Rosoli

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rosoli
Vrsta jela
Regije ili državaFinska, Severna Evropa
Deo nacionalne kuhinje
Temperatura serviranjahladno
Glavni sastojci
  Mediji: Rosoli

Rosoli je tradicionalno jelo Finske, salata koja se jede uglavnom kao hladan prilog, posebno kao deo tradicionalnog finskog božićnog obroka.

Pregled[uredi | uredi izvor]

Rosoli u prvom planu sa lasimestarin silli-om („haringa duvača stakla“, kisela haringa sa kriškama luka i šargarepe) i božićnom šunkom u pozadini.

Rosoli se prave od kuvanog korenastog povrća isečenog na kockice, posebno od cvekle, šargarepe i krompira, često u kombinaciji sa jednim ili više kiselih krastavaca (bilo u obliku sirćeta ili salamure), sirovim lukom i jabukom. Varijacije takođe mogu uključivati dodatne sastojke kao što su kisela haringa ili kuvano jaje, u kom slučaju se salata verovatnije služi kao predjelo, a ne kao prilog glavnom jelu.

Rosoli se često servira sa prelivom napravljenim od šlaga ili proizvoda od kisele pavlake koji je dostupan u Finskoj koji se zove kermavili (koji je vrsta vila napravljenog od pavlake), preliven sirćetom ili tečnošću za kiseljenje cvekle, koja takođe boji krem u ružičastu boju.

Slična jela se nalaze širom severne Evrope, od Niskih zemalja preko Skandinavije do Rusije. Posebno ruski vinegret je veoma sličan finskom rosoliju.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Prema nekim izvorima, reč rosoli potiče od ruske reči rassol, što znači rasol, mada nije poznato kako se to odnosilo na dotično jelo. [1] U zapadnoj Finskoj tradicionalno se koriste alternativni termini kao što su punainen salaatti (bukvalno „crvena salata“, prevedena dijalektički) ili sinsalla (verovatno od švedske reči sillsallad, za „salata od haringe“).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Salaatti”. Raholan syötäviä sanoja. Arhivirano iz originala 30. 11. 2019. g. Pristupljeno 2. 6. 2018. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]