Jasaroksalaš

Koordinate: 47° 38′ 41″ S; 19° 58′ 43″ I / 47.6448° S; 19.9785° I / 47.6448; 19.9785
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jasaroksalaš
mađ. Jászárokszállás
Pogled iz vazduha
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionVelika severna ravnica
ŽupanijaJas-Nađkun-Solnok
SrezJasberenj
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2021.7.661[1]
 — gustina100,51 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 38′ 41″ S; 19° 58′ 43″ I / 47.6448° S; 19.9785° I / 47.6448; 19.9785
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina77,17 km2
Jasaroksalaš na karti Mađarske
Jasaroksalaš
Jasaroksalaš
Jasaroksalaš na karti Mađarske
Poštanski broj5123
Pozivni broj(+36) 57
Veb-sajt
http://www.jaszarokszallas.hu/

Jasaroksalaš (mađ. Jászárokszállás) je grad u Mađarskoj. Jasaroksalaš je grad u okviru županije Jas-Nađkun-Solnok.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se na severnoj ivici županije, kao jedno od njenih najsevernijih naselja ravnice, 17 kilometara severo-severoistočno od Jasberenja. Potok Đenđeš prolazi duž njegove severne granice.

Neposredna susedna naselja: Adač sa severa, Visnek sa istoka, Tarnaerš sa jugoistoka, Jasdoža i Jasberenj sa juga, Jasago sa jugozapada, Čanj sa zapada i Atkar i Vamošđerk sa severozapada.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prema arheološkim nalazima, područje oko naselja bilo je naseljeno još od praistorije.

Posle doseljavanja Mađara u ove krajeve, bio je kneževski posed, zatim je pripadao smeštajnom delu klana Aba. Selo se prvi put pominje u dokumentu 1273. godine u obliku Jurka. Zatim je Laslo Kompolt (Kun) iz porodice Aba poklonio imanje svom sinu Petru, zanatliji koji je pravio burad.

Selo se navodi kao Geurk u papskom desetkom spisku 1332-1337, zatim se 1394. i 1396. u tim pismima pojavljuje kao Gurk, Geurk.

Hronologija:

Godine 1325. Petrova tri sina su delila imanje, jedan od njih je bio Vamošđerk Kompolt, predak porodice Nanai Kompolti.

Godine 1446. mesto se navodi pod imenom Vamoš Đevrk (Wamos Gyewrk), tako samo ime Vamoš (carinarnica) daje naznake da je mesto u to vreme bila i carinarnica.

Godine 1468. naselje je bilo vlasništvo Mikloša Kompoltija, ali su sinovi ćerke Janoša Kompoltija: Đerđ Sen i Peter takođe zatražili svoj udeo u vlasništvu.

Godine 1489. Eržebetini sinovi,(ćerke Ištvana Kompoltija), zatim sinovi Mikloša i Jakaba Banfija iz Lendvaja i četiri sina Mihalja Orsaga, (iz porodice Banfi iz Alšolendve), dogovotili su se oko podele imanja. Deo nasledstva je prešao na sinove Mihalja Orsaga kada je porodica Kompola ostala bez naslednika.

1522. godine, porodica Orsag postaje vlasnik imanja.

U popisu iz 1549. godine imala je 2. porte, a 1564. godine 11. porti.

Za vreme turskog potčinjavanja Vamošđerk je pripadao sandžacima Hatvana. Od 1669. godine, usled neprekidnih pljačkanja, naselje je postalo nenaseljeno, a ponovo je naseljeno tek posle Rakocijevog rata za nezavisnost.

Sredinom 18. veka posed je došao u vlasništvo Samuela Halera.

Godine 1567. sin Krištof Orsag je umro bez naslednika, pa je kralj Mikša II imanje poklonio ženi Ferenca Tereka, rođenom Borbala Orsag, 1569. godine.

Početkom 19. veka vlastelini su se menjali a među ostalima su bili grof Drašković, grof Esterhazi, barononi Orči, Nađ, Gostoni, Rakovski, Dobočki, Malatinski i Okoličani.

Još početkom 19. veka u granicama sela bile su vidljive antičke humke.

Godine 1910. po popisu, 2.204 od 2.207 njenih stanovnika bili su Mađari. Od toga, 2.106 su bili rimokatolici, 42 su bili reformatori, a 41 su bili Izraelci.

Početkom 20. veka Jasaroksalaš je pripadao okrugu Đenđoši županije Heveš.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Godone 2001. godine skoro 100% stanovništva naselja se izjasnilo da je mađarske nacionalnosti.[2]

Tokom popisa iz 2011. godine, 85% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 0,6% kao Romi, a 0,3% kao Rumuni (15% se nije izjasnilo).

Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 59,6%, reformatori 4,3%, grkokatolici 0,3%, nedenominacioni 7,6% (26,6% se nije izjasnilo).[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1]. Hungarian Central Statistical Office. 2021. avgust 14. (Pristupljeno:26. januar 2023. 14.)
  2. ^ „A 2001-es népszámlálás nemzetiségi adatsora”. Arhivirano iz originala 2010-01-18. g. Pristupljeno 2009-07-26. 
  3. ^ Vámosgyörk Helységnévtár

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]