Olga Jančić
Olga Jančić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1. februar 1929. |
Mesto rođenja | Bitolj, Kraljevina SHS |
Datum smrti | 26. oktobar 2012.83 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, Srbija |
Umetnički rad | |
Polje | vajarstvo |
Olga Jančić (Bitolj, 1. februar 1929 — Beograd, 26. oktobar 2012) bila je srpska vajarka.
Biografija
[uredi | uredi izvor]Olga Jančić sa roditeljima 1930. dolazi u Beograd gde pohađa osnovnu školu (1936-1940) i IV žensku gimnaziju (1940-1945). Godine 1945. upisuje Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu kod profesora Lojza Dolinara i Tome Rosandića a posle završenih studija od 1950. do 1954. je na specijalizaciji u Majstorskoj radionici Tome Rosandića.
Od 1948. godine učestvuje na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Prvu samostalnu izložbu održala je 1959. godine u Beogrady
Učestvovala je 1957. na izložbi savremene srpske skulpture, Galerija ULUS-a, Beograd.[1]
Jedan je od osnivača grupe „Prostor 8“ 1957. godine.
Izlagala je u okviru Jugoslovenskog paviljona na Svetskoj izložbi u Briselu 1958. godine.[2] Jedan je od deset umetnika koji su izlagali na prvom Oktobarskom salonu 1960 godine.[3]
Gradu Beogradu 1993. godine predaje legat od devedeset skulptura koji se danas čuva u Kući legata.[4]
Preminula je 26. oktobra 2012. godine u 83. godini života u Beogradu.
Umetnost
[uredi | uredi izvor]Skulptorska umetnost Olge Jančić postavljeno je još u samom početku stvaralaštva na stabilnim osnova pretklasične i klasične evropske umetnosti, koliko i na postulatima visokog modernizma odakle je ona izgradila jedan autentični plastički svet jedinstven u srpskom i jugoslovenskom vajarstvu. Bilo da se iražavala u punoj, voluminoznoj formi ili u reljefima, ona je istraživala elementarnu suštinu ikoničke predstave ostavljajući posmatračima dovoljno prostora da njene radove upotpune vlastitom percepcijom i imaginacijom. Za Olgu Jančić skulptorsko delo je bilo mesto na kome je od arhetipova pravila monumentalnu magijsku predstavu, katkada izobličavajući njen smisao, katkada i samim nazivom radova upućujući posmatrača ka jasnom zapažanju ili različitim asocijacijama od erotskog do narativnog, od izgleda tektonskih masa do pseudofigurativnih kompozicija.
Dva su materijala u kome ona stvara: kamen (katkada mermer) i bronza, i u oba slučaja trag i potez njene ruke bilo da kleše ili da oblikuje gipsanu masu, vodili su ka izazivanju mentalnih i vizulenih senzacija koja pokreću i zadovoljavaju estetske potrebe gledalaca. Od pedesetih godina prošlog veka Olga Jančić je davala puni doprinos onome što je u kritici nazvano savremenost u likovnim umetnostima i sa svojim delima ona je ravnopravno stajala sa istovremenim slikarstvom koje je bilo ispirisano istim kreativnim motivima koji su proizašli iz te epohe.
Nagrade
[uredi | uredi izvor]- 1959. Nagrada za skulpturu na I međunarodnom bijenalu mladih, Pariz
- 1960. Nagrada za skulpturu na I bijenalu mladih, Rijeka
- 1961. Nagrada za skulpturu na IV mediteranskom bijenalu, Aleksandrija
- 1961. Nagrada za skulpturu na I trijenalu likovnih umetnosti, Beograd
- 1973. Nagrada za skulpturu na I jugoslovenskom bijenalu male plastike, Murska Sobota
- 1977. Nagrada „Politike“ iz Fonda Vladislav Ribnika, Beograd
- 1977. Nagrada ULUS-a na izložbi Prostor '77, Beograd
- 1984. Nagrada za skulpturu na Oktobarskom salonu, Beograd
- 1987. Oktobarska nagrada grada Beograda za skulpturu, Beograd
- 1995. Nagrada za skulpturu na II bijenalu crteža i male plastike, Beograd
Samostalne izložbe
[uredi | uredi izvor]- 1959 Umetnički paviljon Beograd, Beograd, Moderna galerija, Ljubljana, Galerija likovnih umjetnosti, Rijeka
