Adis Abeba

Koordinate: 9° 1′ 48″ N 38° 44′ 24″ E / 9.03000° S; 38.74000° I / 9.03000; 38.74000
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Adis Abeba
Inkrporirani grad
Flag of Adis Abeba
Zastava
Official seal of Adis Abeba
Grb
Adis Abeba na karti Etiopije
Adis Abeba
Adis Abeba
Lokacija u Etiopiji
Adis Abeba na karti Afrike
Adis Abeba
Adis Abeba
Lokacija u Etiopiji
Koordinate: 9° 1′ 48″ N 38° 44′ 24″ E / 9.03000° S; 38.74000° I / 9.03000; 38.74000
CountryEtiopija
inkorporirani1886
Vlada
 • gradonačelnikTakele Uma Benti
Površina
 • Inkrporirani grad527 km2 (203 sq mi)
 • Kopno527 km2 (203 sq mi)
 [1]
Nadmorska visina2.355 m (7.726 ft)
Stanovništvo (2008)
 • Inkrporirani grad3.384.569
 • Gustina5.165,1/km2 (13,378/sq mi)
 • Urbana3.384.569
 • Metro4.567.857
 [2]
Vremenska zonaIstočnoafričko vreme (UTC+3)
Pozivni brojevi(+251) 11
HDI (2018)0,697[3]
srednji · 1.
Veb-sajtZvanični veb-sajt

Adis Abeba (amh. አዲስ ፡ አበባ − „novi cvet“[4]) je glavni i najveći grad Etiopije.[5] U gradu zvanično živi 2.739.551 stanovnika, prema popisu iz 2007. godine.[6] Međutim, godišnja stopa rasta iznosi 3,8%, te se pretpostavlja da je taj broj umnogome potcenjen, sa odstupanjem od oko 650.000 stanovnika.

Kao grad-država, Adis Abeba uživa status i grada, i države. To je mesto osnivanja i nekada redovnog zasedanja Organizacije afričkog jedinstva, a danas međunarodne organizacije Afričke unije. Takođe, u Adis Abebi je sedište Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Afriku i brojnih drugih međunarodnih organizacija.[4] Samim tim, Adis Abeba se često naziva politička prestonica Afrike, kako zbog istorijskog, tako diplomatskog i političkog značaja Afrike.

Grad je naseljen ljudima iz različitih delova Etiopije. Jedna od većih znamenitosti je i Univerzitet u Adis Abebi.[7]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Adis Abeba
Podela Adis Ababe

Nalazi se u centru zemlje, na visoravni između 2.300 i 2.600 metra nadmorske visine, što je čini najvišim afričkim glavnim gradom i trećim u svetu.[8] Prostire se na 530 km². u gradu vlada tropska suva klima.[9] Za razliku od Džibutija na istoku i Sudana na zapadu Adis Abeba ima relativno prijatnu temperaturu tokom cele godine zahvaljujući svojoj nadmorskoj visini. Kišna sezona traje od juna do septembra. Grad leži u podnožju planine Entoto i čini deo vododelnice za Avaš. Od svoje najniže tačke, oko međunarodnog aerodroma Bole, na 2.326 metara) nadmorske visine na južnoj periferiji, Adis Abeba se uzdiže na preko 3.000 metara u planinama Entoto na severu.[10]


Administrativna podela[uredi | uredi izvor]

Grad je podeljen na 10 opština, koje se nazivaju podgradovi i 99 okruga.[11][12] 10 podgradova su:

Broj Podgrad Površina (km2) Populacija Gustina Karta
1 Adis Ketema[13] 7.41 271,644 36,659.1
2 Akaki Kaliti[14] 118.08 195,273 1,653.7
3 Arada[15] 9.91 225,999 23,000
4 Bole[16] 122.08 328,900 2,694.1
5 Gulele[17] 30.18 284,865 9,438.9
6 Kirkos[18] 14.62 235,441 16,104
7 Kolfe Keranio[19] 61.25 546,219 7,448.5
8 Lideta[20] 9.18 214,769 23,000
9 Nifal Silk-Lafto[21] 68.30 335,740 4,915.7
10 Jeka (grad)[22] 85.46 337,575 3950.1

