Odnosi Crne Gore i Italije
Italija |
Crna Gora |
---|
Odnosi Crne Gore i Italije su inostrani odnosi Crne Gore i Republike Italije.
Istorija odnosa[uredi | uredi izvor]
Odnosi Mletačke republike i Crne Gore[uredi | uredi izvor]
Pod vlašću Mletačke republike, Kotor se nalazio od 1420. do 1797. godine.
Odnosi Kraljevine Italije i Crne Gore[uredi | uredi izvor]
Drugi svetski rat[uredi | uredi izvor]
NATO bombardovanje SRJ[uredi | uredi izvor]
Savremeni odnosi[uredi | uredi izvor]
Italijanska kompanija Terna postavlja podmorski energetski kabl preko Jadrana između Peskare i rta u blizini plaže Jaz.
Diplomatski predstavnici[uredi | uredi izvor]
U Rimu[uredi | uredi izvor]
Ambasada Crne Gore u Republici Italiji pokriva Maltu i San Marino.
- Antun Sbutega, ambasador[1]
U Podgorici[uredi | uredi izvor]
- Vincenzo Del Monaco, ambasador, 2013. - .[2]
- Serđo Barbanti, ambasador[3]
Kod crnogorske vlade u egzilu[uredi | uredi izvor]
- Markiz Paolo de Montanjari, 1918—1921.
- Romano Avecana, 1916—1918.[4]
Na Cetinju[uredi | uredi izvor]
- Romano Avecana, 1915—1916.
- Negrif Kambiozo, 1913—1915.
- Baron Nikolo Skviti, poslanik, 1908—1913.
- Andrea Karlote di Riparbela, 1906—1908.
- Luiđi Đirolamo Kuzani, 1904—1906.
- Rikardo Bolati, - 1903.
- Bjanski od Lavanje i Kastelbjanke, - 1901.
- Sanminijateli
- Bjanski od Lavanje i Kastelbjanke, ministar rezident, - 1894.
- Likurgo Maco, ministar rezident, - 1889.
- Cezar Durando, otpravnik poslova, 1879—1883.[4]
Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
Dana 5. maja 1904. godine između crnogorske vlade i Guljerma Markonija, italijanskog naučnika koji je pet godina kasnije dobio Nobelovu nagradu za fiziku, sklopljen je u Londonu ugovor za instaliranje radio-stanice na brdu Volujica. U ime Crne Gore ugovor je potpisao glavni upravitelj pošte i telegrafa Jovo Popović, a sa italijanske strane minister pošta Skala i sam Markoni. Stanica je bila montirana za nepuna tri meseca. Njenom svečanom puštanju u rad 3. avgusta 1904. Prva radio-stanica na Bakanu radila je, uz kraće prekide, sve do početka Prvog svetskog rata. Austrijske torpiljerke ušle su 2. marta 1915.[5]
Crnogorski kralj Nikola je 1921. sahranjen u Sanremu, da bi 1989. bio prenet iz Italije i ponovo sahranjen na Cetinju.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Ambasada Crne Gore u Republici Italiji”. Arhivirano iz originala 31. 10. 2015. g. Pristupljeno 02. 08. 2015.
- ^ „Ambasada Italije u Podgorici”. Arhivirano iz originala 22. 11. 2015. g. Pristupljeno 02. 08. 2015.
- ^ Izvoz Fijatovih automobila preko Luke Bar
- ^ a b Diplomatska poslanstva u Kraljevini i Knjaževini Crnoj Gori
- ^ Radio progovorio u Baru, Politika, 2009.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Sahrana Kralja Nikole 1921., film (jezik: engleski)