- 1960 Gradska galerija suvremene umjetnosti, Zagreb, Festival of the Visual Arts, Harrogate (Engleska)
- 1964 Salon Moderne galerije, Beograd
- 1975 Galerie Heritage, Toronto
- 1977 Galerija Doma JNA, Beograd, Narodni muzej, Kragujevac
- 1981 Narodni muzej, Labin, Izložbeni salon, Pula
- 1982 Atrijum, Križanke, Ljubljana, Galerija Forum, Zagreb, Likovna galerija Kulturnog centra, Beograd
- 1987 Muzej savremene umetnosti, retrospektivna izložba, Beograd
- 1991 Likovna galerija Kulturnog centra, Beograd, Gradska galerija, Užice
- 1992 Gospodar-Vasin konak, Kraljevo
- 1994 Galerie du Centre Culturel Yougoslave, Paris
- 1997 Umetnička galerija, Kruševac, Galerija ULUS, Beograd
- 1998 Galerija Cepter, Beograd, Savremena galerija umetničke kolonije Ečka, Zrenjanin
- 2005 Muzej 25. maj, retrospektivna izložba, Beograd
- 2007 Umetnička galerija HAOS, Crteži i mala , Beograd
- 2018 Kuća legata, Legat Olge Jančić, Beograd
Skulpture u slobodnom prostoru
[uredi | uredi izvor]- 1957. Kompozicija, kamen, Petrovaradinska tvrđava, Novi Sad
- 1963. Materinstvo III, kamen, Portorož
- 1965. Zatvoren oblik III, mermer, Vrnjačka Banja
- 1969. — 1970. Jezgro oblika II, mermer, Park skulpture, Muzej savremene umetnosti, Beograd
- 1971. Jezgro oblika VI, mermer, Aranđelovac
- 1975. Plod VIa, mermer, Vandusenova botanička bašta, Vankuver
- 1977. Labinski sklop, kamen, Park skulptura, Labin
- 1977. Veliki trinom, mermer, Savski kej, Beograd
- 1984. Hiljadudevetstoosamdesetpeta, bronza, Kraljevo
Bibliografija (izbor)
[uredi | uredi izvor]Knjige i studije
- 1955 Oto Bihalji Merin, La Sculpture Yougoslave du vingtième siècle, pp. 3-24, Jugoslavija, Beograd
- 1959 Michele Seuphor, La sculpture de ce siècle, pp. 177, 284, Griffon, Neuchatel
- 1960 Dictionnaire de la sculpture moderne, Fernand Hazan, Paris, Robert Maillard, London
- 1961 Lexicon der Modernen Plastik, pp. 149, Deutsche Buch-Gemeinschaft, Berlin, Darmschadt, Wien
- 1961 Miodrag Kolarić, Novija jugoslovenska skulptura, Jugoslavija, Beograd
- 1964 Miodrag B. Protić, Savremenici II, pp. 260-263, Nolit, Beograd
- 1964 Herbert Read, A Concise History of Modern Sculpture, p.p. 191, 308, Thames and Hudson, London
- 1966 Herbert Rid, Istorija moderne skulpture, pp. 191, 332, Jugoslavija, Beograd
- 1970 Nouveau dictionnaire de la sculpture moderne, pp. 144, Fernand Hazan, Paris
- 1970 Lazar Trifunović, Putevi i raskršća srpske skulpture, Umetnost, br. 22, april-jun, pp. 5-38, Beograd
- 1971 Katarina Ambrozić, Moderna umetnost u Jugoslaviji, Opšta enciklopedija Larousse, knj. 1, pp. 860-870, Vuk Karadžić, Beograd
- 1972 Michel Ragon, L'art Abstrait, II, pp. 230, Maeght, Paris
- 1974 Michel Ragon, L'art Abstrait, IV, pp. 244, Maeght, Paris
- 1974 Phaidon Dictionary of twentieth-century Art, pp. 178, London
- 1982 Miodrag B. Protić, Skulptura HH veka, Jugoslavija, Beograd, Spektar, Zagreb, Prva književna komuna, Mostar
Monografije i predgovori kataloga
- 1959 Katarina Ambrozić, Umetnički paviljon Beograd, Beograd, Moderna galerija, Ljubljana, Galerija likovnih umjetnosti, Rijeka
- 1959 Katarina Ambrozić, Prvi Bijenale u Parizu, Muzej moderne umetnosti grada Pariza, Pariz
- 1962 Miodrag B. Protić, XXXI Biennale Internayionale d'arte, Venecija
- 1964 Katarina Ambrozić, Salon Moderne galerije, Beograd
- 1970 Ješa Denegri, Skulptura, IV beogradski trijenale jugoslovenske likovne umetnosti, Muzej savremene umetnosti, Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd
- 1975 Miodrag B. Protić, Jugoslovenska skulptura 1870-1950, Jugoslovenska umetnost HH veka, Muzej savremene umetnosti, Beograd