Istorija[uredi | uredi izvor]

Grad je osnovao Menelik II 1886. godine.[23] U maju 1936. italijanske trupe su okupirale Adis Abebu tokom Drugog italijansko-abisinskog rata, koji je postao glavni grad Italijanske istočne Afrike. Grad je oslobođen maja 1941. Od 1963. u Adis Abebi se nalazi sedište Organizacije afričkog jedinstva, koja je raspuštena 2002. i na njenom mestu je stvorena Afrička unija.[23]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U Adis Abebi živi 80 različitih naroda koji govore 80 jezika. Najbrojniji narodi su Amhara (48,3%), Oromo (19,2%), Gurage (19,5%) i Tigre (7,5%), dok ostali narodi čine 7,4% stanovništva. Pravoslavci čine 82% stanovništva, muslimani 12,7%, protestanti 3,9%, katolici 0,8%, a preostalih 0,8% čine ostale religije (hinduisti, jevreji, bahaisti, Jehovini svedoci, agnostici i drugi).

Privreda[uredi | uredi izvor]

U Adis Abebi je najviše razvijena tekstilna, prehrambena i hemijska industrija, ali se proizvode i proizvodi od drveta, plastike, obuća i tome slično. Vodeće nacionalne novine se takođe štampaju u gradu, gde je skoncentrisana i većina uslužnih delatnosti. Bankarstvo kao i osiguravajuće kuće se, takođe, nalaze u Adis Abebi.[23]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Aerodrom Bole, nekadašnji naziv Aerodrom Hajle Selasije I

Adis Abeba predstavlja središte nacionalne transportne mreže. Postoji nekoliko puteva koji povezuju Adis Abebu sa drugim većim gradovima u Etiopiji. U septembru 2015. godine je puštena u rad i prva tramvajska linija u ovoj prestonici.[24] Takođe, postoji i železnička pruga koja saobraća do Džibutija. U gradu se nalazi i međunarodni aerodrom Bole.[23]

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Neke od znamenitosti grada su: Nacionalni muzej u kome se čuva 3,2 miliona star skelet hominida zvanog „Lusi[25], Nacionalna biblioteka, Etnološki muzej koji se nalazi u bivšoj palati, Muzej železnice, Muzej pošte, katedrala Sveti Đorđe u kojoj su krunisani Zaudita i Hajle Selasije[26], crkva Sveto Trojstvo u kojoj je sahranjen car Hajle Selasije, palata cara Menelika u kojoj se nalazi sedište vlade, palata cara Hajla Selasija koja služi kao rezidencija predsednika, pozorište Hager Fikir koje je prvo pozorište izgrađeno u Etiopiji.

Dana 6. februara 2005. u Adis Abebi je održan koncert u čast šezdeset godina od rođenja Boba Marlija na kome je prisustvovalo oko 300.000 osoba iz celog sveta.[27]

