Pređi na sadržaj

Đedovci

Koordinate: 43° 51′ 15″ S; 18° 50′ 27″ I / 43.85417° S; 18.84083° I / 43.85417; 18.84083
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Đedovci
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
GradIstočno Sarajevo
OpštinaSokolac
Stanovništvo
 — 2013.22
Geografske karakteristike
Koordinate43° 51′ 15″ S; 18° 50′ 27″ I / 43.85417° S; 18.84083° I / 43.85417; 18.84083
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina940-1.005 m
Površina6,67 km2
Đedovci na karti Bosne i Hercegovine
Đedovci
Đedovci
Đedovci na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Pozivni broj057

Đedovci su naseljeno mjesto u opštini Sokolac, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 2013. u naselju je živjelo 22 stanovnika.[1]

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Nalazi se na 940-1.005 metara nadmorske visine, površine 6,67 km2, udaljeno oko 15 km od opštinskog centra. Pripada mjesnoj zajednici Bjelosavljevići. Razbijenog je tipa, a zaseoci su Đokića brdo i Trnovače. Smješteno je na brežuljkastom terenu, ispod brda Vitanj. Stanovništvo se uglavnom bavi stočarstvom. U Đedovcima je velika lokva za pojenje stoke, koja je, prema kazivanju najstarijih mještana, samo dvaput presušila. Najbliža škola nalazi se u Sokocu, a crkve u selima Ozerkovići (manastir Ozerkovići) i Obrtići (opština Rogatica). U ataru postoji groblje. Selo je elektrificirano šezdesetih godina 20. vijeka, a bežična telefonska mreža uvedena je 1997/1998. godine. Kroz atar prolazi magistralni put Podromanija-Ustiprača. Mještani su se snabdijevali vodom iz bunara, a krajem 2019. selo je priključeno na vodovod Ozerkovići.[2]

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Na području sela otkrivena su dva tumulusa s kraja srednjeg ili početka kasnog bronzanog doba i dva tumulusa iz mlađeg gvozdenog doba. Uz seosko groblje nalazi se nekoliko utonulih stećaka. Solunski dobrovoljci bili su: Blagoje i Mile Đokić, Vaso, Marko i Milivoje Tošić. U Drugom svjetskom ratu selo je spaljeno, a poginulo je devet boraca Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i četiri civila. Iz Đedovaca su narodni heroji: Milanko Vitomir, Danilo Đokić i Milan Šarac. U Odbrambeno-otadžbinskom ratu 1992-1995. poginuo je jedan borac Vojske Republike Srpske.[2]

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Đedovci su 1879. imali pet domaćinstava i 56 stanovnika (pravoslavci); 1910. - 94 stanovnika; 1948. - 153; 1971. - 72; 1991. - 35 (Srbi); 2013. - 15 domaćinstava i 22 stanovnika. Porodica Vitomir slavi Svetog Ignjatija; Đokić, Šarac - Aranđelovdan; Stanar - Jovanjdan; Tošić - Tomindan. Prema predanju, porodica Vitomir je najstarija u selu, a došla je iz sela Kraljevo Polje kod Han Pijeska. Đokići su iz Podilijaka kod Prače, a Tošići iz susjednog sela Žljebovi. Porodica Stanar doselila se iz Podrinja, a Šarac iz sela Bogovići kod Pala.[2]

Demografija[3]
Godina Stanovnika
1910. 94
1948. 153
1971. 72
1981. 53
1991. 35
2013. 22

Znamenite ličnosti

[uredi | uredi izvor]

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 15. 11. 2021. g. Pristupljeno 15. 11. 2021. 
  2. ^ a b v Enciklopedija Republike Srpske. 3, D-Ž. Banja Luka: Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske. 2020. str. 530. ISBN 978-99976-42-37-0. 
  3. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]