Zastava Jermenije

Ovaj članak je dobar. Kliknite ovde za više informacija.
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zastava Jermenije
NadimakTrobojka (jerm. Եռագույն)
UpotrebaNacionalna zastava Nacionalna zastava  Nacionalna zastava
Proporcije1:2
Usvojena28. maja 1918. (ponovno usvojeno 24. avgusta 1990.)
IzgledHorizontalna trobojka crvene boje, plave boje i boje kajsije
Stvaratelj(i)Stepan Malhasjanc
UpotrebaPredsednička standarta Predsednička standarta 
Proporcije1:2
IzgledHorizontalna trobojka crvene boje, plave boje i boje kajsije sa predsedničkim pečatom u sredini.

Zastava Jermenije (jerm. Եռագույն; Jerahujn — „trobojka'”), ili jermenska trobojka, predstavlja državni simbol Republike Jermenije. Zastava je pravougaonog oblika, sa odnosom visine prema dužini od 1:2. Čine je tri jednaka horizontalna polja, crveno u gornjem delu, plavo u sredini i narandžasto u donjem delu. Narandžasto polje se često opisuje i kao polje boje kajsije koja je jedan od nacionalnih simbola Jermenije.

Značenje i raspored boja na zastavi ima više objašnjenja. Najjednostavnije tumačenje simbolike boja je da crvena boja simboliše krv svih onih koji su dali svoj život za jermensku državu i naciju, plava boja označava nebo i slobodu, a narandžasta je simbol jermenske zemlje i jermenskog radnika.

Sadašnja varijanta zastave službeno je usvojena na sednici Vrhovnog sovjeta Jermenije održanoj 24. avgusta 1990. godine. Narodna skupština Republike Jermenije je 15. juna 2006. usvojila novi zakon o nacionalnoj zastavi i državnim obeležjima.

Tokom istorije postojalo je više različitih varijacija zastava koje su predstavljale jermenski narod i države, počev od zastava drevnih jermenskih dinastija sa simbolima životinja (danas vidljivim na nacionalnom grbu) pa do raznih varijanti zastava iz komunističkog perioda.

Simbolika zastave[uredi | uredi izvor]

Značenje i raspored boja na zastavi ima više objašnjenja. Najjednostavnije tumačenje simbolike boja je da crvena boja simboliše krv svih onih koji su dali svoj život za jermensku državu i naciju, plava boja označava nebo i slobodu, a narandžasta je simbol jermenske zemlje i jermenskog radnika.[1]

Službena simbolika značenja boja na državnoj zastavi objašnjena je u Ustavu Republike Jermenije:[2]

Crvena boja je simbol cele Jermenske visoravni, simbol večne borbe jermenskog čoveka za opstanak, slobodu, hrišćansku veru i nezavisnost Jermenije. Plava boja simbolizuje jermensko nebo i težnju jermenskog naroda za životom u miru i slobodi. Narandžasta boja predstavlja talenat, volju i želju jermenskog čoveka uložen u izgradnju otadžbine.

Dizajn zastave[uredi | uredi izvor]

Pošto zakonom o zastavi nisu precizno određene nijanse boja, jermenska trobojka je dostupna u dve varijante, a verzija sa svetlijim bojama je u znatno široj upotrebi od izbledele forme. U sledećoj tabeli prikazani su kodovi boja za obe varijante zastave prema RGB sistemu:[a]

Svetlija forma Izbledela forma
Crvena 255-0-0 216-28-63
Plava 0-0-170 85-117-196
Narandžasta 255-153-0 239-107-0

U službenoj upotrebi su sledeći kodovi za boje na jermenskoj zastavi:[3]

Model Crvena Plava Narandžasta
Pantone 485 286 1235
CMYK 0-100-100-0 100-75-0-0 0-35-100-0
RGB 217-0-18 0-51-160 242-168-0
HTML #D90012 #0033A0 #F2A800

Zastave kroz istoriju[uredi | uredi izvor]

Izgled korišćen u prošlosti, ali sad napušten Zastava dinastije Artašesida.
Izgled korišćen u prošlosti, ali sad napušten Zastava dinastije Aršakuna.

