Javanci
ꦮꦺꦴꦁꦗꦮ / ꦠꦶꦪꦁꦗꦮꦶ / ꦥꦿꦶꦪꦤ꧀ꦠꦸꦤ꧀ꦗꦮꦶ Wong Jåwå / tiyang Jawi / priyantun Jawi | |
---|---|
Ukupna populacija | |
oko 99 miliona | |
Regioni sa značajnom populacijom | |
Indonezija | 95.217.022[1] |
Malezija | 1.523.000[2] |
Saudijska Arabija | 1.500.000[3][4] |
Republika Kina | 200.000[5][6] |
Hong Kong | 151.021[7] |
Singapur | 150.000[8] |
Ujedinjeni Arapski Emirati | 114.000[9] |
Surinam | 93.000[10] |
Kina | 81.000[11] |
Jordan | 48.000 |
Oman | 33.000 |
Katar | 28.000 |
Holandija | 21.700[12][13] |
Makao | 9.000[14] |
Australija | 8.000[15] |
Francuska Gvajana | 2.800[16] |
Nemačka | 2.400[17] |
Jezici | |
Javanski jezik, holandski jezik (samo oni koji žive u Surinamu i Holandiji), malajski jezik (samo oni koji žive u Maleziji), kantonski kineski (samo oni koji žive u Hongkongu i Makau), francuski jezik (oni koji žive u Novoj Kaledoniji) i engleski jezik | |
Religija | |
Pretežno: islam (uglavnom sunitski). Manjine: protestantizam, rimokatolicizam, hinduizam i vađrajana budizam | |
Srodne etničke grupe | |
Balinežani, Polinežani, Madurci, Sundanci, Minangkabau i ostali Austronezijski narodi |
Javanci (ngoko javanski: ꦮꦺꦴꦁꦗꦮ,[18] madija javanski: ꦠꦶꦪꦁꦗꦮꦶ,[19] krama javanski: ꦥꦿꦶꦪꦤ꧀ꦠꦸꦤ꧀ꦗꦮꦶ,[19] malajs. Suku Jawa, ind. Orang Jawa) su austronezijski narod nastanjen na ostrvu Java, koje pripada Indoneziji (istovremeno i najgušće naseljena indonežanska oblast). Sa oko 99 miliona pripadnika čine najveću etničku grupu u Indoneziji. Pretežno žive u centralnim i istočnim delovima ovog ostrva. Postoji značajan broj ljudi javanskog porekla koji žive u Singapuru, Maleziji, Egipatu, Saudijskoj Arabiji, Kini i Holandiji.
Javanski narod ima puno podgrupa, od kojih su najveće - Mataram, Čirebonci, Tengerci, Bandžumasan, Osing i Naganci.[20]
Većina Javanca pripada islamskoj veroispovesti, dok ih samo mali deo pripada hrišćanstvu, vađrajana budizmu i hinduizmu. Prema svetskoj populaciji, četvrti su narod među muslimanima, posle Arapa,[21] Bengalaca[22] i Pendžabaca.[23]
U dijaspori Javanaca ima oko 3.3-4 miliona.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Kao i većina indonežanskih etničkih grupa, uključujući i Sundance iz zapadne Jave, Javanci su austronezijskog porekla čiji preci poreklo vode sa ostrva Tajvan i migrirali kroz Filipine,[24] i stigli na ostrvo Java sredinom drugog milenijuma pre nove ere. Međutim, prema novijim genetskim studijima, Javanci zajedno sa Sundancima i Balinežanima imaju skoro jednak odnos gena deljenih između Austronežana i Austroazijata.[25]
Javanci su živeli izolovano sve do 1619. godine kada je Holandija kolonizovala Javu.
Hinduizam i budizam su na područje ostrvo Java doneli trgovci iz Indije. Pojavili su se na tim prostorima u 5. veku. Hinduisti, budisti i javanske vere su se stopile u jedinstvenu lokalnu filozofiju.
Centar javanske kulture i politike bio je na istočnom delu ostrva kada je Mpu Sindok (929. - 947.) premestio prestonicu ka istoku, ka području reke Brantas u 10. veku nove ere.
Razna javanska kraljevstva su bila aktivno involvirana u trgovini začinom preko Puta svile. Osim začina, iz Jave su se uvozili začini i izvozio pirinač, čega je Java bila veliki proizvođač. Smatralo se da je Madžapahit bio najveći od svih kraljevstva. Istovremeno je bila i agrarna i pomorska moć, kombinujući kultivaciju pirinča i pomorsku trgovinu. Razori njihovog grada mogu se videti u Troulanu.
Jezik[uredi | uredi izvor]
Javanci pretežno govore javanskim jezikom, koji spada u malajsko-polinezijsku grupu austronezijske porodice jezika. Najviše je srodan balinežanskom jeziku. Javanski jezik ima mnogo reči iz hindu, indonežanskog i malajskog jezika. Većina Javanaca je bilingvalna sa indonežanskim.
Među Javancima su zastupljeni holandski, francuski i engleski jezik, koji pripadaju indoevropskoj porodici jezika, kao i kantonski kineski, član kineske grupe sino-tibetanske porodice jezika.
