Janez Zemljarič
janez zemljarič | ||||
---|---|---|---|---|
Lični podaci | ||||
Datum rođenja | 30. decembar 1928. | |||
Mesto rođenja | Bukovci, kod Ptuja, Kraljevina SHS | |||
Datum smrti | 30. decembar 2022.94 god.) ( | |||
Mesto smrti | Ljubljana, Slovenija | |||
Profesija | pravnik | |||
Porodica | ||||
Supružnik | Tina Tomlje | |||
Delovanje | ||||
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba | |||
Služba | NOV i PO Jugoslavije 1944 — 1945. | |||
Predsednik Izvršnog veća Skupštine SR Slovenije | ||||
Period | jula 1980 — 23. maja 1984. | |||
Prethodnik | Anton Vratuša | |||
Naslednik | Dušan Šinigoj | |||
Odlikovanja |
|
Janez Zemljarič (Bukovci, kod Ptuja, 30. decembar 1928 — Ljubljana, 30. decembar 2022) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe, pravnik i društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Slovenije. Od jula 1980. do maja 1984. bio je predsednik Izvršnog veća Skupštine Socijalističke Republike Slovenije.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Janez Zemljarič rođen je 30. decembra 1928. godine u Bukovcima, kod Ptuja, u porodici poljoprivrednika Franca Zemljariča i Marije Verbančič. Realnu gimnaziju i tri razreda srednje škole pohađao je u Ptuju do 1944. godine, da bi 1945. godine položio veliku maturu. U Narodnooslobodilačkoj borbi je učestvovao od septembra 1944. godine, gde je bio kurir i terenski delatnik. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, 1961. godine.
Posle rata, bio je instruktor Sreskog komiteta Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) u Ptuju. Od 1947. godine radio je u Pograničnom povereništvu DSUP u Mariboru i u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Slovenije, od 1957. Bio je instruktor Sreskog komiteta SK u Ljubljani, a od 1962. predsednik Komisije za organizaciono-kadrovska pitanja Glavnog odbora Socijalističkog saveza radnog naroda Slovenije i predsednik Gradske konferencije SSRN Ljubljane.
Bio je poslanik Organizaciono-političkog veća Savezne skupštine SFRJ, od 1963. do 1967. godine i predsednik Saveza za fizičku kulturu SR Slovenije, član Republičke i Savezne konferencije SSRN, direktor Kliničkih bolnica u Ljubljani, od 1968. do 1973. godine, od Trinaestog kongresa SKJ član Centralnog komiteta SKJ, potpredsednik Saveznog izvršnog veća (SIV), od 1984. do 1989. godine i vršilac još mnogih društveno-političkih dužnosti — načelnik Službe državne bezbednosti (SDB) za Sloveniju, od 1974. do 1978, zamenik Republičkog sekretara (1973—1978) i Republički sekretar za unutrašnje poslove SR Slovenije, od 1978. do 1980. godine. Predsednik Izvršnog veća Skupštine SR Slovenije bio je od jula 1980. do 23. maja 1984. godine.
Odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vencem (1965), Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima (1973) i Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem. Godine 1972. bio je dobitnik Nagrade grada Ljubljane.
Slovenački publicista i istraživač arhiva Roman Leljak je 2015. godine o njemu objavio knjigu „Sabrana dela udbaša Janeza Zemljariča”.[1]
Preminuo je 30. decembra 2022. godine, na svoj 94. rođendan, u Ljubljani, gde je, uz vojne počasti, sahranjen 6. januara 2023. godine.[2]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Zbrana dela udbovca Janeza Zemljariča;reporter.si, 2015
- ^ Janeza Zemljariča pokopali z vojaškimi častmi;rtvslo.si, 2023
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Jugoslovenski savremenici: ko je ko u Jugoslaviji. „Hronometar“, Beograd 1970. godina.
- Rođeni 1928.
- Umrli 2022.
- Ptujčani
- Slovenci
- Komunisti Slovenije
- Omladina u Narodnooslobodilačkoj borbi
- Deca ratnici
- Slovenija u Narodnooslobodilačkoj borbi
- Jugoslovenski partizani
- Slovenački pravnici
- Jugoslovenski pravnici
- Pripadnici Službe državne bezbednosti
- Članovi CK KPJ/SKJ
- Predsednici Vlade SR Slovenije
- Poslanici Skupštine SFRJ
- Društveno-politički radnici SFRJ
- Društveno-politički radnici SR Slovenije
- Sahranjeni u Ljubljani