Savremena jermenska trobojka ima malo, ili nimalo, sličnosti sa simbolima koji su predstavljali ovaj narod u najranijim vremenima. U antička vremena umesto zastava obično su se koristili stupovi od drveta na kojima su bili izrezbareni razni simboli koji su predstavljali određenu vladarsku dinastiju: zmaj, lav, orao ili razni misteriozni božanski simboli.[4]

Prve zastave koje predstavljaju narod pojavljuju se nakon usvajanja hrišćanstva kao službene religije i svaka zastava je pored simbola nacije obično sadržavala i simbole određene vladajuće dinastije. Zastave iz ranijih perioda obično su predstavljale vladajuće dinastije. Jedna od najstarijih je zastava dinastije Artašesida na kojoj se nalaze dva orla koji gledaju jedan u drugog, međusobno odvojena simbolom cveta, a sama podloga je tkanina tamnocrvene boje. Ova zastava datira iz antičkog perioda jermenske istorije, baš kao i zastava dinastije Aršakuna.

17—18. vek[uredi | uredi izvor]

Britanska istočnoindijska kompanija je 22. juna 1688. zaključila ugovor sa jermenskim trgovcima iz Madrasa (danas Čenaj, Indija)[5] kojim su isti dobili pravo da plove pod vlastitom zastavom. Ta pomorska trgovačka zastava je bila dvobojka u varijanti crvenožuto—crveno sa „Jagnjem Božijim” u centralnom delu.[6]

19. vek[uredi | uredi izvor]

Izgled korišćen u prošlosti, ali sad napušten Ališanova zastava iz 1885. godine.

Nakon što je jermenska država podeljena između Persijskog i Osmanskog carstva, Jermenija nije imala nikakav simbol u vidu zastave. Sveštenik Jermenske istočnokatoličke crkve Gevond Ališan je izradio 1885. novu verziju nacionalne zastave, a na zahtev udruženja jermenskih studenata u Parizu koji su pod tim obeležjem prisustvovali sahrani francuskog književnika Viktora Igoa. Po obliku i rasporedu boja Ališanova zastava je najsličnija današnjoj zastavi iako je izgledom podsećala na zastavu današnje Bugarske u obrnutom rasporedu boja. Gornje polje je bilo crvene boje koja simboliše prvu nedelju Uskrsa (ili „crvenu nedelju”), centralno bolje je bilo zelene boje (simbol druge nedelje Uskrsa ili „zelene nedelje”), dok je belo polje na dnu postavljeno isključivo zbog vizuelnog efekta i nije imalo nikakvo značenje.[4]

Tokom svog boravka u Francuskoj Ališan je izradio još jednu varijantu zastave koju danas koriste jermenski nacionalisti. Zastava je napravljena po ugledu na francusku trobojku i sastojala se od tri jednaka vertikalna polja crvene, zelene i plave boje (sleva nadesno) koje su simbolizovale dugu koju je prorok Noje ugledao nakon što je njegova arka pristala na planini Ararat nakon velikog potopa.[4]

Zakavkaska DFR[uredi | uredi izvor]

Izgled korišćen u prošlosti, ali sad napušten Zastava Zakavkaske DFR iz 1918. godine.

Nakon Rusko-persijskog rata (1826—1828), persijski delovi Jermenije ulaze u sastav Rusije. Nakon propasti carske Rusije 1918. Jermenija je proglasila nezavisnost i ušla u sastav Zakavkaske Federacije zajedno sa Gruzijom i Azerbejdžanom. Iako je ova federacija egzistirala manje od jedne godine i njeni državni simboli nikada nisu zaživeli, istoričari su dokazali postojanje njene zastave. Zastava je bila trobojka, slična današnjoj nemačkoj zastavi, sa zlatnim poljem u gornjem delu, crnim u sredini i crvenim u dnu.[7]

Ova federacija je raspuštena već 26. maja 1918. istupanjem Gruzije iz saveza. Dva dana kasnije na isti potez su se odlučile i druge dve članice. Jermenija je formirala nezavisnu Demokratsku Republiku.

DR Jermenija[uredi | uredi izvor]

Izgled korišćen u prošlosti, ali sad napušten Zastava DR Jermenije iz 1918. Proporcije 2:3

Nezavisna DR Jermenija je usvojila modernu jermensku trobojku. Jedina razlika između tadašnje i moderne zastave je u proporcijama. Zastava iz 1918. je bila u proporcijama 2:3 za razliku od savremene zastave koja ima proporcije 1:2. Boje na zastavi su preuzete iz simbola koje je koristila dinastija Rubenida, a jedino je žutu zamenila narandžasta boja zbog estetike.[4] Idejnim tvorcem ove zastave može se smatrati ugledni jermenski filolog, lingvista i leksikograf Stepan Malhasjan (7. novembar 1857 — 21. jul 1947) koji je i predložio raspored boja na zastavi i objasnio njihovu simboliku.

Sovjetska Jermenija[uredi | uredi izvor]

Izgled korišćen u prošlosti, ali sad napušten Zastava Zakavkaske SFSR, od 1922—1936.