Religija[uredi | uredi izvor]
U verskom smislu, Javanci su predstavljeni kao veoma pobožan narod. Danas, najviše Javanaca praktikuje islam kao svoju religiju, dok ih oko 5-10% ispoveda istočnjačke islamske tradicije. Smatra se da je islam među Javancima stigao negde u 13. veku, posle čega je islam postao dominantan, a doneli su ga arapski trgovci. Manji deo praktikuje hrišćanstvo (protestantizam i rimokatolicizam), koji živi u centralnoj Javi. Ostatak pripada vađrajana budizmu i hinduizmu.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Kewarganegaraan, Suku Bangsa, Agama dan Bahasa Sehari-hari Penduduk Indonesia - Hasil Sensus Penduduk 2010. Badan Pusat Statistik. 2011. ISBN 978-979-064417-5. Arhivirano iz originala 10. 07. 2017. g.
- ^ Ghosh, Palash (31. 1. 2013). „Uneasy Neighbors: The Plight of Illegal Indonesian Immigrants In Malaysia”. International Business Times. Pristupljeno 12. 05. 2018.
- ^ Kompasiana (2016). Kami Tidak Lupa Indonesia. Bentang Pustaka. ISBN 9786022910046.
- ^ Silvey, Rachel (2005), „Transnational Islam: Indonesian Migrant Domestic Workers in Saudi Arabia”, Ur.: Falah, Ghazi-Walid; Nagel, Caroline, Geographies of Muslim Women: Gender, Religion, and Space, Guilford Press, str. 127—146, ISBN 978-1-57230-134-4
- ^ „產業及社福外籍勞工人數-按國籍分”. 行政院勞動部勞力發展署. Arhivirano iz originala 02. 09. 2018. g. Pristupljeno 10. 05. 2018.
- ^ „TKI di China Lebih Besar Dibandingkan Pekerja China di RI”. Okezone.com (in Indonesian). 21. 12. 2016. Pristupljeno 11. 05. 2018.
- ^ „Hong Kong”. The World Factbook. Central Intelligence Agency. Arhivirano iz originala 14. 05. 2009. g. Pristupljeno 10. 05. 2018.
- ^ „TKI di Singapura Bisa Kirim Uang ke Kampung Lewat HP”. Detik.com (in Indonesian). Pristupljeno 11. 05. 2018.[mrtva veza]
- ^ „1,3 Juta TKI Kerja di Timteng Terbanyak Arab Saudi”. Detik.com (in Indonesian). Pristupljeno 11. 05. 2018.[mrtva veza]
- ^ „Suriname”. The World Factbook. Central Intelligence Agency. Arhivirano iz originala 07. 01. 2019. g. Pristupljeno 10. 05. 2018.
- ^ „Menaker : TKI yang Serbu China, Bukan TKI China yang Serbu Indonesia”. Kompas.com (in Indonesian). 23. 4. 2018. Pristupljeno 11. 05. 2018.
- ^ Ko Oudhof, Carel Harmsen, Suzanne Loozen en Chan Choenni, "Omvang en spreiding van Surinaamse bevolkingsgroepen in Nederland Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. avgust 2015)" (CBS - 2011)
- ^ Ko Oudhof en Carel Harmsen, "De maatschappelijke situatie van Surinaamse bevolkingsgroepen in Nederland Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. avgust 2015)" (CBS - 2011)
- ^ „Ini Data TKA di Indonesia dan Perbandingan Dengan TKI di Luar Negeri”. Kompas.com (in Indonesian). 23. 4. 2018. Pristupljeno 11. 05. 2018.
- ^ Project, Joshua. „Javanese in Australia”. joshuaproject.net (na jeziku: engleski).
- ^ Institut de la statistique et des études économiques de Nouvelle-Calédonie (ISEE). „Population totale, selon la communauté par commune et Province de résidence” (na jeziku: francuski). Arhivirano iz originala (XLS) 28. 09. 2007. g.
- ^ Project, Joshua. „Javanese in Germany”. joshuaproject.net (na jeziku: engleski).
- ^ Kamus Pepak Basa Jawa, Sudaryanto/Pranowo, 2001, #1359
- ^ a b See: Javanese language: Politeness
- ^ „Publication Name:”. Arhivirano iz originala 10. 7. 2017. g. Pristupljeno 27. 1. 2019.
- ^ Nydell, Margaret K. (2005). Understanding Arabs: A Guide for Modern Times. Intercultural Press. str. xxiii, 14. ISBN 978-1-931930-25-3.
- ^ roughly 170 million in Bangladesh and 130 million in the Republic of India (CIA Factbook 2014 estimates, numbers subject to rapid population growth); about 10 million Bangladeshis in the Middle East, 1 million Bengalis in Pakistan, 5 million British Bangladeshi.
- ^ Gandhi, Rajmohan (2013). Punjab: A History from Aurangzeb to Mountbatten. New Delhi, India, Urbana, Illinois: Aleph Book Company. str. 1. ISBN 978-93-83064-41-0.
- ^ Spiller, Henry (2008). Gamelan music of Indonesia. Taylor & Francis. ISBN 978-0-415-96067-0.
- ^ „Pemetaan Genetika Manusia Indonesia”. Kompas.com (na jeziku: Indonesian). Arhivirano iz originala 23. 02. 2016. g. Pristupljeno 27. 01. 2019.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Kewarganegaraan, Suku Bangsa, Agama dan Bahasa Sehari-hari Penduduk Indonesia - Hasil Sensus Penduduk 2010. Badan Pusat Statistik. 2011. ISBN 978-979-064417-5. Arhivirano iz originala 10. 07. 2017. g.