KDE

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
KDE
KDE Plasma Shell
KDE Plasma Shell
Programer(i)KDE zajednica
Stabilno izdanje
5.16 / 06. mart 2019.
Operativni sistemvišeplatformski, BSD, Linux, Microsoft Windows, Mak OS X
LicencaGPL
Veb-sajthttp://www.kde.org/

KDE je međunarodna zajednica koja pravi slobodni softver poput okruženja Plasma, skupa biblioteka za razvoj softvera KDE Frameworks i mnogih multiplatformskih programa. Okruženje Plasma je podrazumevano okruženje mnogih distribucija operativnog sistema Linuks poput openSuse, Kubuntu, Manjaro Linux, Neon, kao i na PC-BSD distribuciji operativnog sistema BSD.

Cilj zajednice je razvoj slobodnog softvera za krajnje korsnike, kao i alata i dokumentacije za programere koji pišu takav softver. Zbog toga KDE okuplja projekte kao što su paket kancelarijskih programa Calligra Suite, program za digitalno slikarstvo Krita, i mnogi drugi.

Istorija[uredi | uredi izvor]

KDE je nastao 1996. godine. Projekat je pokrenuo Matijas Etrih, u to vreme student univerziteta Eberhard Karls u Tibingenu. U to vreme juniks sistemi imali su veoma nezgrapna i ružna grafička okruženja, čija je funkcionalnost bila upitna. Matijas Etrih je želeo da stvori lepo i funkcionalano grafičko okruženje. Ime KDE predstavlja igru reči na postojeće CDE (Common Desktop Environment) grafičko okruženje koje je u to vreme predstavljalo industrijski standard za juniks grafička okruženja. CDE grafičko okruženje je bilo zasnovano na X11 protokolu, a razvili su ga HP, IBM i Sun kroz X/Open kompaniju i bazirano na Motif bibliotekama. K je u prvom trenutku trebalo da sugeriše na "Kool", ali brzo je odlučeno da K u nazivu ne predstavlja ništa konkretno.

Matias se odlučio za korišćenje Qt biblioteka za KDE projekat. Drugi programeri su shvatili da je KDE dobra ideja i počinju podržavati projekat i razvijaju KDE/Qt aplikacije. Već početkom 1997. je razvijen veliki broj aplikacija za KDE. U to vreme Qt nije bio slobodan softver i članovi GNU projekta nisu odobravali stvaranje slobodnog grafičkog okruženja korišćenjem vlasničkih biblioteka. Zbog toga su u to vreme pokrenuta dva projekta: Harmoni sa ciljem kreiranja besplatne zamene Qt biblioteka i Projekat Gnom sa ciljem kreiranja otvorenog grafičkog okruženja bez vlasničkih biblioteka.

U novembru 1998, Qt biblioteke izlaze pod licencom otvorenog koda Q Public License (QPL). Iste godine nastaje KDE otvorena Qt zadužbina (KDE Free Qt foundation). Od septembra 2000, juniks verzija Qt biblioteka izlaze pod GPL licencom, a od verzije Qt4 sve verzije (za juniks, Windows i mek) Qt bibiloteka postaje slobodna.

KDE i Gnom projekti su danas članovi freedesktop.org organizacije, koja ima cilj standardizacije juniks grafičkih okruženja.

Maskota[uredi | uredi izvor]

Konqi, maskota KDE projekta

Maskota KDE projekta je zeleni zmaj nazvan Konki (engl. Konqi).

Organizacija KDE projekta[uredi | uredi izvor]

Kao i mnogi projekti otvorenog koda i KDE je projekat koji postoji zahvaljujući naporima dobrovoljaca, ali ga podržavaju i velike kompanije kao što su: Novel (engl. Novell), Digija (engl. Digia), Blu Sistems (Šablon:Blue Systems). Zbog velikog broja dobrovoljaca koji doprinose razvoju projekta (programiranjem, prevođenjem, umetničkim radom), organizacija je vrlo složena. O većini problema se diskutuje na brojnim mejling listama.

Važne odluke, kao datumi izlaska i ubacivanje novih aplikacija se donose na kde-core-devel listi Na ovoj listi učešće imaju dobrovoljci koji su imali najznačajniji doprinos projektu u dužem vremenskom periodu. Odluke se ne donose glasanjem, već posle diskusija na mejling listama.

Baza projekta je u Nemačkoj i organizacija je registrovana kao neprofitabilna.

Konferencije o projektu se organizuju svake godine pod nazivom aKademi (aKademy) i na njima učestvuje veliki broj zaslužnih volontera.