Boljševici su 29. novembra 1920. osnovali Jermensku SSR, a republička zastava usvojena je na kongresu sovjeta održanom 2. februara 1922. godine. Međutim, ta zastava je bila aktuelna svega mesec dana jer je već u martu iste godine formirana Zakavkaska SFSR u istim granicama kao i nekadašnja Zakavkaska DFR. Federalna zastava bila je u duhu socijalizma, crvene boje sa zvezdom u gornjem levom uglu u kojoj se nalazio srp i čekić. Duž zvezde su bili inicijali ZSFSR kao početna slova imena federacije (rus. Закавказская Советская Федеративная Социалистическая Республика). ZSFSR je rasformirana 1936. i umesto nje su formirane tri zasebne Socijalističke Republike, a jedna od njih je bila i Jermenska Socijalistička Republika.[8]

Izgled korišćen u prošlosti, ali sad napušten Zastava Jermenske SSR, od 1952—1991.

Jermenska SSR kao integralni deo Sovjetskog Saveza, dobila je svoju prvu zastavu 1936. godine. Bila je to crvena zastava u proporcijama 1:2 sa zlatnim srpom i čekićem u gornjem levom uglu, ispod kojeg je bila skraćenica na jermenskom jeziku ՀԽՍՀ (skraćenica za Jermenska SSR ili Hajkakan horhuntajin socijalistakan hanrapetujun) koji je 1940. promenjen na istočnojermenski dijalekat i u formu ՀՍՍՌ. Nova zastava je donesena 1952. godine. Sa te zastave su uklonjeni inicijali da bi se izbegle razlike između dva dijalekta i umesto njih je dodata plava traka preko sredine. Iznad zlatnog srpa i čekića u gornjem levom uglu dodata je crvena zvezda petokraka sa zlatnim porubom da bi se razlikovala od pozadine. Ova zastava je imala službenu funkciju sve do 1991. godine kada je vraćena zastava DRJ iz 1918. godine.

Stara zastava iz 1918. po prvi put se zavijorila u Jerevanu 1988. godine, gotovo 70 godina nakon što je zabranjena.[9] Sadašnja varijanta zastave službeno je usvojena na sednici vrhovnog sovjeta Jermenije održanoj 24. avgusta 1990. godine i označena je kao službena zastava Republike Jermenije.

Službena upotreba[uredi | uredi izvor]

Prema zakonu o nacionalnoj zastavi iz 2006. svaka javna institucija u zemlji na sebi mora da ima državnu zastavu. Ukoliko je u zemlji proglašen dan žalosti i u dane komemoracija zastava se spušta na pola koplja, a na vrhu zastave se postavlja crni flor jednak dužini zastave. Zastava na jarbolu mora biti odignuta od zemlje minimum 2,5 metra. Prema zakonu skrnavljenje zastave kažnjava se zatvorom.[10]

Prema zakonu dozvoljeno je svakodnevno isticanje nacionalne zastave, a obavezno je tokom sledećih praznika:[11][12]

Za dan nacionalne zastave proglašen je 15. jun. Na taj dan je 2006. donet zakon o zastavi Jermenije i taj dan se praznuje od 2010. godine.[13][14]

Uticaj[uredi | uredi izvor]

Zastava Nagornokarabaške Republike. Proporcija: 1:2

Po ugledu na zastavu Jermenije faktički nezavisna država Nagornokarabaška Republika je 2. juna 1992. usvojila vlastitu zastavu. Raspored boja na zastavi je identičan onom na jermenskoj trobojci. Jedina razlika je u beloj liniji koja u formi ćilima sa pet stepenika iseca trougao na kraju zastave.[15] Beli uzorak, koji čini trećinu zastave, simbolizuje razdvojenost i samostalnost Karabaha (ili planinskog Arcah) od matične zemlje, ali se može smatrati i kao deo slagalice koja treba da se sastavi, odnosno predstavlja težnju jermenskog stanovništva Karabaha ka ujedinjenju sa maticom.[16] Proporcije zastave su 1:2.

Zastava Mjasnikovskog rejona Rusije.

Po uzoru na nacionalnu zastavu izrađena je i zastava panjermenskih sportskih igara, sportskog takmičenja koje se održava svake dve godine a na kojem se takmiče pripadnici jermenske dijaspore i Jermeni iz matice. Zastava igara je svetloplave boje, sa 6 prstenova. Pet prstenova je spojeno po uzoru na olimpijske prstenove i simbolizuje jermensku dijasporu sa svih kontinenata, a šesti, narandžasti koji simbolizuje Jermene povezuje sve njih u jednu celinu. Iznad prstenova je plamen u bojama jermenske zastave.[17] I većina nacionalnih institucija koristi boje nacionalne zastave kao osnovu za svoje ambleme.