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „2011 National Statistics”. Csa.gov.et. Arhivirano iz originala 30. 3. 2013. g. Pristupljeno 20. 7. 2013. 
  2. ^ "Census 2007 Tables: Addis Abeba" Arhivirano 2010-11-14 na sajtu Wayback Machine, Tables 2.1, 2.5, 3.1, 3.2 and 3.4. For Silt'e, the statistics of reported Shitagne speakers were used, on the assumption that this was a typographical error.
  3. ^ „Sub-national HDI – Area Database – Global Data Lab”. globaldatalab.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 14. 5. 2020. 
  4. ^ a b Zašto naziv Adis Abeba?, afrolegends.com, 20. oktobar 2014. Pristupljeno 31. avgusta 2016.
  5. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 17. ISBN 86-331-2075-5. 
  6. ^ Zvaničan izveštaj popisa iz 2007. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. maj 2015), Vladina agencija za statistiku Centralne Afrike, www.csa.gov.et. Pristupljeno 31. avgusta 2016.
  7. ^ Univerzitet u Adis Abebi, zvaničan sajt
  8. ^ O Adis Abebi, www.nationsonline.org. Pristupljeno 31. avgusta 2016.
  9. ^ „NGA: Country Files”. Earth-info.nga.mil. Arhivirano iz originala 4. 5. 2012. g. Pristupljeno 5. 5. 2012. 
  10. ^ Vaughan, Jenny (18. 10. 2013). „Ethiopia unveils telescope in first phase of space programme”. Yahoo! News. AFP. Pristupljeno 23. 2. 2014. 
  11. ^ „Addis Ababa city website (site map, see the list in "Sub Cities" section)”. Addisababacity.gov.et. Arhivirano iz originala 3. 7. 2013. g. Pristupljeno 11. 12. 2013. 
  12. ^ „Article at unhabitat.org (map of Addis Ababa, page 9)” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 24. 4. 2011. g. Pristupljeno 11. 12. 2013. 
  13. ^ „Addis Ketema page (Addis Ababa website)”. Addisababacity.gov.et. Arhivirano iz originala 14. 12. 2012. g. Pristupljeno 11. 12. 2013. 
  14. ^ „Akaky Kaliti page (Addis Ababa website)”. Addisababacity.gov.et. Arhivirano iz originala 16. 10. 2013. g. Pristupljeno 11. 12. 2013. 
  15. ^ „Arada page (Addis Ababa website)”. Addisababacity.gov.et. Arhivirano iz originala 11. 1. 2013. g. Pristupljeno 11. 12. 2013. 
  16. ^ „Bole page (Addis Ababa website)”. Addisababacity.gov.et. Arhivirano iz originala 25. 11. 2013. g. Pristupljeno 11. 12. 2013. 
  17. ^ „Gullele page (Addis Ababa website)”. Addisababacity.gov.et. Arhivirano iz originala 5. 11. 2013. g. Pristupljeno 11. 12. 2013. 
  18. ^ „Kirkos page (Addis Ababa website)”. Addisababacity.gov.et. Arhivirano iz originala 3. 12. 2013. g. Pristupljeno 11. 12. 2013. 
  19. ^ „Kolfe Keranio page (Addis Ababa website)”. Addisababacity.gov.et. Arhivirano iz originala 3. 12. 2013. g. Pristupljeno 11. 12. 2013. 
  20. ^ „Lideta page (Addis Ababa website)”. Addisababacity.gov.et. Arhivirano iz originala 3. 12. 2013. g. Pristupljeno 11. 12. 2013. 
  21. ^ „Nifas Silk-Lafto page (Addis Ababa website)”. Addisababacity.gov.et. Arhivirano iz originala 4. 1. 2013. g. Pristupljeno 11. 12. 2013. 
  22. ^ „Yeka page (Addis Ababa website)”. Addisababacity.gov.et. Arhivirano iz originala 3. 12. 2013. g. Pristupljeno 11. 12. 2013. 
  23. ^ a b v g Adis Abeba, Britanika. Pristupljeno 31. avgusta 2016.
  24. ^ Adis Abeba dobila prvu tramvajski liniju, Blic, 20. septembar 2015. Pristupljeno 31. avgusta 2016.
  25. ^ Nacionalni muzej Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. septembar 2016), www.lonelyplanet.com. Pristupljeno 31. avgusta 2016.
  26. ^ Muzej i katedrala sv. Đorđe Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. septembar 2016), www.lonelyplanet.com. Pristupljeno 31. avgusta 2016.
  27. ^ Rege fanovi ustanite za rođendan, Mark Lejsi, Njujork tajms, 7. februar 2005. Pristupljeno 31. avgusta 2016.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Pankhurst, Richard (2001). The Ethiopians: A History (Peoples of Africa). Wiley-Blackwell; New Ed edition. ISBN 0-631-22493-9. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]