Rebrending projekta[uredi | uredi izvor]

Dana 24. novembra 2009. marketing tim KDE projekta zvanično je objavio rebrendig KDE projekta i njihovih delova, sa ciljem da se stvaraoci KDE-a uključe u jednu širu zajednicu, ne samo zbog kreiranja desktop okruženja već i na stvaranju i radu ma drugim projekatima u okviru zajedncije. Rebrending je fokusinran ne na naglašavanje desktop okruženja kao „na još jedan proizvod“, već na zajednicu i na tehnologije vezane za KDE. Od tada naziv, KDE gubi samo akrnomsko značenje (K desktop orkuženje - K Desktop Environment), već postaje jedan širi pojam u okviru kojeg postoje drugi podbrendovi i softverske komponente:

  • KDE Frameworks 5 - kolekcija biblioteka i osnovnih servisa za razvoj softvera.
  • KDE aplikacije - programi za krajnje korisnike. Novim brendom naglašava se da KDE mogu biti portovane na više opertivnih sistema i da mogu da rade na različitim okruženjima.
  • KDE radno okruženje - za različita okruženja grafičkog korisničkog interfejsa na raspolaganju, bilo na desktopu ili prilagođen drugim uređajima kao što su netbook i smart telefoni.
  • KDE Softverska kompilacija - predstavlja koordinisana izdanja novog softvera, prikupljajući elemente prehotndno navedene komponente u jedan sveobuhvatni skup softverskih paketa. Ono što je nekada bilo poznato pod nazivom KDE 4.4, od sada će biti nazivano „KDE 4.4 softverska kompilacija“ (KDE Software Compilation 4.4) ili skraćeno KDE SC 4.4 (KDE SC 4.4)

Ciklus izlazaka i obeležavanje verzija[uredi | uredi izvor]

Slika ekrana KDE 3.5, pokrenut Kontact i Konqueror fajl menadžer

Do sada je bilo 12 važnijih vezija programa: 1.0, 1.1, 2.0, 2.1, 2.2, 3.0, 3.1, 3.2, 3.3, 3.4, 3.5 i 4.0. Aktuelna verzija je 4.0 i izašla je 11. decembra 2008. godine. KDE 4 je baziran na Qt 4 bibilotekama.

H.0 KDE verzije predstavljaju specijalne verzije koje prekidaju izvornu i binarnu kompatibilnost sa prethodnikom. Verzije H.1, H.2 itd jamče izvornu i binarnu kompatibilnost. Ovo znači da će programi pisani za verziju 3.0 raditi na svim sledećim podverzijama 3.1, 3.2, 3.3 itd., ali programi pisani za verziju 2.0 neće raditi na verzijama 3.0 i novijim.

Sve manje izmene se obeležavaju sa tri broja, KDE 3.1.1 je primer. Kod ovakvih podverzija akcenat je stavljen na ispravku grešaka i neka sitnija poboljšanja .

KDE 5[uredi | uredi izvor]

Slika ekrana KDE Plasma 5.16 i mogućnosti Plasma dekstopa.

KDE 4 je poslednja verzija KDE-a, bazirana na četvrtoj verziji Qt biblioteka.

Nove mogućnosti su:

  • Povećanje brzine i bolja memorijska efikasnost, zahvaljujući naprednijim Qt bibliotekama
  • Reorganizacija i čišćenje glavnog kdelibs API
  • Nova glavna ikon ikona i vizuelni izgled, razvijen u okviru Oksigen projekta će koristiti SVG mogućnosti.
  • Kompletno redizajnirana radna površina i paneli pod nazivom Plasma
  • 3D efekti i Kwin
  • Poboljšano upravljanje datotekama i veb brauzing interfejsa u programu Konqueror.
  • Standardni skripting sistem definisan oko ECMA skripta (poznat još kao JavaSkript) ili Kross koji će uključivati i druge programske jezike
  • Novi multimedijalni interfejs Phonon
  • API za mrežne i portabl uređaje (Solid)
  • Novi komunikacioni interfejs (Decibel)
  • Metadata i pretraživački interfejs, najverovatnije nazvan Tenor. Biće ubačen u Strigi sistem za pretragu i Nepomuk KDE integraciju.
  • Novi upravljač datotekama (Dolphin)
  • Microsoft Windows i Mac OS X verzija KDE biblioteka.
  • Novi sistem za proveru pravopisa nazvan Sonet

Paketi[uredi | uredi izvor]

Zbog veličine KDE-a, on je podeljen je na nekoliko kategorija kako bi se uprostila instalacija.

