Simi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Simi (Σύμη)
Geografija
Površina58,1 km2
Dužina12 km
Širina10 km
Administracija
Najveći gradSimi (grad)
Demografija
Stanovništvo2606  (2001)
Gustina st.44,85 stan./km2

Simi (grčki grč. Σύμη) je jedno od ostrva u grupaciji Dodekaneza u krajnje istočnoj Grčkoj. Upravno ostrvo pripada okrugu Rodos u okviru Periferiji Južni Egej, gde sa okolnim ostrvcima i hridima čini posebnu opštinu. Glavno mesto na ostrvu i sedište istoimene opštine je gradić Simi.

Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]

Panorama
Luka Simi

Simi je jedno od ostrva Dodekaneza najbližih obali Turske, oko 10 km. Najbliže značajnije ostrvo je Rodos na oko 20 km ka jugu. Ostrvo je malo, planinsko i kamenito. Obala ostrva je prilično razuđena sa brojnim malim zalivima i skrivenim plažama.

Klima Simija je sredozemna sa dugim, sušnim letima i blagim i kišovitim zimama. Nedostatak vode je značajno ograničenje, ali blizina kopna omogućava postojanje značajnih izvora podzemne vode, što umanjuje ovu teškoću. Biljni i životinjski svet su osobeni za ovu klimu, a od gajenih kultura dominiraju maslina i vinova loza.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Simi je naseljen još tokom praistorije. Tokom stare Grčke Simi se prvo spominje u Homerovoj Ilijadi. Posle toga ostrvom je vladao stari Rim, a zatim i Vizantija, posle toga Arabljani. 1204. g. posle osvajanja Carigrada od strane Krstaša Simi potpada pod vlast Mlečana, a zatim od 1373. g. pod vitezove Malteškog reda, pod kojima ostaje do 1522. g., kada novi gospodar postaje osmansko carstvo. Stanovništvo Simija je zadržalo privilegija pod novom vlašću, ali se nije mirilo sa stranim gospodarom. Zbog toga je bilo uključeno u Grčki ustanak 20-ih godina 19. veka, ali nije bilo priključeno novoosnovanoj Grčkoj. 1912. g. Simi zaposeda Italija, koja ga gubi posle Drugog svetskog rata. Tokom 20. veka ostrvo je gubilo stanovništvo, što je donekle smanjeno poslednjih decenija sa razvojem turizma.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Glavno stanovništvo na Simiju su Grci. Simi spada u ostrva sa srednjom gustinom naseljenosti među značajinijim ostrvima Dodekaneza, ali je razvoj turizma proteklih 20ak godina doprineo prosperitetu ostrva i smanjenju pada broja stanovnika.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Danas se privreda Simija sve više zasniva na turizmu i pomorstvu, a sve manje na tradicinalnoj poljoprivredi (masline, vinova loza, manje južno voće).

  • Na ostrvu se nalazi i Srpska kuća i muzej Nikole Tesle.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]