Zastava Jermenije je poslužila kao osnova za zastavu Mjasnikovskog rejona Rostovske oblasti Ruske Federacije. Ovakav oblik zastave verovatno je proistekao iz etničkog sastva rejona čijih 60% populacije je jermenskog porekla.[18] Jedina razlika je bela vertikalna linija u širini jedne petine širine zastave koja ukazuje da je oblast sastavni deo Rusije. Proporcije zastave su 2:3.

Jermenska nacionalna zastava se spominje i u nacionalnoj himni Mer hajrenik, odnosno u drugoj i trećoj strofi gde se spominje stvaranje zastave:[19]

…Za tebe brate, zastava
Ruku naših delo,
U besanim noćima istkana,
U suzama našim oprana.

Pogledaj te tri boje,
Za nas simboli najvredniji,
Nek zaslepi sve neprijatelje,
Jermenija da nam večno živi.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Za dobijanje RGB vrednosti boja na zastavama korišten je program Jasc Paint Shop Pro v. 8

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „ARMENIA”. www.vexilla-mundi.com. Vexilla Mundi. Pristupljeno 28. 4. 2022. 
  2. ^ „Ob Armenii - Obщie svedeniя - Pravitelьstvo Respubliki Armeniя”. www.gov.am (na jeziku: ruski). Pravitelьstvo Republiki Armeniя. Pristupljeno 28. 4. 2022. 
  3. ^ „Flag Respubliki Armeniя” (na jeziku: ruski). Day of the RA State Symbols. Pristupljeno 28. 4. 2022. 
  4. ^ a b v g „The Evolution of the Armenian Flag”. Armenianheritage.com. Arhivirano iz originala 04. 04. 2001. g. Pristupljeno 31. 1. 2012. 
  5. ^ Ferrier, Ronald W. (1970). The Agreement of the East India Company with the Armenian Nation, 22-nd June 1688 (na jeziku: engleski). str. 427—43. Pristupljeno 28. 4. 2022. 
  6. ^ Mauro, Frédéric (1990). „Merchant Communities: 1350-1750.”. Ur.: Tracy, James D. The Rise of Merchant Empires: Long Distance Trade in the Early Modern World 1350-1750 (na jeziku: engleski). Cambridge University Press. str. 255—86. ISBN 978-0-521-45735-4. Pristupljeno 28. 4. 2022. 
  7. ^ „Zakavkazskaя Federaciя”. www.hrono.ru. Pristupljeno 28. 4. 2022. 
  8. ^ „Sovetskaя Armeniя” (na jeziku: ruski). Ruski centar za zastave i grbove. 14. novembar 2004. Pristupljeno 31. 1. 2012. 
  9. ^ Waal, Thomas De (2003). Black Garden: Armenia and Azerbaijan Through Peace and War (na jeziku: engleski). NYU Press. str. 60—1. ISBN 978-0-8147-1945-9. Pristupljeno 28. 4. 2022. 
  10. ^ „Zakon Respubliki Armeniя o Flage Respubliki Armeniя”. www.parliament.am (na jeziku: ruski). National Assemly of RA. 15. 6. 2006. Pristupljeno 28. 4. 2022. 
  11. ^ „Flag Days Of The World”. Flags of the World. Pristupljeno 31. januar 2012. 
  12. ^ „About Armenia”. Permanent Mission of Armenia to the United Nations. Arhivirano iz originala 13. 06. 2007. g. Pristupljeno 31. 1. 2012. 
  13. ^ „Demotix news: State Flag Day celebrations in Armenia”. Arhivirano iz originala 20. 06. 2010. g. Pristupljeno 31. januar 2012. 
  14. ^ „Yerevan Report: Armenian Flag Day Marked on June 15”. Arhivirano iz originala 10. februar 2013. g. Pristupljeno 31. januar 2012. 
  15. ^ „Simboli državnosti”. Ministarstvo spoljnih poslova Nagorno Karabaha. Arhivirano iz originala 16. 12. 2006. g. Pristupljeno 31. januar 2012. 
  16. ^ „Flag of Artsakh / Nagorno-Karabakh”. Flags of the World. Pristupljeno 31. januar 2012. 
  17. ^ „Armenia: Sport flags”. Flags of the World. Pristupljeno 31. januar 2012. 
  18. ^ Межпоселенческая центральная библиотека Мясниковского района Символика Мясниковского района., Pristupljeno 31. januar 2012.
  19. ^ „Lyrics of Mer Hayrenik”. National Anthems.net. Pristupljeno 31. januar 2012. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]