  • aRts – KDE saund server
  • KDELibs – Osnovne biblitoteke i jezgro sistema.
  • Kdebase – Osnova desktopa i aplikacija. Zahteva kdelibs.
  • Kdeaccessibility - Accessibility software
  • Kdeaddons - Dodatni softver
  • Kdeadmin – Administrativni alati namenjeni juniks mašinama
  • Kdeartwork – Dodatni stilovi, ikone, pozadine i dr.
  • Kdeedu – Softver za obrazovne svrhe
  • Kdegames - Igre
  • Kdegraphics – Alati za obradu grafike
  • Kde-i18n – Prevodi okruženja
  • Kdemultimedia – Multimedijalni softver
  • Kdenetwork – Alati za podešavanje mreže
  • Kdepim – Elektronska pošta i lični organizator.
  • Kdesdk – Razvojni alati
  • Kdetoys – Zabava i igračke
  • Kdeutils – Korisni alati
  • Kdewebdev – Razvoj veb aplikacija
  • KOffice – Ofis paket
  • Kdebindings – Podrška za ostale programske jezike


KDE aplikacije[uredi | uredi izvor]

Aplikacije koje KDE sadrži :

  • Amarok – Muzički plejer
  • K3b – Program za rezanje CD-ova i DVD-ova
  • Kate – editor
  • KDevelopIntegrisano razvojno okruženje (IDE)
  • KMail – Email klijent
  • Konsole – Emulator terminala
  • Kopete – Instant poruke
  • Konqueror – Fajl menadžer i veb-brauzer KHTML (KHTML Wiki)
  • KWrite – Još jedan editor
  • Quanta + - Aplikacija za veb-dizajn.
  • Kaffeine – Video-plejer
  • KTorrent – Torent klijent

Vremenski prikaz izlazaka KDE okruženja[uredi | uredi izvor]

Datum Izdanje
14. oktobar 1996. Pokrenut projekat od strane Matiasa Etriha[1]
KDE 1
12. jul 1998. KDE 1.0 [2]
6. februar 1999. KDE 1.1 [3]
3. maj 1999. KDE 1.1.1 [4]
13. septembar 1999. KDE 1.1.2 [5] (KDE 1.2 je planirana, ali nikada nije izašla[6][7][8])
15. decembar 1999. KDE 1.89, pod nazivom Krash (nestabilna razvojna verzija)
KDE 2
23. oktobar 2000. KDE 2.0
26. februar 2001. KDE 2.1
15. avgust 2001. KDE 2.2
KDE 3
3. april 2002. KDE 3.0
28. januar 2003. KDE 3.1
3. februar 2004. KDE 3.2
19. avgust 2004. KDE 3.3
16. mart 2005. KDE 3.4
29. novembar 2005. KDE 3.5
31. januar 2006. KDE 3.5.1
28. mart 2006. KDE 3.5.2
31. maj 2006. KDE 3.5.3
2. avgust 2006. KDE 3.5.4
11. oktobar 2006. KDE 3.5.5
24. januar 2007. KDE 3.5.6
22. maj 2007. KDE 3.5.7
16. oktobar 2007. KDE 3.5.8 [9]
KDE 4
11. januar 2008. KDE 4.0[10]
29. jul 2008. KDE 4.1[11]
27. januar 2009. KDE 4.2[12]
4. avgust 2009. KDE 4.3[13]
9. februar 2010. KDE 4.4[14]
10. avgust 2010. KDE 4.5[15]
26. januar 2011. KDE 4.6[16]
27. jul 2011. KDE 4.7[17]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Originalni post Matiasa Etriha, Pristupljeno 8. 4. 2013.
  2. ^ KDE najava za verziju 1.0
  3. ^ Arhiva KDE vesti za 1999 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. decembar 2008) prikaz najave izlaska verzije 1.1
  4. ^ KDE najava Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. avgust 2006) za verziju 1.1.1
  5. ^ KDE najava za verziju 1.1.2
  6. ^ Pripreme za KDE 1.1.2, Pristupljeno 8. 4. 2013.
  7. ^ Stefan Kulov 1.1.2 protiv 1.2, Pristupljeno 8. 4. 2013.
  8. ^ KDE najava, Pristupljeno 8. 4. 2013.
  9. ^ Najava za verziju 3.5.8
  10. ^ „KDE 4.0 Release Schedule”. Pristupljeno 1. 12. 2007. 
  11. ^ „KDE 4.1”. Pristupljeno 29. 8. 2008. 
  12. ^ „KDE 4.2 e”. Pristupljeno 27. 1. 2009. 
  13. ^ „KDE 4.3”. Pristupljeno 4. 8. 2009. 
  14. ^ „KDE 4.4”. Pristupljeno 4. 8. 2009. 
  15. ^ „KDE 4.5”. Pristupljeno 10. 8. 2010. 
  16. ^ „KDE 4.6”. Pristupljeno 27. 1. 2011. 
  17. ^ „KDE 4.7”. Pristupljeno 28. 7. 2011. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]