018. 
  8. ^ „TKI di Singapura Bisa Kirim Uang ke Kampung Lewat HP”. Detik.com (in Indonesian). Pristupljeno 11. 05. 2018. [mrtva veza]
  9. ^ „1,3 Juta TKI Kerja di Timteng Terbanyak Arab Saudi”. Detik.com (in Indonesian). Pristupljeno 11. 05. 2018. [mrtva veza]
  10. ^ „Suriname”. The World Factbook. Central Intelligence Agency. Arhivirano iz originala 07. 01. 2019. g. Pristupljeno 10. 05. 2018. 
  11. ^ „Menaker : TKI yang Serbu China, Bukan TKI China yang Serbu Indonesia”. Kompas.com (in Indonesian). 23. 4. 2018. Pristupljeno 11. 05. 2018. 
  12. ^ Ko Oudhof, Carel Harmsen, Suzanne Loozen en Chan Choenni, "Omvang en spreiding van Surinaamse bevolkingsgroepen in Nederland Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. avgust 2015)" (CBS - 2011)
  13. ^ Ko Oudhof en Carel Harmsen, "De maatschappelijke situatie van Surinaamse bevolkingsgroepen in Nederland Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. avgust 2015)" (CBS - 2011)
  14. ^ „Ini Data TKA di Indonesia dan Perbandingan Dengan TKI di Luar Negeri”. Kompas.com (in Indonesian). 23. 4. 2018. Pristupljeno 11. 05. 2018. 
  15. ^ Project, Joshua. „Javanese in Australia”. joshuaproject.net (na jeziku: engleski). 
  16. ^ Institut de la statistique et des études économiques de Nouvelle-Calédonie (ISEE). „Population totale, selon la communauté par commune et Province de résidence” (na jeziku: francuski). Arhivirano iz originala (XLS) 28. 09. 2007. g. 
  17. ^ Project, Joshua. „Javanese in Germany”. joshuaproject.net (na jeziku: engleski). 
  18. ^ Kamus Pepak Basa Jawa, Sudaryanto/Pranowo, 2001, #1359
  19. ^ a b See: Javanese language: Politeness
  20. ^ „Publication Name:”. Arhivirano iz originala 10. 7. 2017. g. Pristupljeno 27. 1. 2019. 
  21. ^ Nydell, Margaret K. (2005). Understanding Arabs: A Guide for Modern Times. Intercultural Press. str. xxiii, 14. ISBN 978-1-931930-25-3. 
  22. ^ roughly 170 million in Bangladesh and 130 million in the Republic of India (CIA Factbook 2014 estimates, numbers subject to rapid population growth); about 10 million Bangladeshis in the Middle East, 1 million Bengalis in Pakistan, 5 million British Bangladeshi.
  23. ^ Gandhi, Rajmohan (2013). Punjab: A History from Aurangzeb to Mountbatten. New Delhi, India, Urbana, Illinois: Aleph Book Company. str. 1. ISBN 978-93-83064-41-0. 
  24. ^ Spiller, Henry (2008). Gamelan music of Indonesia. Taylor & Francis. ISBN 978-0-415-96067-0. 
  25. ^ „Pemetaan Genetika Manusia Indonesia”. Kompas.com (na jeziku: Indonesian). Arhivirano iz originala 23. 02. 2016. g. Pristupljeno 27. 01. 2019. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]