- 1977 Stojan Ćelić, Skulptura Olge Jančić, Narodni muzej, Kragujevac
- 1981 Moma Pavlović, Narodni muzej, Labin
- 1982 Zoran Pavlović, Likovna galerija Kulturnog centra, Beograd
- 1983 Jovan Despotović, Jugoslovenska skulptura posle 1950, Galerija-legat Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića, Muzej savremene umetnosti, Beograd
- 1987 Marija Pušić, Skulpture Olge Jančić, retrospektivna izložba, Muzej savremene umetnosti, Beograd
- 1991 Zoran Gluščević, Galerija Kulturnog centra, Beograd
- 1994 Irina Subotić, Galerija Jugoslovenskog kulturnog centra, Pariz
- 1997 Irina Subotić, Ivana Simeonović Ćelić, Olga Jančić. Skulptura, Clio, Beograd
- 1998 Mileta Prodanović, Galerija Cepter, Beograd
- 2004 Irina Subotić, Galerija Cepter - deset godina postojanja 1994-2004, Galerija Cepter, Beograd
- 2005. Grupa autora, Olga Jančić, retrospektivna izložba, Muzej 25. maj, Beograd
Kritike i prikazi
- 1951 Petar Lubarda, Povodom izložbe mladih likovnih umetnika Srbije, Književne novine, 10. novembar, Beograd
- 1954 Miodrag B. Protić, Izložba saradnika Tome Rosandića, Književne novine, 25. mart, Beograd
- 1954 Mića Popović, Izložba saradnika Majstorske radionice Tome Rosandića, NIN, 4. april, Beograd
- 1957 Pavle Vasić, Savremena srpska skulptura, Politika, 20. januar, Beograd
- 1957 Rade Predić, Refleksija o jednoj umetnici, Vidici, V, januar-februar, pp. 24-25, Beograd
- 1959 Pavle Vasić, Skulptura Olge Jančić, Politika, 23. mart, Beograd
- 1959 Miodrag B. Protić, Skulptura Olge Jančić, NIN, 29. mart, Beograd
- 1961 Oto Bihalji Merin, Naše moderno vajarstvo, Politika, 18. juni, Beograd
- 1964 Đorđe Kadijević, Olga Jančić, NIN, 19. januar, Beograd
- 1964 Dragoslav Đorđević, Intimni život forme, Borba, 22. januar, Beograd
- 1965 Zoran Pavlović, Olga Jančić, Umetnost, br. 1, januar-mart, pp. 105, Beograd
- 1965 Lazar Trifunović, Savremena jugoslovenska likovna umetnost, Međunarodna politika, 1. novembar, Beograd
- 1977 Stojan Ćelić, Skulptura Olge Jančić, Umetnost, br. 52-53, mart-jun, pp. 22-45, Beograd
- 1977 Slobodan Ristić, Nezavidan položaj savremene beogradske skulpture, Politika, 27. avgust, Beograd
- 1987 Zoran Markuš, Vitalnost kao umetnost, Politika, 27. mart, Beograd
- 1987 Jovan Despotović, Odnos skulpture prema okolini, Jedinstvo, Priština
- 1991 Ljubiša Simović, Olga Jančić, Likovni život, maj-juni, pp. 2, Beograd
- 1998 Jovan Despotović, Olga Jančić, reljefi, skulpturem crteži. Autentični svet modernizma, Danas, 24. mart, Beograd
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Savremena srpska skulptura”. Hronologija izlaganja skulpture u Srbiji (na jeziku: srpski). 1957-01-12. Pristupljeno 2024-01-26.
- ^ „Jugoslovenski paviljon na Svetskoj izložbi u Briselu”. Hronologija izlaganja skulpture u Srbiji (na jeziku: srpski). 1958-04-17. Pristupljeno 2024-01-26.
- ^ „I Oktobarski salon”. Hronologija izlaganja skulpture u Srbiji (na jeziku: srpski). 1960-10-20. Pristupljeno 2024-01-28.
- ^ „Kuća Legata”. www.kucalegata.org. Pristupljeno 2024-01-26.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- 1976. U zenitu savremene umetnosti (Henri Mur), Borba, 28. februar, Beograd
- 1986. On nas je probudio (na vest o smrti Henrija Mura), Borba, 2. septembar, Beograd
- 1992. Protiv „fiktivnih“ muzeja, Politika, 23. janura, Beograd
- 1993. Intelektualac u smutnom vremenu (glas bez dobrodošlice), Politika, 25. janusr, Beograd
- 1993. Umetnost mirnog življenja (razglednica iz Pariza), Politika, 18. septembar, Beograd
Dodatna literatura
[uredi | uredi izvor]- 1987. Olga Jančić, katalog retrospektivne izložbe, Muzej savremene umetnosti, Beograd
- 1997. Olga Jančić, monografija, Clio, Beograd